In the period from 1972 to 2021, I have ringed 20,125 birds (average 408 per year; 76 species), of which thirty-three were recorded outside the territory of Croatia 5 species: the Common Starling ...Sturnus vulgaris – 28 (Italy – 17, Algeria – 5, Tunisia – 4, Hungary – 1, Spain – 1), the Blackbird Turdus merula – 2 (Italy, France), the Woodpigeon Columba palumbus – 1 (Italy), the Song Thrush Turdus
philomelos – 1 (Italy), and the Blue Tit Cyanistes caeruleus – 1 (Czech Rep.). There were 446 findings on the territory of Croatia (17 species: the Common Starling – 211, the Tree Sparrow Passer montanus – 94, the House Sparrow Passer domesticus – 53, the Great Tit Parus major – 49, the Barn Swallow Hirundo rustica – 8, the Blackcap Sylvia atricapilla – 7), the Blue Tit – 5, the Collared Dove Streptopelia decaocto – 3, the Robin Erithacus rubecula – 3, the Spotted Woodpecker Dendrocopos major – 2, the Blackbird – 2, the Marsh Tit Poecile palustris – 2, the Magpie Pica pica – 2, the
Tawny Owl Strix aluco – 1, the Green Woodpecker Picus viridis – 1, the Long-tailed Tit Aegithalos caudatus – 1, the Hooded Crow Corvus cornix, and the Goldfinch Carduelis carduelis – 1. I used aluminium rings from the Ornithology Institute of the Academy of Sciences and Arts, Zagreb.
The goldcrest (Regulus regulus) and the firecrest (Regulus ignicapilla) are sympatric over a large part of Europe, but with different abundance ratios. We studied the effects of geographical ...location, vicinity of the species range boundaries, habitat and climate factors on the goldcrest/firecrest abundance ratio. At the continental scale, a weighted multiple linear regression model resulted in four significant covariates: temperature, precipitation, forest type and occurrence rate (representing the vicinity of the species’ range boundaries). The firecrest dominates in warmer and more humid areas and its dominance is more pronounced in mixed forests. The projection of the model showed that in any combination of temperature, precipitation and occurrence rate, the probability to encounter the goldcrest is higher in coniferous forests. Studies in Croatia and the Czech Republic showed regional differences in habitat preferences related to forest type. A significant effect of the seasonal dynamics of precipitation was confirmed in Croatia. Climate change and changes in forestry may influence the distribution and abundance of these two Regulus species in Europe.
Ptice su jedna od najbolje istraženih životinjskih skupina u odnosu na recentne klimatske promjene, a to se posebice odnosi na njihovu fenologiju. Mnoge vrste ptica reagiraju na sve toplija proljeća ...posljednjih desetljeća te se vraćaju ranije sa zimovanja ili sve ranije polažu jaja, ali ne sve vrste ili populacije unutar iste vrste. U ovom članku prezentirani su rezultati praćenja proljetne selidbe lokalne populacije žutarice Serinus serinus na području naselja Mokrice (46°00’N – 15°55’E; 6,4 km²; oko 140 m nadmorske visine; sjeverozapadna Hrvatska) u razdoblju od 1980. do 2016. godine. Prvo proljetno opažanje ptice često se koristi u analizama. Međutim u ovome članku, prvo pojavljivanje predstavlja prosjek prvih pet opaženih ptica kako bi se izbjegao mogući utjecaj eventualno ekstremno ranog povratka jednog primjerka na ukupni rezultat. Rezultati ukazuju na sve raniji povratak žutarice sa zimovanja na područje gniježđenja, odnosno, ptice se vraćaju osam dana ranije 2016. u odnosu na 1980. godinu. U spomenutom razdoblju došlo je do statistički značajnog porasta srednje proljetne temperature zraka, a korelacija između datuma povratka i srednje temperature ukazuje na značajnu povezanost tih parametara što u konačnici upućuje na zaključak da sve toplija proljetna temperatura utječe na raniji povratak žutarice sa zimovanja u 37-godišnjem razdoblju.
U ovome članku prezentirana su osnovna obilježja jaja vijoglava Jynx torquilla na temelju podataka prikupljenih u razdoblju od 1985. do 2018. godine na području sjeverozapadne Hrvatske pomoću ...umjetnih duplji (škrinjica). Škrinjice su primarno postavljene za istraživanje gniježđenja ptica pjevica (sjenica Parus sp., poljskog vrapca Passer montanus i brgljeza Sitta europaea) ali bi godišnje na otprilike stotinu škrinjica jednu naselio vijoglav. Uzorkovana su ukupno 34 gnijezda tijekom razdoblja prvog gniježđenja, nakon što su snesena sva jaja. U ovome radu prezentirani su po prvi put oološki podaci vijoglava za području jugoistočne Europe, a vrlo je malo podataka i za Europu općenito. U gnijezdu je bilo prosječno 8,1 jaje (od 6 do 10 jaja). Jaja su bila duljine od 17,7 do 21,9 mm (srednja vrijednost = 20,1 mm), širine od 14,2 do 15,9 mm (srednja vrijednost = 15,1 mm), volumena od 1856,4 do 2668,9 mm³ (mean = 2347,5 mm³), a indeks oblika jaja od 1,19 do 1,43 (srednja vrijednost = 1,33). Korelacija između duljine jaja i širine jaja je pozitivno značajna dok između volumena jaja i broja jaja u gnijezdu nije zabilježena signifikantnost.
