SAŽETAK
CiljUređaj za kratkotrajnu cirkulacijsku potporu klijetkama CentriMag™ može se primijeniti u kritično bolesnih bolesnika u zadnjem stadiju srčanog zatajivanja radi kandidature ili premoštenja ...do transplantacije srca. U ovom istraživanju analizirali smo posttransplantacijske ishode bolesnika kod kojih je korišten uređaj CentriMag™ radi premoštenja do transplantacije srca ili kandidature za transplantaciju srca.
Materijali i metodeAnalizirani su svi bolesnici u zadnjem stadiju srčanog zatajivanja kojima je ugrađen uređaj CentriMag™ u svrhu premoštenja do transplantacije srca ili do kandidature za transplantaciju u razdoblju od 2004. do 2019. godine. Primarni ciljevi studije bili su jednomjesečno i jednogodišnje preživljenje nakon transplantacije srca.
RezultatiUređaj CentriMag™ je korišten u 29 bolesnika (37,2 ± 13,8 godina) u svrhu premoštenja do transplantacije (18 bolesnika, 62%) ili kandidature za transplantaciju (11 pacijenata, 38%) tijekom 15-godišnjeg razdoblja istraživanja. Uređaj je korišten kao potpora lijevoj klijetki u 9 (31%), desnoj klijetki u 6 (21%) i kao potpora objema klijetkama srca u 14 bolesnika (48%). Prije implantacije uređaja CentriMag™, 4 bolesnika (17%) su mehanički ventilirana, 4 (14%) imala su nejasan neurološki status, njih 9 (31%) imalo je ugrađenu intraaortalnu balonsku pumpu, 26 bolesnika (90%) imalo je umjerenu do tešku insuficijenciju desne klijetke, 14 (48%) imalo je zatajivanje bubrega, 5 (17%) imalo je zatajivanje više organa, a 6 (21%) imalo je prethodnu sternotomiju. Jednomjesečni mortalitet nakon implantacije uređaja CentriMag™ iznosio je 7%. Prosječno trajanje potpore bilo je 38 ± 44 dana. Nije bilo komplikacija u smislu kvara uređaja. Tridesetodnevno i jednogodišnje preživljavanje nakon transplantacije srca iznosilo je 90%, odnosno 83%.
ZaključakUređaj CentriMag™ može biti učinkovit u spašavanju bolesnika sa zatajivanjem srca koji su potencijalni kandidati za transplantaciju srca, a nisu kandidati za ugradnju uređaja za dugotrajnu potporu lijevoj klijetki. CentriMag™ se može koristiti radi premoštenja ili kandidature za transplantaciju sa zadovoljavajućim rezultatima nakon transplantacije.
Peripheral artery disease (PAD) is an occlusive disease of extremities, which used to be diagnosed and treated as an isolated disease of the limbs or other parts of the body. Nowadays, the role of ...PAD transcends the affected limb; instead, the cardiovascular system must be observed as a whole, with PAD having a prognostic role. About 200 million people are affected by PAD worldwide. The prevalence of PAD is likely to increase steadily in the future due to the global aging of the population and the predominantly sedentary lifestyle, along with the expected universal increase in the major PAD risk factors such as smoking habit, diabetes mellitus, dyslipidemia and hypertension. Patients with PAD are at a higher risk of coronary disease and cardiovascular events in comparison to healthy control subjects. The severity of PAD correlates with the development and complications of cardiovascular disease. In PAD patients, percutaneous coronary intervention is more demanding, associated with more comorbidities, more complex lesions, and poorer procedural success as compared with PAD-free patients. For a year now, the use of antiplatelet therapy with acetylsalicylic acid in combination with low (vascular) dose of a direct oral anticoagulant has been recommended for cardiovascular and lower limb protection in PAD patients. In the future, we expect a better understanding of atherosclerotic disease, stronger modulation of systemic inflammation, and the discovery of new therapies. In the meantime, it is necessary to identify the risk population and aggressively treat the classic factors – control of blood pressure, glycemia and lipids with antiplatelet and new anticoagulant therapy. The goal is to protect the limb and preserve the cardiovascular continuum. The negative consequences of COVID-19 on treatment CVD will be estimated in the following years.
