Čini se da roditelji (što) raniji početak učenja stranog jezika smatraju jamstvom njegova uspješnog ovladavanja. Stoga prikazujemo istraživanje u kojem smo anketiranjem roditelja (N=131) doznali ...njihov stav prema ranom učenju engleskog jezika u hrvatskoj sredini. U istraživački nacrt uvrstili smo sociodemografske čimbenike na čiju su važnost ukazala prethodna istraživanja, a posebno smo istražili stav roditelja čija su djeca učila engleski jezik neformalno, u vrtićkoj dobi, i roditelja čija su djeca s učenjem započela formalno, u školi. Doznali smo da su roditeljska vjerovanja o ranom učenju engleskog jezika izrazito pozitivna i ujednačena. Pronašli smo povezanost između procjene boljeg obiteljskog statusa i ranijeg početka djetetova učenja engleskog jezika, no nema razlika u stavu između roditelja čija su djeca počela učiti engleski jezik formalno i neformalno. Zaključujemo da su roditeljska vjerovanja o dobrobitima ranog učenja engleskog jezika oblikovana pod utjecajem društvenih i ekonomskih trendova te utječu na obrazovne jezične politike na globalnoj i lokalnoj razini.
Parents around the world seem to share an attitude that an earlier start of foreign language learning guarantees successful acquisition. A study with parents (N=131) of very young and young learners about their attitude towards early EFL in the Croatian/local environment has been presented. The research design included background variables that have been recognized in the available research as important attitudinal factors. Two questionnaires served as instruments of data collection. Differences between attitudes of parents of very young and young learners were examined. Overall, the results revealed a positive attitude towards early learning of English which is not influenced by parental age, level of education, perceived family status, or the perception of a child’s formal EFL learning experience. Only mothers’ active use of English at work contributed to a more positive attitude to early EFL. Although an association was found between perceived family status and an earlier start, no differences in the attitude to early EFL were found between parents who enrolled their child into non-formal pre-primary learning and the parents whose children started learning English formally at school entry. Questions of (in)equality of educational opportunities are raised and a need is stressed for more research on family-related influences on policy and outcomes of early English learning.
The current study investigated the association of psychopathy features with decision-making biases (i.e., overconfidence/goal discrepancy and unusual shifts), and if these associations varied by ...gender in a community sample of 175 preschoolers (80 males, Mage = 6.39; SDage = 0.57). Parents rated psychopathy features of their children using the Child Problematic Traits Inventory (CPTI), whereas decision-making biases were assessed in an experiment using the adopted Atkinson and Litwin's (1960) ring toss paradigm.
Results of the regression analyses showed that Callous-Unemotional (CU) traits and Grandiose-Deceitful (GD) interpersonal style were related to goal discrepancy, but in opposite directions. Specifically, after the first trial, once their score was made known to them, children high on CU traits exhibited less goal discrepancy (i.e., overconfidence) in a ring toss task, whereas the GD dimension was significantly related to greater overconfidence and a smaller number of unusual shifts across all trials. With respect to gender differences, callous-unemotional traits were related to a greater number of unusual shifts in females. Conversely, males exhibiting higher levels of callous-unemotional traits were less likely to make unusual shifts. These findings imply that instructions to encourage children to overconfidence need to be adapted to gender as well as personality features.
Grounded in the sociocultural perspective, this paper analyses current Croatian theory and practice on the transition to school and addresses the importance of fostering a play-based pedagogy and ...symbolic play in particular. Despite the contemporary theoretical background on early childhood and children's transition to school, the mainstream readiness discourse is still dominant in practice, building a gap between theory and practice. In Croatia, the preschool year of kindergarten is strongly influenced by school-like activities as opposed to play-based pedagogy in the earlier years of kindergarten. The symbolic play, referred to as the queen of activities (Slunjski and Ljubetić,
2014
. "Play and its Pedagogical Potential in a Preschool Institution." Croatian Journal of Education 16 (1): 127-141. https://hrcak.srce.hr/117857), is repressed by the academic activities. The activities characterised and overly influenced by an adult's direct pedagogical approach pose an endangerment to the basic principles of play. This paper highlights the significance of fostering children's symbolic play in the year preceding primary school as an alternative to the prevailing practice of developing exclusively academic skills.
