U radu se istraŽuju morfološka svojstva plodova i sjemena oskoruše (Sorbus domestica L.) i njihovi odnosi. U jesen 2006. godine skupljeni su plodovi s dvaju stabala oskoruše na različitim ...lokalitetima u Republici Hrvatskoj. Urod na obama stablima procijenjen je kao djelomičan. Plodovi odnosno sjeme vagani su i mjereni
u laboratoriju za sjemenarstvo Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživana je dužina (DP) i širina (P) ploda te njihov odnos (DP/P), zatim dužina (DS) i širina sjemenke (S), debljina sjemenke (DES) te odnos (DS/S). Digitalnom vagom mjerena je masa ploda, masa sjemena u plodu i registriran je broj punih sjemenki u plodu. Statističkom obradom određene su prosječne vrijednosti mjerenih
varijabli i njihovih odnosa. Statistički znaćajna razlika između stabala nije dobivena jedino za debljinu sjemenke i za omjere DP/P, DS/S. Odnosi DP/P pokazuju kako se kod obaju stabala radi o jabučastim plodovima odnosno f. pomifera (Hayne) Rehd. Korelacijske analize za oba stabla pokazale su pozitivnu korelaciju (r = 0,69 i 0,77) mase ploda i mase sjemena u plodu te mase ploda i broja punih sjemenki u plodu (r = 0,44 i r = 0,64). Rezultati ovih istraživanja od praktične su važnosti kod selekcije stabala oskoruše i skupljanja plodova za proizvodnju sadnica. Preporučuje se selekcija plodova po krupnoći odnosno skupljanje samo onih većih jer daju bitno više punog sjemena i sjeme veće apsolutne težine. To može rezultirati većom vitalnošću odnosno klijavošću sjemena, boljim preživljavanjem i većom visinom sadnica u rasadniku.
Mann Whitneyevim U-testom utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica hrasta kitnjaka na nagibu (1) i ravnom terenu (2) za sve četiri testirane varijable (oplošje korijena (p=0,000010), ...prosječan promjer korijena (p=0,025060), volumen korijena (p=0,000037) i broj vrhova korijena (p=0,000427)). Prosječno oplošje korijena sadnica hrasta kitnjaka na nagibu bilo je za 85,39 cm2 veće u odnosu na sadnice na ravnom i iznosilo je 271,97 cm2 (58,57–633,94 cm2). Prosječan promjer korijena sadnica hrasta kitnjaka na nagibu bio je u prosjeku za 0,10 mm veći u odnosu na sadnice na ravnom terenu i iznosio je 1,60 mm (1,17–2,10 mm). Volumen korijena sadnica na nagibu bio je za 3,88 cm3 veći u odnosu na sadnice na ravnom terenu i iznosio je 10,99 cm3 (2,40–27,21 cm3). Broj vrhova korijena sadnica na nagibu bio je također za 226 komada veći od sadnica na ravnom i iznosio je 818 kom (111–2551 kom). Sadnice hrasta kitnjaka na nagibu imale su u prosjeku veću visinu (mm), promjer vrata korijena (mm) i ukupnu duljinu korijena (cm) u odnosu na sadnice na ravnom terenu, ali navedene značajke nisu signifikantne. Ova istraživanja dokazuju kako je navodnjavanje sadnica hrasta lužnjaka u rasadniku utjecalo na povećanje određenih kvalitativnih varijabli (visina, promjer vrata korijena). S druge strane, sadnice hrasta kitnjaka pokazuju povećanje određenih kvalitativnih varijabli korijena (oplošje, prosječan promjer, volumen, broj vrhova) kod uzgoja na nagibu, što se treba i koristiti u svim rasadnicima s razvedenim mikroreljefom.
