Abstract This paper presents a way of possible implementation of teaching process based on interdisciplinary correlation. Interdisciplinary relationship between biology (bird migration) and geography ...(the basic features of countries through which white storks travel to their wintering grounds in Africa) is suggested in this paper. Such interdisciplinary approach should make the teaching process effective and interesting, especially when realized through group (team) work and cooperative learning. Well-combined forms of work, teaching methods and sources of knowledge lead to a deeper students' understanding of the teaching material and its significance, which ultimately affects students' achievement. Key words: biology; bird migration; geography; interdisciplinary correlation.---Sažetak U ovome je članku dan prikaz moguće realizacije nastave utemeljene na međupredmetnoj korelaciji. Predlaže se mađupredmetni suodnos biologije (selidba ptica) i geografije (osnovna obilježja država kojima rode putuju do svojih zimovališta u Africi). Takav interdicsiplinarni pristup trebao bi nastavu učiniti učinkovitom i zanimljivom uz grupni (timski) rad i kooperativno učenje. Kvalitetno „umreženje" oblika rada, nastavnih metoda i izvora znanja vodi dubljem učeničkom razumijevanju, kao i dubljem shvaćanju smislenosti nastavnog gradiva, što u konačnici utječe na učenička postignuća. Ključne riječi: biologija; geografija; međupredmetna korelacija; selidba ptica
Since the mid-1970s, temperature has increased due to climate change super(1) and this change is already affecting many plants and animals on the globe super(2). Most of these changes are as expected ...for the warming temperature super(3). According to Parmesan super(4), advance in spring events has been registered in all continents, except the Antarctic. For instance super(5), two frog species in their northern range limit in the United Kingdom spawned two to three weeks earlier in 1994 than in 1978. According to Najmanova and Adamik super(6), among the studies on vertebrates, birds play the main role in our understanding of the responses of animals to climate change.
I examined long-term changes in the egg-laying dates of the nuthatch (Sitta auropaea) from 1982 to 2007 in the Hrvatsko Zagorje area (northwestern Croatia) in relation to mean spring temperature and ...to potential climate change effects. Negative correlations between egg-laying date and year, and egg-laying date and local mean spring temperatures (mean of March-April values) were statistically significant. Based on the linear regression slopes, the models indicate that in 2007, nuthatches laid 6.5 days earlier than in 1982. These results suggest that nuthatch breeding in the Hrvatsko Zagorje area responds to climate fluctuations by shifting the date of clutch initiation.
Increasing evidence suggests that climate change affects bird breeding phenology and other life-history traits of wildlife. This study is based on the mean spring temperatures (February, March, ...April) and laying dates of first eggs of the marsh tit Parus palustris. We collected data from 1984 to 2004 for the Mokrice area in NW Croatia. Correlation between laying date and mean spring temperatures was significant. The relationship between mean laying date (y) and air temperature (x) can be expressed as y = 44.69 â 2.08x. Results indicate that spring temperatures are a good predictor of timing of laying eggs. Such long-term data could than be used in order to assess the effects on biological systems if human activities influence climate.
Na šumskom području Mokrica i Krušljevog Sela (45˚58ʼ– 46˚00ʼN, 15˚51ʼ–15˚55ʼE;
sjeverozapadna Hrvatska) na drveće su postavljane škrinjice za gniježđenje sjenica kako
bi se prikupili podaci za ...analizu strategije gniježđenja plavetne sjenice Cyanistes caeruleus.
Jaja su svakodnevno označavana vodootpornom tintom kao bi se znalo koje je posljednje
sneseno jaje u gnijezdu. Prvih dana inkubacije sva su jaja izmjerena kako bi se izračunao
njihov volumen. %D-vrijednosti (postotak volumena posljednje snesenih jaja u odnosu
na volumen svih jaja u gnijezdu) izračunat iznosio je 2,46. Ptice pozitivne %D-vrijednosti
primjenjuju „strategiju preživljavanja potomstva“ što znači da ženke plavetnih sjenica
usmjeravaju najviše resursa u posljednja jaja kako bi potomci iz tih jaja bili konkurenti
ostalim mladuncima u gnijezdu.
