The paper analyses the institutional arrangements of Euro-Mediterranean policies, which can be described by the process of Euro-Mediterraneanization, and in doing so the key elements of the analysis ...dwell on the issue of the intergovernmental, regional and foreign policies of the European Union. By recognizing the differences in different classification of the impact of Europeanization, and a possible study of one aspect of Euro-Mediterranean policies and the process of Euro-Mediterraneanization as a process of Europeanization, the paper deals with the issue of track diplomacy, the success of Euro-Mediterranean policies and, in particular, examines an example of the complementary role of non-governmental organizations in the making of successful Euro-Mediterranean policies. The analysis shows that the approach of the Barcelona Process and the institutional construction of the Union for the Mediterranean have been largely left without the desired effects, as well as that the specified institutional metamorphoses have remained only at the superficial intergovernmental level. Adapted from the source document.
Cilj ovog rada je izvesti metodološke posljedice s obzirom na primjenu teorije govornih činova u okvirima studija EU integracije, a s posebnim naglaskom na slučaj proširenja EU-a na istok. Prvo ...dajemo kratak prikaz osnova teorije govornih činova, kako su izvedeni u djelima Austina i Searlea. Zatim se bavimo interdisciplinarnim "prelijevanjem" u polje međunarodnih odnosa i, ponajviše, sigurnosnih studija. Konačno, referirajući se na recentne raprave konstruktivista i racionalista oko istočnog proširenja, pokušavamo analizirati na koji način Austinovo naslijeđe, ograničavajući se na samu "površinu" javnog/službenog diskursa i njegove efekte, konceptualno reartikulira problematiku historijski specifičnog trenutka u kojem su postkomunističke zemlje započele i dovršile pristupne pregovore te izazvale same temelje europskog integracijskog procesa.
Autor nastoji prikazati etimologiju i historijat načela laičnosti kao važnog dijela
političke historije Zapada, poglavito Francuske. U kontekstu odnosa crkve
i države, odvajanja crkve i države i ...suradnje u pojedinim područjima (u
modelima kooperacije) ideja laičnosti zauzima veoma važno mjesto. Budući
da je upotreba pojmova laičnost, sekularizam, sekularizacija i laicizacija
često takva da onemogućava jasno razlikovanje, čini se opravdanim prikazati
njihove temeljne distinkcije i rasvijetliti moguće načine upotrebe u političkoj
znanosti. S obzirom na svoje etimološko podrijetlo (grčki, latinski i francuski
izvori) ti pojmovi čine dio zajedničke europske tradicije uspostavljanja odnosa
između crkve i države, na osnovama koje su tijekom historije pokazale
svoju važnost i različite političke primjene.
Autor nastoji prikazati nekoliko temeljnih prekretnica u odnosima crkve i države u Njemačkoj tijekom 19. i 20. st. Služeći se znanstvenom metodologijom historijskog institucionalizma, rad nastoji ...identificirati važne povijesne momente koji su pridonijeli stvaranju njemačkog modela suradnje (kooperacije) između crkve i države. Budući da je ovaj model "idealtipski" primjer za veliku većinu zemalja Europske Unije, istraživanje odnosa crkve i države u Njemačkoj nužno je povezano s procesima stvaranja zajedničkog europskog modela odnosa crkve i države, kojeg dio autora naziva euro laičnošću. Za navedene
procese stvaranja europskog modela bitna su sva tri ideal tipska modela odnosa države i crkve u Europi: model "državne" crkve (npr. Velika Britanija), model laičke republike (Francuska) i različiti modeli suradnje između države i crkve, kooperacijski modeli (npr. Njemačka, Austrija, Hrvatska itd.).
Odnos Europske Unije i crkava, religijskih zajednica i udruženja različitih nereligioznih uvjerenja institucionaliziran je Deklaracijom br. 11 Ugovora iz Amsterdama, Poveljom o temeljnim pravima ...Europske Unije (čl. 10.) i Lisabonskim ugovorom (čl. 17. Konsolidirane verzije Ugovora o funkcioniranju Europske Unije). Budući da ugovori o stvaranju Europske zajednice i poslije Europske Unije nisu spominjali odnos prema religijskim zajednicama, što je posve razumljivo s obzirom na sadržaj ugovora, tek je s neformalnim, a potom sve više službenim inicijativama između Europske komisije i predstavnika vodećih religijskih zajednica došlo do dijaloga. Pokušajem identificiranja ključnih prekretnica u odnosu između Europske Unije te crkava i nekonfesionalnih organizacija ovaj rad želi istražiti mogućnosti historijskog institucionalizma u istraživanju političkog sustava Europske Unije. Ključne prekretnice moguće je promatrati kod crkava i religijskih zajednica, kao i kod političkih tijela Europske Unije. Pri proučavanju promjena koje dovode do stvaranja europskog modela odnosa prema religijskim zajednicama rad se zadržava na radu Europske komisije, dok utjecaj europskog zakonodavstva (koje uključuje sudske odluke Europskog suda i Europskog suda za ljudska prava) ostavlja za jednu širu analizu ovog odnosa.
Rad pruža sažetu raspravu o povijesnom izvorištu razlikovanja svetog i svjetovnog, sakralnog i profanog, odnosno vječnog i vremenitog u kršćanskog tradiciji te demonstrira različite podvrste ...sekularizam. Uz to, propitkuje ulogu i smisao klasično shvaćenog (radikalnog) sekularizma u današnjem postreligijskom zapadnom društvu.
U radu se ukratko pokazuje razvoj i ključna polazišta katoličkog stajališta o odvojenosti Crkve i države, neutralnosti i slobodi savjesti, kao i nijansirane promjene koje su nastupile od Drugoga ...vatikanskog sabora, kao ključne prekretnice u katoličkom poimanju političkog života.
