The paper presents the results of the impact of ectomycorrhiza and humic acids on major morphological features of 1 year old seedlings of
Paulownia tomentosa × Paulownia fortunei
(9501) hybrids grown ...from root cuttings.
Paulownia
has many desirable properties as well as negative traits such as invasiveness. Experimental plantations were established in the spring of 2015 on a field in Zagreb. We used two different spacings (2x2 m and 4x4 m), each with two treatments and control. In the first treatment we planted seedlings grown from root cuttings inoculated with ectomycorrhizal fungi at the time of planting. For the second treatment we used the inoculated plants with the addition of soil humic acids. Seedlings were planted in flower beds with black plastic foil and a trickle irrigation system. Major morphological features of seedlings were measured at the end of the first growing season. A positive impact of the ectomycorrhizal fungi and humic acids on morphological characteristics of 1 year old seedlings
was established. For the planting distance 2x2 m we established significant differences between the seedlings treated with ectomycorrhizal fungi and seedlings treated with ectomycorrhizal fungi and humic acids compared to the control seedlings in the following variables: total seedling height, stem diameter at 10 cm from ground level, number of branches, seedling height to the first live branches and length of the longest branches. For the planting distance 4x4 m we obtained statistically significant differences between the seedlings treated with ectomycorrhizal fungi compared to the control seedlings in the following variables: stem diameter at 10 cm from ground level, the number of branches and the length of the longest branches. The application of ectomycorrhizal fungi and humic acids can increase the quality of forest plantation of paulownia. Before growing and putting paulownia seedlings on the market we should consider the fact that in Croatia there are no scientific or impact studies on the nature of several species from the genus
Paulownia
, and the risks should be assessed for each taxonomy category, even lower than the species. Such studies would give specific guidelines and plans for future plantations of paulownia.
U radu se prikazuju rezultati utjecaja ektomikorize i huminskih kiselina na važnije morfološke značajke jednogodišnjih sadnica hibrida
Paulownia tomentosa x Paulownia fortunei
(9501) uzgojenih iz korijenskih reznica. Paulovnija
ima brojna poželjna svojstva, ali i negative osobine poput invazivnosti. Pokusna plantaža je osnovana u proljeće 2015. godine na poljoprivrednom zemljištu na području grada Zagreba. Korištena su dva razmaka sadnje (2x2 m i 4x4 m), svaki s dva tretiranja i kontrolom. U prvom tretiranju sađene su sadnice uzgojene iz korijenskih reznica koje su inokulirane s ektomikoriznim gljivama u trenutku pikiranja. Drugo tretiranje bilo je s inokuliranim sadnicama uz dodatak tlu huminskih kiselina. Sadnice su posađene na gredice s crnom pvc folijom, ispod koje je postavljen sustav natapanja kap na kap. Važnije morfološke značajke sadnica su mjerene na kraju prvog vegetacijskog razdoblja. Utvrđen je pozitivan utjecaj primjene ektomikoriznih gljiva i huminskih kiselina na morfološke značajke jednogodišnjih sadnica. Kod razmaka sadnje 2x2 m su utvrđene statistički značajne razlike između sadnica tretiranih ektomikoriznim gljivama i sadnica tretiranih s ektomikoriznim gljivama i huminskim kiselinama u odnosu na kontrolne sadnice u sljedećim varijablama: ukupna visina sadnica, promjer stabljike na 10 cm od razine tla, broj grana, visina sadnica do prve žive grane i duljina najduže grane. Kod razmaka sadnje 4x4 m utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica tretiranih ektomikoriznim gljivama u odnosu na kontrolne sadnice u sljedećim varijablama: promjer stabljike na 10 cm od razine tla, broj grana i duljina najduže grane. Primjena ektomikoriznih gljiva i huminskih kiselina može povećati kakvoću šumskih plantaža paulovnija. Kod puštanja u promet sadnica paulovnija i uzgoja istih treba se uzeti u obzir činjenica kako u Republici Hrvatskoj ne postoje znanstvena istraživanja i studije utjecaja vrsta paulovnija na prirodu, pri čemu rizik treba procjenjivati za svaku taksonomsku kategoriju, pa i nižu od vrste. Takve studije bi trebale dati konkretne smjernice i planove za buduća podizanja plantaža paulovnija.
