Život s rječnicima Tafra, Branka
Suvremena lingvistika,
01/2024, Letnik:
50, Številka:
97
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Devetnaesto je stoljeće bilo stoljeće velikih rječnika, a kako su se oni radili najbolje prikazuje knjiga The Professor and the Madman: A Tale of Murder, Insanity, and the Making of the Oxford ...English Dictionary iz 1998. godine Simona Winchestera, po kojoj je 2019. godine snimljen ñlm Profesor i luđak (The Professor and the Madman). Knjiga opisuje rad na OED-u započet 1857. godine pod naslovom A New English Dictionary on Historical Principles, ali se ozbiljno krenulo tek 1879. godine kad je angažiran James Murray kao treći urednik. Izrada rječnika odlikovala se posebnošću jer su javnim pozivom angažirani volonteri suradnici koji su za pojedine riječi uredništvu poštom dostavljali citate iz knjiga koje su čitali. Pitanje je li i James Murray, prihvativši se nemogućega da za deset godina izradi OED, bio također luđak druge vrste, potpuno podredivši svoj život Rječniku. Nekoliko ćemo ih, onih bliskijih i skromnijih, spomenuti, a povod ovomu osvrtu na leksikografe koji su živjeli s rječnicima i za rječnike, ali i tomu što nama danas znače veliki rječnici te gdje smo mi s njima u Hrvatskoj, jest smrt Darinke Cortan Premk (1937. - Recimo i to na početku da je profesorica Gortan Premk prva u Jugoslaviji predavala na fakultetu kolegije Leksikologija i Leksikografija te da se poslije na filozofskim fakultetima u Hrvatskoj leksikografija počela predavati uz leksikologiju, a tek na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uvedeni su kolegiji Uvod u leksikografiju i Korpusna leksikografija. Akademik Veljko Gortan, klasični filolog, bio je profesoričin stric, a bio je kao član Upravnoga vijeća Instituta za jezik (današnji Institut za hrvatski jezik) pri završetku RJAZU te je i sam bio leksikograf kao jedan od trojice autora dvosvezačnoga izdanja Lexicon Latinitatis medii aevi lugo slaviae. Njegove Dopune, za koje je od 1958. godine ispisano oko 550 000 kartotečnih listića, koji su obrađivani tek tri desetljeća poslije, nisu ni izišle jer je rad zamro raspadom Jugoslavije. Srećom danas je RJAZU digitaliziran paje mrežno dostupan.1 Ideja za srpski rječnik iznesena je još 1853. godine u Društvu srpske slovesnosti, ali se začetak RSANU veže uz Poslanicu Stojana Novakoviča Srpskoj kraljevskoj akademiji 1888. godine. Kartoteka za RSANU sadrži preko pet milijuna listića. Usput, ako je taj podatak nekomu važan, izvori su za RJAZU i RSANU bili i hrvatski i srpski, tiskani i rukopisni. RSANU nije hrvatski rječnik, ali za razliku od drugih slavenskih rječnika može biti koristan za mnoga jezikoslovna istraživanja. U njima se nalaze svi mogući podaci o oba jezika, ali i podaci za mnoga kontrastivna proučavanja.
Word formation in Slavic studies is generally accorded the status of an independent linguistic discipline, although it is frequently subsumed under grammar in course books. The basis of the ...theoretical framework which serves to define its linguistic status lies in systemising the terminology employed, as well as determining the boundaries which distinguish it from other linguistic disciplines and their linguistic units. As there is no synonymous internationalism for this discipline in the Croatian language, the term derivatology has been employed for the discipline itself, derivatologist refers to a linguist practising the discipline, derivatography refers to derivatological literature, and derivateme to a linguistic unit that is formed as the lexical fund grows. An analysis of the multiple motivation of derivateme formation has revealed an asymmetrical relationship between derivatemes and lexemes. Key words: word formation, derivatology, derivateme, lexeme U slavistici se tvorbi rijeci uglavnom priznaje status samostalne jezikoslovne discipline pa ce se u radu predloziti sinonimni internacionalizam za disciplinu i njezinu osnovnu jedinicu koja ce se u kontekstu odredivanja granica tvorbe rijeci staviti u odnos prema leksemu. Izgradivanjem teorijskoga okvira za tumacenje odnosa gramaticke i leksicke polisemije i visestruke motivacije otkriva se asimetrican odnos tih dviju jezicnih jedinica. 1 1 Kljucne rijeci: tvorba rijeci, derivatologija, derivatem, leksem
Matoš i ledolomac na maturi Tafra, Branka
Jezik (Zagreb),
04/2014, Letnik:
61, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
The paper discusses two questions on the grammar of the Croatian language in the 2013 A-level test that were disputable from the scientific point of view. One question relates to the category of ...definiteness and the other to the formation of the word ledolomac (icebreaker). The analysis and argumentation led to the conclusion that these two questions must not have been put in the test. The issue has been taken even further in opening a discussion about the status of the suffix -(a)c and about multiple motivation in word formation.
Word formation in Slavic studies is generally accorded the status of an independent linguistic discipline, although it is frequently subsumed under grammar in course books. The basis of the ...theoretical framework which serves to define its linguistic status lies in systemising the terminology employed, as well as determining the boundaries which distinguish it from other linguistic disciplines and their linguistic units. As there is no synonymous internationalism for this discipline in the Croatian language, the term derivatology has been employed for the discipline itself, derivatologist refers to a linguist practising the discipline, derivatography refers to derivatological literature, and derivateme to a linguistic unit that is formed as the lexical fund grows. An analysis of the multiple motivation of derivateme formation has revealed an asymmetrical relationship between derivatemes and lexemes.
This article examines two issues of Croatian language grammar that were found on the state graduation exam in 2013. One question relates to the category of definiteness, and the other relates to the ...word 'ledolomac'. Adapted from the source document
Središnja je tema ovoga rada gramatička višeznačnost kategorije broja, utvrđivanje njezinih osnovnih tipova te otkrivanje asimetričnosti njezinih gramema, osobito u terminološkim sustavima, koja nije ...uočena i valjano opisana u hrvatskim jezičnim priručnicima. Budući da je odnos kategorije brojivosti u imenica i kategorije broja čvrsto isprepleten da bi se mogao potpuno zaobići, bit će riječi i o njem s osvrtom na kroatističku literaturu i na neka sporna mišljenja. Predložit će se nekoliko dopuna u nazivlju i u tumačenju kategorije broja radi poboljšanja ne samo gramatičkih opisa nego i gramatičke obrade natuknica u rječnicima, u kojima se jasnije ogleda nerazdvojivost gramatike i semantike upravo na primjeru kategorije broja.
PDF