Oološka istraživanja vezana uz dimenzije jaja ptičjih vrsta, odnosno njihovih populacija, važna su sastavnica u potrazi za razumijevanjem zakonitosti razmnožavanja u ornitologiji. U ovome su radu ...istraživane dimenzije jaja te njihov oblik u odnosu na redoslijed nesenja kod velike sjenice Parus major, sekundarne dupljašice na području sjeverozapadne Hrvatske u sezoni gniježđenja 2019. godine. Analizirana su jaja samo prvog legla kojih se polog nalazio u umjetnim dupljama (škrinjicama) dok se podaci iz prirodnih duplji nisu uzorkovali. Analizirana su samo gnijezda sa 11 jaja (modalna vrijednost na području istraživanja) budući da jednak polog zahtjeva približno jednako energetsko ulaganje ženki. Dosadašnji radovi dokumentiraju heterogenost s obzirom na veličinu jaja i njihov
oblik u odnosu na tijek polaganja; neki autori spominju postupno povećanje jajeta od prvog snesenog do posljednjeg, drugi postupno smanjenje, a u trećih autora nema povezanosti. S obzirom na veličinu jaja redoslijedom njihova polaganja razlikujemo dvije reproduktivne strategije kod ptica: a) „strategija preživljavanja mladunaca u gnijezdu“ i b) „strategija redukcije mladih ptica u gnijezdu“. Prva
se strategija odnosi na gnijezda u kojima su jaja redoslijedom nesenja sve veća, pa će se iz posljednje snesenog jajeta izvaljati najveći čučavac i neće ga pogoditi asinkrona inkubacija pod kojom se podrazumijeva početak inkubacije prije nego je sneseno posljednje jaje. Suprotno je kod druge strategije, posljednji ptić, izvaljan
dan kasnije je najmanji pa ako dođe do pomanjkanja hrane roditelji će ga prestati hraniti. U ovom istraživanju nije bilo značajne promjene dimenzija jaja (duljina, širina i volumen) s obzirom na redoslijed nesenja što znači da rezultati ne podržavaju niti jednu od dvije spomenute strategije. Međutim, oblik jaja se mijenjao redoslijedom nesenja. Posljednja jaja su bila okruglija nego prva što znači da imaju manju površinu u odnosu na volumen. Time ženka troši manje
kalcija za ljuske posljednjih jaja. Okruglija jaja zauzimaju manje prostora pa su bolje pokrivena tijekom inkubacije.
This study analyzes the influence of egg laying order on egg dimensions (especially on egg volume) and on the size of the last egg laid in a Blackcap clutch. The research was carried out in deciduous ...woodland in NW Croatia during 2002 and 2004. The analyses covered only clutches with five eggs (the dominant size of the first clutch in the study area), where the first eggs were laid on the same day (5 May 2002 and 11 May 2004). The present study suggests that the Blackcap may employ a strategy of increasing the egg volume of each successive egg laid, which may reduce size hierarchy between nestlings and prevent competition between them.
Posljednjih nekoliko desetljeća niz znanstvenih radova sugerira da su klimatske promjene (posebice temperatura) već ostavile traga u mnogim segmentima živoga svijeta. Pionirskim dokumentima smatraju ...se rezultati istraživanja u području fenologije kako biljaka tako i životinja. Međutim, rezultati nisu jednoznačni pa ima različitih reakcija na zatopljenje kako između vrsta i unutar vrsta tako i različitih područja obitavanja pojedinih organizama. Tako se i rusi svračak na neka europska područja vraća ranije dok u drugim nisu zabilježeni značajni pomaci ranije proljetne selidbe. Na području sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju od 1991. do 2016. godine nije zabilježen značajan raniji povratak rusog svračka sa zimovanja iako je u tom razdoblju srednja temperatura mjeseca travnja i svibnja značajno porasla. Buduća još intenzivnija istraživanja trebala bi dati daljnje odgovore u vezi utjecaja klimatskih promjena na razne životne cikluse ptica i to posebice ona koja se odnose na njihovu moguću ugroženost, odnosno opstanak.
The aim of this short note was to determine the date of laying and reproductive output of Common Starling (Sturnus vulgaris) in relation to two types of nestbox position. Nestboxes were installed on ...a single tree each, at a height of 4.0 to 4.5 m (“high” position), and 2.0 to 2.5 m (“low” position). Analyses of laying date, number of eggs, hatching and
fledging success have shown that there are no significant differences in these parameters between “high” and “low” position nestboxes in north-western Croatia (all p > 0.05, t-test).
This paper shows the results of observed barn swallow Hirundo rustica arrival from wintering in Africa, south of the Sahara, to the nesting area in the village Mokrice (northwestern Croatia). The ...local barn swallow population was monitored for three decades (19802011). Although there have been constant fluctuations in date of spring arrival, there was no significant change in the trend of the arrival time. Spring air temperature (MarchApril), measured at a nearby meteorological station, showed a trend of significant increase in the average temperature by approximately 2.2 DGC in the same period.
The breeding population of Spoonbill Platalea leucorodia in Croatia, estimated at 154-275 breeding pairs, is classified as Endangered. The main reason for the unfavourable status is loss of ...breeding/feeding habitats. The purpose of the study was to detect changes in the habitat types previously assessed as important for Spoonbill's feeding. The study area was chosen for two reasons: (1) the alluvial wetlands of the central part of the Sava River hold the biggest colony of Spoonbills in Croatia, and (2) availability of data on feeding ecology of Spoonbills along alluvial wetlands of the Sava River. We used the MODIS (Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer) Enhanced Vegetation Index (EVI) as the main indicator for the changes in habitat structure along critical habitats for Spoonbills. The analysis identified areas with significant changes in EVI for habitat types important for feeding of the Spoonbills during the 2000-2008 period. Pastures, especially those with high wetness potential, changed in significant percentage despite conservation efforts in this habitat type. Changes in EVI were detected on ca. 9% of the pastures. For that reason we urge for better monitoring of the Spoonbill's feeding habitats 'in situ' and more specified characterisation of the reasons for the detected changes.
PDF