U radu su prikazani rezultati ispitivanja laboratorijske klijavosti i morfoloških značajki klijanaca europskoga pitomoga kestena (
Castanea
sativa
Mill.). Uzorci za istraživanja sakupljeni su u ...submediteranskom području Hrvatske, a radni uzorak za ispitivanje klijavosti iznosio je 8×25 sjemenki. Sjeme je do ispitivanja klijavosti čuvano tri mjeseca u hladnjaku na temperaturi od 3 °C. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 27 dana ispitivanja. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (
International Seed Testing Association
). Izrađen je katalog sa slikama i opisom nepravilnih klijanaca. Na osnovi definiranih kodova nepravilnih klijanaca moguće je preventivno djelovati kako bi se reducirale nepoželjne jedinke. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje složenoga procesa klijanja sjemena, kako u laboratoriju, tako i šumskim rasadnicima.
The paper presents the results of laboratory germination testing and morphological characteristics of sweet chestnut (
Castanea
sativa
Mill.) seedlings. The research samples were collected in the sub-Mediterranean region of Croatia, and the working sample for germination testing was 8×25 seeds. Prior to germination testing, the seeds were stored in a refrigerator for three months at 3°C. The percentage of laboratory germination was established according to the percentage of regular seedlings which germinated normally after 27 days of testing. The testing was carried out in a laboratory under the conditions prescribed by ISTA (International Seed Testing Association). A digital photo camera was used to take photos of all abnormal seedlings, which were then catalogued with their pictures and descriptions. The results of this research are very useful for nursery practice and can be applied in producing plants from seeds, rootstocks for grafting, and further raising of seedlings to be grown in plantations.
There is a growing trend in the world of planting fast growing species (rotations 5 to 10 years). Their primary purpose is the production of wood fibers and biomass, but they certainly represent the ...potential in making solid wood products as well. One of the fast-growing species is Paulownia sp., a species of extremely fast growing wood. Plantation breeding of Paulownia sp. in Croatia is increasing, although there is a little knowledge about the technical properties of Paulownia wood and its end use is questionable. This paper presents preliminary results of some physical properties ofjuvenile wood of two Paulownia hybrids planted in the area near the town of Glina in the Republic of Croatia. One hybrid is 9501 ((Paulownia fortunei x Paulownia elongata) x (Paulownia fortunei x Paulownia tomentosa)) and the other hybrid is Shan Tong (Paulownia fortunei x Paulownia tomen-tosa). The aim of this study was to investigate physical properties ofjuvenile wood of two Paulownia hybrids from one site in Croatia, to determine differences in physical properties of wood between two hybrids and to evaluate the correlation between density and shrinkages of each hybrid. Significant differences in oven dry density, basic density and density at maximum MC, between the two hybrids were determined. There is no statistically significant difference in longitudinal, radial, tangential and volumetric shrinkages between the two hybrids. Keywords: hybrid 9501; hybrid Shan Tong; juvenile wood; Paulownia wood; physical properties U dananje je vrijeme zamjetan sve ceci trend sadnje brzorastucih vrsta drveca (ophodnje od 5 do 10 godina). Te su vrste primarno namijenjene proizvodnji drvnih vlakana i biomase, ali svakako je vidljiv i njihov potencijal u proizvodima od cjelovitog drva. Jedna od brzorastucih vrsta je Paulownia sp., koju odlikuje izrazito brz rast. Iako se malo zna o tehnickim svojstvima drva paulovnije, a njegova je krajnja upotreba upitna, u Hrvatskoj je u porastu plantani uzgoj paulovnije. U ovom su radu prikazani preliminarni rezultati istraivanja nekih fizickih svojstava juvenilnog drva hibrida paulovnije s lokaliteta u blizini grada Gline u Hrvatskoj. Prvi je hibrid 9501 ((Paulownia fortunei x Paulownia elongata) x (Paulownia fortunei x Paulownia tomentosa)), a drugi Shan Tong (Paulownia fortunei x Paulownia tomentosa). Cilj rada bio je istraiti fizicka svojstva juvenilnog drva hibrida paulovnije s lokaliteta u Hrvatskoj, utvrditi razlike u fizickim svojstvima drva tih hibrida te odrediti medusobni odnos gustoce i utezanja unutar hibrida. Utvrdene su znacajne razlike u gustoci drva u apsolutno suhom stanju, u nominalnoj gustoci i gustoci pri maksimalnom sadraju vode izmedu tih dvaju hibrida. Medu hibridima nisu utvrdene statisticki znacajne razlike u longitudinalnome, radijalnome, tangentnome ni volumnom utezanju. Kljucne rijeci: hibrid 9501; hibrid Shan Tong; juvenilno drvo; drvo paulovnije; fizicka svojstva