Peripheral artery disease (PAD) is an occlusive disease of extremities, which used to be diagnosed and treated as an isolated disease of the limbs or other parts of the body. Nowadays, the role of ...PAD transcends the affected limb; instead, the cardiovascular system must be observed as a whole, with PAD having a prognostic role. About 200 million people are affected by PAD worldwide. The prevalence of PAD is likely to increase steadily in the future due to the global aging of the population and the predominantly sedentary lifestyle, along with the expected universal increase in the major PAD risk factors such as smoking habit, diabetes mellitus, dyslipidemia and hypertension. Patients with PAD are at a higher risk of coronary disease and cardiovascular events in comparison to healthy control subjects. The severity of PAD correlates with the development and complications of cardiovascular disease. In PAD patients, percutaneous coronary intervention is more demanding, associated with more comorbidities, more complex lesions, and poorer procedural success as compared with PAD-free patients. For a year now, the use of antiplatelet therapy with acetylsalicylic acid in combination with low (vascular) dose of a direct oral anticoagulant has been recommended for cardiovascular and lower limb protection in PAD patients. In the future, we expect a better understanding of atherosclerotic disease, stronger modulation of systemic inflammation, and the discovery of new therapies. In the meantime, it is necessary to identify the risk population and aggressively treat the classic factors – control of blood pressure, glycemia and lipids with antiplatelet and new anticoagulant therapy. The goal is to protect the limb and preserve the cardiovascular continuum. The negative consequences of COVID- 19 on treatment CVD will be estimated in the following years.
Bolest perifernih arterija (PAD) okluzivna je bolest ekstremiteta koja se nekad dijagnosticirala i liječila kao izolirana bolest udova ili drugih dijelova tijela. U današnje vrijeme uloga PAD-a prevladava zahvaćeni ud; umjesto toga, kardiovaskularni sustav mora se promatrati u cjelini, pri čemu PAD ima prognostičku ulogu. Oko 200 milijuna ljudi pogođeno je PAD-om širom svijeta. Prevalencija PAD-a vjerojatno će se kontinuirano povećavati u budućnosti zbog globalnog starenja stanovništva i pretežno sjedilačkog načina života, zajedno s očekivanim sveopćim porastom glavnih čimbenika rizika od PAD-a kao što su navika pušenja, dijabetes melitus i hipertenzija. Pacijenti s PAD-om imaju veći rizik od koronarne bolesti i kardiovaskularnih događaja u usporedbi sa zdravim kontrolnim ispitanicima. Ozbiljnost PAD-a korelira s razvojem i komplikacijama kardiovaskularnih bolesti. U bolesnika s PAD-om perkutana koronarna intervencija zahtjevnija je, povezana s više komorbiditeta, složenijim lezijama i lošijim proceduralnim uspjehom u usporedbi s pacijentima bez PAD-a. Već godinu dana preporučuje se primjena antitrombocitne terapije acetilsalicilnom kiselinom u kombinaciji s niskom (vaskularnom) dozom izravnog oralnog antikoagulanta za zaštitu kardiovaskularnih i donjih udova kod bolesnika s PAD-om. U budućnosti očekujemo bolje razumijevanje aterosklerotske bolesti, jaču modulaciju sistemske upale i otkriće novih terapija. U međuvremenu je potrebno identificirati rizičnu populaciju i agresivno tretirati klasične čimbenike - kontrolu krvnog tlaka, glikemije i lipida s antitrombocitima i novu antikoagulantnu terapiju. Cilj je zaštititi ud i sačuvati kardiovaskularni kontinuum. Negativne posljedice COVID-19 na liječenje KVB procijenit će se u sljedećim godinama.
PDF