Aktualni međunarodni dokumenti opisuju inkluziju kao građansko pravo djece s teškoćama u razvoju na pristup socijalnim resursima sa svrhom unaprjeđivanja njihove kvalitete života. Istovremeno, ...različite interpretacije inkluzije (na individualnoj i socijalnoj razini) uzrokuju nejasnoću termina i kreiranje različitih indikatora inkluzivne prakse. Tako se inkluzivna praksa u dokumentima Europske unije procjenjuje kvantitativno, odnosno njezin glavni indikator predstavlja broj djece s teškoćama u razvoju uključene u redoviti sustav odgoja i obrazovanja. S druge strane, broj djece uključene u redoviti sustav odgoja i obrazovanja ne pruža uvid u kvalitetu inkluzivne prakse ranog odgoja i obrazovanja. U radu je provedena analize inkluzivnih aktivnosti sadržanih u programima pedagoške djelatnosti odgojitelja.Rezultati ukazuju na tri temeljne kategorije inkluzivnih aktivnosti koje odgojitelji planiraju, izgradnju inkluzivnih vrijednosti u odgojnoj skupini, organiziranje podrške različitostima, upravljanje resursima unutar i izvan dječjeg vrtića.
U posljednjih desetak godina stručna se edukacija odgojitelja propituje u odnosu na ishode, tj. dominira kompetencijski pristup istraživanjima odgojiteljske profesije. S druge strane, implementacija ...Bolonjskog procesa u prostor visokog obrazovanja pretpostavlja uvažavanje studentske perspektive o profesionalnim zadaćama i profesiji općenito. Iz toga proizlazi postojanje suprotstavljenih perspektiva – socijalnih (ono što od odgojiteljske profesije očekuje društvo) i individualnih (studentsko viđenje odgojiteljske profesije). S obzirom na to da se studenti odgojiteljskih studija mogu obrazovati na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, odnosno omogućeno im je studiranje po modelu 3+2, te da su studijski programi podložni revizijama i promjenama, bitno je saznati nešto više ostudentskom viđenju profesije za koju se obrazuju. Kako bi se saznalo postoje lirazlike u studentskom viđenju odgojiteljskog poziva u odnosu na razine obrazovanja, konstruiran je anketni upitnik koji se sastojao od tri podljestvice – razumijevanje razvojno primjerene prakse (R), slika o djetetu i poimanje djetinjstva (D) te viđenje kompetencija i profesionalnih zadaća (K). U istraživanju su sudjelovali studenti završne godine preddiplomskog i diplomskog studija, tj. treće i pete godine predškolskoga odgoja (N=74). Mjerne karakteristike cjelokupnog anketnoga upitnika su sljedeće: Cronbach alpha .86, Spearman Brown koeficijent 0.91, split half .72 − .79. Rezultati ukazuju da postoje razlike u viđenju odgojiteljskog poziva između studenata treće i pete godine predškolskoga odgoja na svim trima podljestvicama. Dobivene je rezultate moguće upotrebljavati za daljnja propitivanja studentskih viđenja profesije, posebice metakompetentnosti te ih je moguće rabiti kao dio evaluacije učinkovitosti programa profesionalne izobrazbe odgojitelja.
Aktualna je odgojnoobrazovna praksa na svim razinama temeljena na standardima i zakonskim odrednicama. Takvo reglementiranje učenikovih postignuća može imati suprotni učinak na njegove kompetencije. ...Uspješno funkcioniranje pojedinca i snalaženje u promjenjivim uvjetima, pretpostavka su njegove materijalne i personalne egzistencije. Prateći razvoj tehnologije, za očekivati je pojavu novih zanimanja.Koje su kompetencije budućnosti, možemo li sa sadašnjim spoznajama razvijati poglede u budućnost i adekvatno kompetencijski „opremiti“ učenike te omogućavaju li standardi i kompetencije sadržani u aktualnim pedagoškim dokumentima učeniku samostalnost i uspješnost u odrasloj dobi? U radu se podastiru rezultati rada s učenicima 1. razreda koji su kroz grupni rad i crteže izrazili svoju viziju budućnosti. Analizom crteža i učeničkih iskaza na temu „Budućnost“ uočen je fokus učenika na tehnička dostignuća, zaštitu prirode i raspodjelu resursa te socijalni poredak i ljudsku dobrobit.