U današnje je vrijeme zamjetan sve češći trend sadnje brzorastućih vrsta drveća (ophodnje od 5 do 10 godina). Te su vrste primarno namijenjene proizvodnji drvnih vlakana i biomase, ali svakako je ...vidljiv i njihov potencijal u proizvodima od cjelovitog drva. Jedna od brzorastućih vrsta je Paulownia sp., koju odlikuje izrazito brz rast. Iako se malo zna o tehničkim svojstvima drva paulovnije, a njegova je krajnja upotreba upitna, u Hrvatskoj je u porastu plantažni uzgoj paulovnije. U ovom su radu prikazani preliminarni rezultati istraživanja nekih fizičkih svojstava juvenilnog drva hibrida paulovnije s lokaliteta u blizini grada Gline u Hrvatskoj. Prvi je hibrid 9501 ((Paulownia fortunei × Paulownia elongata) × (Paulownia fortunei × Paulownia tomentosa)), a drugi Shan Tong (Paulownia fortunei × Paulownia tomentosa). Cilj rada bio je istražiti fizička svojstva juvenilnog drva hibrida paulovnije s lokaliteta u Hrvatskoj, utvrditi razlike u fizičkim svojstvima drva tih hibrida te odrediti međusobni odnos gustoće i utezanja unutar hibrida. Utvrđene su značajne razlike u gustoći drva u apsolutno suhom stanju, u nominalnoj gustoći i gustoći pri maksimalnom sadržaju vode između tih dvaju hibrida. Među hibridima nisu utvrđene statistički značajne razlike u longitudinalnome, radijalnome, tangentnome ni volumnom utezanju.
U radu su prikazani rezultati utjecaja krupnoće ploda divlje jabuke na brojna morfološka i fiziološka svojstva sjemena. Plodovi su podijeljeni s obzirom na masu u tri skupine: mali (< 10 g), srednje ...krupni (10-20 g) i veliki (> 20 g). Izmjerena su značajnija morfološka svojstva plodova. Za morfološku analizu sjemena korišten je softver WinSEEDLE 2011. Za statističku analizu deset morfoloških i fizioloških značajki sjemena korišten je paket SAS 9.2.. U cilju utvrđivanja varijabiliteta podataka te povezanosti pojedinih morfoloških značajki sjemena napravljena je analiza glavnih komponenti – PCA (Statistica 7.0). Utvrđena je statistički značajna razlika između malih, srednje krupnih i velikih plodova u sljedećim varijablama: duljina ploda (mm), širina ploda (mm), broj punih sjemenki u plodu (kom), težina svježeg sjemena (g), težina zračno suhog sjemena (g) i gubitak vlage u sjemenu (%). Navedene varijable povećavaju se s masom ploda. Gubitak vlage u sjemenu u prosjeku je za 8,667 % veći kod velikih plodova u odnosu na male. U slučaju malih plodova (< 10 g), utvrđena je pozitivna i vrlo visoka korelacija između širine ploda i duljine ploda, težine ploda i duljine odnosno širine ploda i težine sjemena u zračno suhom i svježem stanju. Kod srednje krupnih plodova (10-20 g), utvrđena je pozitivna i vrlo visoka korelacija između težine ploda i duljine odnosno širine ploda, širine ploda i težine svježeg odnosno zračno suhog sjemena, broja punih sjemenki u plodu i težine sjemena u svježem odnosno zračno suhom stanju te težine sjemena u zračno suhom i svježem stanju. U slučaju velikih plodova (>20 g), utvrđena je pozitivna i vrlo visoka korelacija između indeksa oblika ploda (DP/ŠP) i duljine ploda, težine ploda i širine ploda, broja punih sjemenki u plodu i težine sjemena u svježem odnosno zračno suhom stanju te između težine sjemena u svježem i zračno suhom stanju. Provedena PCA analiza rezultirala je s dvije funkcije koje su imale veće eigen vrijednosti od 1,00 i koje su objasnile 97,82% ukupne varijabilnosti u morfološkim značajkama sjemena iz istraživanih plodova različite težine. Projicirana površina, zakrivljena širina, volumen elipse, elipsoidna površina i oblik sjemenke pokazala je izuzetno visoke negativne vrijednosti s prvom osi, dok drugoj osi najviše pridonosi zakrivljena duljina (negativno) i oblik sjemenke (pozitivno).