U radu se analiziraju neki od elemenata kakvoće sjemena crnoga oraha i ispituju njegova svojstva. U proljeće 2004. godine obavljena je sjetva stratificiranog sjemena na dva načina: na gredice i u dva ...tipa zbirnih kontejnera (Bosnaplast 18 i kontejner dimenzija 35,5x27,0 (16) sa 24 rupe za sadnju). Najveća rasadnička klijavost dobivena je kod sjemena posijanog u kontejner Bosnaplast 18 (55,00 %), slijedi rasadnička klijavost sjemena posijanog na gredice (42,99 %) i u drugi tip kontejnera (20,83 %). Prosječno najveće visine na kraju prve vegetacije (1+0) imale su sadnice uzgajane na gredici (315 mm). Visine sadnica u kontejneru Bosnaplast 18 bile su u prosjeku niže za 61 mm a u drugom tipu kontejnera za 67 mm u odnosu na sadnice uzgajane na gredici. U jesen 2004. godine obavljena je sjetva nestratificiranog sjemena na dva načina, s obzirom na čišćenje mesnatog usplođa ploda. Dio sjemena posijan je s usplođem, a dio bez usplođa. Rasadnička klijavost očišćenog sjemena iznosila je 91,67 % a sjemena posijanog sa usplođem 73,00 %. Najveću visinu na kraju prve vegetacije (1+0) imale su nepodrezane sadnice uzgojene iz sjemena s očišćenim usplođem (524 mm). Nepodrezane sadnice uzgojene iz sjemena bez čišćenja usplođa bile su prosječno niže od sadnica uzgojenih s očišćenim usplođem za 185 mm. Podrezane sadnice, u jednom i drugom slučaju, bile su niže od nepodrezanih.
Aims and objectives of research: The study aimed to research the influence of altitude on dimensions, i.e. the shape of Wild Service tree fruits (Sorbus torminalis (L.) Crantz). We also wanted to ...test the variability of major biological characteristics of fruits and seed, the elements of seed quality and their relations.
Materials and Methods: In September 2003 we gathered fruits from 24 Wild Service Trees of different ages and positions in the stand structure on three sites (Medvednica, Psunj and Južni Dilj) situated at different altitudes. The altitude of each tree was determined with the GPSmap 60CSxdevice, after which dendrometric measurements were carried out and fruits were collected.We measured fruit length (FL) and width (FW) and calculated their index (FL/FW). The mass of each fruit was weighed on the laboratory scales Sartorius and the number of fruits per kilo was calculated. The seeds were manually extracted from the fruits and the number of filled (sound) seeds per fruit was counted in line with the ISTA rules. In order to break the double seed dormancy we applied the stratification in accordance
with the ISTA rules. For the statistical analysis of the data we used ANOVA, LSD test, correlation analysis and canonical discriminant multivariate analysis with the locality as a grouping variable. All statistical analyses were performed using STATISTICA 8.0 program package.
Results: We obtained a positive and strong correlation between fruit
length and altitude (R=0.67), i.e. between fruit shape index and altitude (R=0.71), which means that the higher the altitude of the population of the Wild Service Tree in the Republic of Croatia, the longer the fruits. At higher altitudes the Wild Service Tree seed shows a larger degree of dormancy and requires somewhat longer period of stratification.
Conclusion: The observed differences between the three studied locations might be attributed to changed climatic and soil conditions.
Background and Purpose: Natural regeneration is a natural phenomenon that depends on numerous factors. Regeneration of virgin forests is successful even without any human interference. For the ...regeneration of economic forests we do not have that much time and thus try to speed up the process. The study of factors involved in natural regeneration as the most perfect system of forest ecosystem regeneration requires long lasting research.
Material and Methods: Numbers and heights of seedlings and new growths, as well as the species participating in natural regeneration were measured on four test plots over the period of four years (1995, 1998, 1999, 2000). The plots were located at different elevations and contained different plant communities. The Norway spruce seed yield and its quality (germination) were also researched.
Results: Very poor appearance of seedlings and new growth and even the decline in the numbers were observed on all test plots. This can be directly correlated to management in which single-tree selection management and piling of timber supply result in poor light conditions and gradual disappearance of Norway spruce. Seed germination ranging from 13% on plot I to 48% on plot II shows that the seed has very low natural germination and only abundant crops can lead to greater natural regeneration.
