The development of new blood vessels (angiogenesis) is necessary to sustain the growth of primary tumor as well as a process of tumor metastasis. Cancer cells activate the quiescent vasculature to ...produce new blood vessels via an "angiogenic switch". Understanding of molecular mechanisms involved in that process is essential for the development of antiangiogenic drugs. Drugs that inhibit angiogenesis could offer a treatment that is complementary to traditional chemotherapy. Chemotherapy directly targets tumor cells, which are prone to develop acquired drug resistance due to genetic instability. Antiangiogenic therapy is directed against endothelial cells in tumor stroma, which are genetically stabile. First results from animal studies supported the theory that endothelial cells do not develop drug resistance and had excellent results in inducing tumor quiescence. However, recent clinical trials showed that antiangiogenic therapy has limitations but that it can improve conventional therapeutic modalities of disseminated disease.
Gastrointestinal stromal tumours (GIST) may be defined as intraabdominal mesenchymal tumours that express KIT protein or have an activating mutation in class III receptor tyrosine kinase gene (KIT or ...PDGFRalpha). Most GISTs respond to imatinib mesylate, which selectively inhibits both KIT and PDGFRalpha, and is now considered standard systemic therapy for advanced GIST. We assessed the antitumour response of patients treated with imatinib mesylate who had advanced and/or metastatic (GIST). In the Department of Medical Oncology fourteen (14) patients with advanced GIST were treated in the period from year 2002 to 2004. Imatinib mesylate was applied at the dose of 400 mg daily. Only two patients required dose enlargement up to 800 mg. All tumours had positive immunohystochemical expression of KIT. Median age of patients was 56 years. 12 male patients and 2 female patient was treated. Considering primary site of tumour we had 6 small intestine, 4 mesenterium and 4 gastric tumours. Mean duration of the treatment was 14 months (5 to 30 months). Six patients had partial remission, six had stable disease and two progression. Complete remission has not been achieved in any patient. Side-effects were mild and no patient required dose reduction or treatment discontinuation. Our results show the effectivness of targeted antitumour therapy with imatinib mesylate in advanced and/or metastatic GIST, and correspond to those in literature.
Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje ...praćenje uglavnom provode onkolozi, ali je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno definirati. Trenutačno se većina preporuka za praćenje ne temelji na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika nakon završetka primarnog liječenja, u bolesnika s rakom bubrega, rakom mokraćnog mjehura, rakom prostate i rakom testisa.
Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim
onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje ...praćenje uglavnom provode onkolozi, ali
je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno defi nirati. Trenutačno većina preporuka
za praćenje nije temeljena na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških
centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati
dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika, nakon završetka primarnog liječenja, u bolesnika s melanomom,
sarkomima, tumorima središnjega živčanog sustava te rakom pluća.
Background and Purpose: Breast cancer is the most common cancer in
Croatian women. Due to improved diagnostic and treatment options women with breast cancer now live longer, which increases their ...risk of developing new primary malignancies. The aim of this study was to establish incidence of new primary non-breast malignancies after breast cancer diagnosis.
Material and Methods: In the study cohort that included 215 consecutive patients treated for early breast cancer at University Hospital Center Zagreb, Croatia, 12 patients (5.58%) have developed new primary non-breast malignancy within nearly ten year follow-up.
Results: Although the majority of studies found gynecological cancers to be the most common cancer site of new primary non-breast malignancies after breast cancer diagnosis, in our study most patients developed colorectal cancer.
Conclusion: This is particularly interesting if you take into account that
after breast cancer colorectal cancer is the second most common cancer in Croatian women. In order to stratify the risk for the development of new primary tumors it is necessary to further investigate the interaction of various factors that are thought to influence the evolvement of tumors.
Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje ...praćenje uglavnom provode onkolozi, ali je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno definirati. Trenutačno se većina preporuka za praćenje ne temelji na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika, nakon završetka primarnog liječenja, u bolesnika s neuroendokrinim neoplazmama, hepatocelularnim karcinomom, rakom gušterače i rakom žučnih vodova.
Tijekom posljednjih desetljeća svjedoci smo velikog napretka u izvedivosti i kliničkoj iskoristivosti genetičkog testiranja kod nasljednih karcinoma. Nasljedni karcinomi dojke i jajnika najčešće su ...posljedica mutacija u genima BRCA1 i BRCA2. Ovim smjernicama obuhvatili smo kriterije za upućivanje pacijenata na genetičko savjetovanje i testiranje; kriterije za upućivanje zdravih pojedinaca na prediktivno testiranje ako nije moguće testiranje oboljelog člana obitelji; postupak genetičkog savjetovanja prije i nakon testiranja; nalaz testiranja, kategorije nalaza i razine rizika; preporuke za daljnje praćenje osoba s povišenim rizikom; kemoprevenciju i profilaktičku kirurgiju kod nositelja/-ica patogenih mutacija gena BRCA 1 i BRCA 2; očuvanje reproduktivne funkcije u žena oboljelih od raka dojke i nositeljica mutacija BRCA i pristanak informiranog bolesnika na genetičko testiranje. Smjernice su namijenjene svim specijalistima koji su na bilo koji način uključeni u zbrinjavanje oboljelih od nasljednih karcinoma dojke i jajnika, a sastavila ih je radna skupina prema podacima iz relevantne medicinske literature te kliničkim iskustvima članova radne skupine.
Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje ...praćenje uglavnom provode onkolozi, ali je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno definirati. Trenutačno se većina preporuka za praćenje ne temelji na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika nakon završetka primarnog liječenja.