U radu se analizira vitalitet, zdravstveno stanje, mehanička stabilnost i rast stabala divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) na području grada Velike Gorice. Uz pomoć vizualno kontrolne metode ...(Visual Tree Assessment), obavljena je arborikulturna analiza biološkog (vitalitet) i mehaničkog (statičkog) stanja starih i mladih stabala. Procjena vitaliteta obavljena je na osnovi skale od 1–5 te prema Roloffovom modelu (0–3). Korelacijska analiza klimatskih čimbenika (temperature i oborina) i indeksne kronologije stabala divljeg kestena provedena je uz pomoć programa DENDROCLIM. Istraživana mlada stabala divljeg kestena imaju slične dendrometrijske varijable (promjer i visina stabla, polumjer krošnje, udaljenost stabala), dok su kod starih stabala vidljive razlike s obzirom na lokacije koje su uvjetovane različitom starošću stabala, zahvatima ovršavanja krošanja i uvjetima staništa. Prsni promjeri starih stabala statistički se značajno razlikuju s obzirom na istraživane tri lokacije. Istraživana mlada stabla divljeg kestena u parku imaju statistički značajno veći vitalitet od onih u drvoredu, što se može protumačiti boljim ekološkim uvjetima. Najbolji vitalitet pokazuju stara stabla u parku, a najlošiji u drvoredu kod željezničkog kolodvora, dok najbolji vitalitet po Roloffu imaju stabla u Zagrebačkoj ulici, a najlošiji u parku. Prema evidentiranim simptomima i greškama drva mladih stabala utvrđeno je manje postotno učešće kod stabala u parku u odnosu na drvoredna stabla. Kod starih stabala divljeg kestena najveće postotno učešće simptoma i grešaka drva zabilježeno je u Zagrebačkoj ulici i u blizini željezničkog kolodvora, dok je manji udio evidentiran kod parkovnih stabla. Vizualno kontrolnom metodom uz dodatnu provjeru rezistografom, utvrđena su dva stara stabala koje trenutno treba ukloniti zbog narušene mehaničke čvrstoće te sigurnosti ljudi i imovine. Dendrokronološkom analizom utvrđen je velik senzibilitet u radijalnom prirastu stabala (0,08–8,17 mm). Utvrđena je značajna pozitivna ovisnost radijalnog prirasta o prosječnim količinama oborina u proljeće, dok je limitirajući učinak utvrđen za maksimalnu temperaturu zraka u proljeće.
U radu se prikazuju trogodišnji rezultati pošumljavanja jednogodišnjim (1+0) i školovanim (1+1) sadnicama divlje kruške. Pokusi su osnovani na neobrasloj površini u odsjeku 5b G. J. Dubrava-Mokrice, ...kojom gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tlo je pseudoglejno, a nadmorska visina iznosi od 125–130 m. Istraživano je preživljenje, visinski i debljinski rast, broj primarnih grana i vitalitet sadnica. Školovane sadnice pokazale su bolje preživljenje u odnosu na neškolovane.
Razlika u preživljenju u korist školovanih sadnica povećava se s brojem vegetacija na terenu, odnosno starosti sadnica (9,9%, 10,9%, 12,3%). Kod neškolovanih sadnica evidentirano je u prosjeku 1,57 % veće odumiranje vršnog izbojka. Nakon tri vegetacije na terenu, prosječna visina neškolovanih sadnica iznosila je 762 mm (360–1640 mm), a školovanih 1142 mm (520–2050 mm). Prosječni promjer vrata korijena neškolovanih sadnica iznosio je 12,15 mm (5,71–22,80) a školovanih 15,36 mm (6,49–26,29). Utvrđene su statistički značajne razlike u visinama sadnica s obzirom na tretiranja, datume mjerenja i datum*tretiranje, odnosno u slučaju promjera vrata korijena s obzirom na tretiranja i datume mjerenja. Školovane sadnice imale su prosječno 392 mm veću visinu i 3,28 mm veći promjer vrata korijena od neškolovanih i statistički su se značajno razlikovale. Utvrđena je statistički značajna razlika u visinama i promjerima vrata korijena neškolovanih i školovanih sadnica u svim datumima mjerenja. Pri kraju četvrte vegetacije na terenu, školovane sadnice imale su prosječno više primarnih grana za razliku od neškolovanih, dok je prosječni vitalitet bio podjedanak.