This study was based on spring temperatures, laying dates, and clutch size of the first nesting attempt of the Blue Tit (Parus caeruleus) from 1982 to 2004 in Hrvatsko Zagorje rural area (46° 00′ N, ...15° 55′ E), Croatia. The results suggest that timing of breeding of the Blue Tit is influenced by spring air temperatures. There was a significant correlation between spring temperature and years, consistent with a global warming trend. The date of clutch initiation in the Blue Tit population studied did not decrease over a 23-year period. Correlations between spring temperatures and clutch size, and year and clutch size were not significant.
Klimatsko zatopljenje dokumentirano je na mnogim područjima Zemlje. Mnogi znanstveni radovi o utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet ponajprije se odnose na fenologiju, a u prvom redu na ...povratak ptica sa zimovanja i početak nesidbe jaja. U ovome članku prezentiraju se rezultati 26-godišnjeg (1991-2016) praćenja proljetne migracije vuge u bjelogoričnim šumama na području sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na prosječne proljetne temperature travnja i svibnja (razdoblje povratka sa zimovanja). Podaci su se prikupljali na temelju prvog glasanja vuge pojedine godine. Dobiveni rezultati sugeriraju da se vuge vraćaju šest dana ranije u odnosu na početnu godinu istraživanja. U spomenutom istraživačkom razdoblju osim što se vuge na području gniježđenja pojavljuju sve ranije, istodobno je došlo do signifikantnog porasta prosječnih temperatura travnja i svibnja. Zabilježena je značajna negativna korelacija između datuma povratka i prosječnih proljetnih temperatura, što nas upućuje na zaključak da su sve toplija proljeća vjerojatno razlogom sve ranijeg povratka vuge sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske.
In order to evaluate how a multi-brooded bird species adapts its breeding strategy during the breeding season, we investigated variations in clutch size, egg traits and sex of the final eggs in a ...population of the tree sparrow Passer montanus in northwestern Croatia. Of the three clutches of the season, the second was the largest and it contained the largest eggs. Furthermore, the females followed the brood survivor strategy for the second clutch, while they chose the brood reduction strategy for the first and the third clutches. These results indicate that female tree sparrows adjusted their reproductive strategy over the course of the breeding season and invested the most resources in the second clutch. We hypothesise that their decisions may serve to maximise the number of offspring that they can successfully rear in a single breeding season.
Na području Mokrica (sjeverozapadna Hrvatska) 2019. godine obavljeno je istraživanje utjecaja škrinjica (umjetnih duplji) različitih dimenzija: na početak nesenja (dan polaganja prvog jajeta u ...gnijezdo), veličinu pologa (broj snesenih jaja u gnijezdo) broj izvaljanih čučavaca te broj opernaćenih ptica (mladih ptica u gnijezdu u dobi od 12 dana) za vrstu čvorak Sturnus vulgaris. U manje šumske površine (šumarke) postavljena su dva tipa škrinjica s obzirom na dimenzije; „male škrinjice“ unutarnje površine poda 121 cm² i „normalne škrinjice“ klasične dimenzije podne površine 256 cm² koje se najčešće koriste za gniježđenje čvorka kao ptice sekundarne dupljašice. Cilj istraživanja je bio utvrditi u kojoj mjeri dva različita tipa škrinjica utječu na gore spomenute parametre gniježđenja. Većina objavljenih članaka, za više vrsta ptica dupljašica, spominje manji broj jaja i manju produktivnost u manjim škrinjicama. Manji broj jaja u manjim škrinjicama tumači se prilagodbom ptica, kako bi se manjim brojem jaja u gnijezdu izvaljalo manje ptica čime bi se spriječila prenatrpanost, međusobno gaženje čučavaca te izbjegla loša termoregulacija. Dosadašnja istraživanja ponašanja čvoraka dala su dvojake rezultate; u jednih je došlo do značajnog smanjenja broja jaja u gnijezdu, a u drugih nema razlike između dva tipa škrinjica. Rezultati istraživanja populacije čvoraka na području sjeverozapadne Hrvatske idu u prilog člancima koji govore da kod čvoraka nema razlike u obilježjima gniježđenja između škrinjica različitih dimenzija. Oba tipa škrinjica imala su približno podjednaku produktivnost, odnosno, statistički značajna razlika nije zabilježena za niti jedan parametar gniježđenja.