Conclusion: Norway spruce is a species whose natural regeneration in the above mentioned structural and site conditions is a difficult process. Natural regeneration of Norway spruce is affected by management, timber supply, condition of vegetation on the soil, as well as the intensity of light. The seed quality and its quantity did not affect regeneration on test plots
Vrste gloga (Crataegus Tourn. ex L.) su znane po njihovim pozitivnim medicinskim, ekološkim i ekonomskim svojstvima. Glavni cilj ovog istraživanja bio je definirati morfološke karakteristike ploda i ...sjemena te utjecaj skarifikacije sumpornom kiselinom (96%tna koncentracija) sa različitim vremenom trajanja na sjeme tri različite vrste gloga (C. crus-galli, C. monogyna, C. laevigata). Utvrđene su statistički značajne razlike za sva mjerena morfološka svojstva ploda i sjemena. Najveću masu, duljinu i širinu ploda je imala C. crus-galli, a najmanju C. monogyna. Različita duljina trajanja skarifikacije sumpornom kiselinom (96%tna koncentracija) je primijenjena na sjemenu C. cruss-galli (150 i 210 min), C. laevigata i C. cruss-galli (45, 75 i105 min). Značajne razlike su zabilježene samo u odnosu na kontrolu. Debljina najtanjeg dijela sjemene ljuske bila je značajno smanjena u skarificiranom sjemenu C. crus-galli i C. laevigata za razliku od kontrole. Debljina najdebljeg dijela sjemene ljuske bila je značajno smanjena samo kod sjemena C. crus-galli skarificiranom 210 minuta u odnosu na kontrolu. Shodno navedenome optimalno trajanje skarifikacije sjemena C. crus-galli trebalo bi biti 210 min. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju doprinijet će boljem poznavanju morfologije i predsjetvenog tretmana sjemena nekih Crataegus vrsta koje se mogu koristiti u rasadničarskoj proizvodnji.
Utjecaj mineralnog i biorazgradivoga ulja na rasadničku klijavost i rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) HR EN
Sažetak: Svrha je ovoga rada istraživanje utjecaja različitih koncentracija ...mineralnog i biorazgradivoga ulja za podmazivanje lanaca motornih pila na rasadničku klijavost i početni rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kao najvažnije šumske vrste za područje nizinske Hrvatske. Pokusi su obavljeni u dva rasadnika na pokusnim plohama od 1m2 (ukupno 28 ispitnih ploha i 2 kontrolne) proljevanjem po 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) biorazgradivoga i mineralnog ulja. Provedena analiza pokazala je da povećana koncentracija mineralnoga ulja može smanjiti rasadničku klijavost, a da ju biorazgradivo ulje može povećati. Zbog nedovoljno izražene ovisnosti između visine i promjera vrata korijena biljaka o vrsti i koncentraciji ulja, u analizu bi trebalo uključiti i proučavanje drugih čimbenika. Na temelju pedoloških istraživanja može se zaključiti kako je tlo na zakorovljenim plohama biološki aktivnije, što dovodi i do brže degradacije ulja.
The purpose of this study is to research the effects of different concentrations of mineral and biodegradable oils for chainsaws on seedling growth of pedunculate oak (Quercus robur L.) during ...two-year vegetation period. The paper also examines the influence of the above mentioned oils and their concentrations on the development of the seedling root system at the end of the second vegetation. Tests were carried out in forest nurseries on seven 1 m2 plots. Three plots were treated, after the planting of the pedunculate oak acorns, with biodegradable oil in the concentrations of 0.1 L/m2, 0.2 L/m2, and 0.5 L/m2. The other three plots were treated with mineral oil of the same concentrations. The control plot received only seed sowing. The analysis of the root system of the two-year-old seedlings of pedunculate oak was carried out with WinRHIZO ProLA 2400 software. The SAS and Statistica 7 program packages were used for the statistic data processing and for determination of statistically significant differences among variables. Results showed that the lower oil concentration the larger root lengths. The lowest heights of the two-year-old pedunculate oak seedlings were measured from the test plots treated with mineral oil and the highest on those from the plots treated with bio-oil, although the heights of seedlings from the control plots were very close to heights of those treated with bio-oil.