Pošumljavanje sadnicama divlje kruške moguće je obaviti neškolovanim i školovanim biljkama, no zbog ekonomičnosti u rasadničkoj proizvodnji i kod pošumljavanja, uporabu većih i starijih sadnica treba strogo ograničiti samo na onim terenima gdje su uvjeti za preživljavanje lošiji.
U radu su prikazni rezultati morfloških značajki klijanaca obične smreke (Picea abies L., H. Karst.) u različitim pH otopinama. Sjeme je tretirano s 10 različitih pH otopina, u rasponu pH od 1,5 do ...6,0 (povećanje svakih 0,5). Vodene otopine priređene su susljednim razrjeđivanjem ishodne, koncentrirane sumporne kiseline (H2SO4) i ultračiste vode (<18 MΩ cm). Za kontrolu je korištena ultračista voda. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association).U tri navrata (7, 14 i 21 dan) obavljena je procjena klijanaca u skladu s pravilima ISTA. Digitalnim fotoaparatom fotografirani su svi nepravilni klijanci. Izrađen je katalog sa slikom i opisom nepravilnih klijanaca s obzirom na pH otopine. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje morfologije klijanaca kod prirodne obnove smrekovih šuma u promijenjenim ekološkim uvjetima (kisele kiše, zakiseljavanje tala). Osim dobrog uroda, preduvjet uspješne prirodne obnove smrekovih šuma između ostaloga su i pravilni klijanci.
Na otoku Rabu, u šumama hrasta crnike, u proljeće 2006. godine osnovane su četiri pokusne plohe (2 × 2 m) od čega jedna u šumi srednjega uzgojnoga oblika, a tri u panjačama različite dobi i ...strukture. U šumskim su ekosustavima praćene mikroklimatske prilike. Obavljene su morfološke analize korijenskoga sustava ponika i pomlatka hrasta crnike. Tijekom 2006, 2007. i 2008. godine brojen je ponik i pomladak hrasta crnike na pokusnim plohama radi utvrđivanja prirodnoga mortaliteta.
Mikroklimatske su prilike u panjačama nepovoljnije za rast i razvoj vegetacije u odnosu na mikroklimatske prilike u sastojini srednjega uzgojnoga oblika. U panjači je temperatura zraka viša, a relativna vlaga zraka niža u odnosu na mikroklimu sastojine srednjega uzgojnoga oblika. Na svim četirima pokusnim plohama zabilježen je izuzetno velik broj prirodnoga ponika i pomlatka hrasta crnike. Veća brojnost ponika dobivena je u panjačama (480 000 – 1 190 000 kom./ha) za razliku od sastojine srednjega uzgojnoga oblika (465 000 kom./ha). Utvrđena je velika varijabilnost u završetku klijanja ponika hrasta crnike. Klijavost ponika u sastojini srednjega uzgojnoga oblika kulminirala je ranije nego u panjačama, što razumijeva i postojanje boljih mikroklimatskih uvjeta na staništu. Dobivene su statistički značajno veće visine ponika hrasta crnike u sastojini srednjega uzgojnoga oblika u odnosu na sastojine panjača. Mortalitet je mladih biljaka hrasta crnike za 8,98 % također veći u sastojini srednjega uzgojnoga oblika u odnosu na sastojine panjača. Prosječan mortalitet ponika i pomlatka hrasta crnike iznosio je 52,35 %. Dokazano je podjednako odumiranje ponika i pomlatka s obzirom na pokusne plohe.
Dobivena je negativna i visoka korelacija između duljine korijena i prosječnoga promjera korijena ponika i pomlatka hrasta crnike. Kod volumena korijena nije dokazana statistički značajna razlika između datuma mjerenja.
PDF
