Fenolni spojevi predstavljaju sekundarne biljne metabolite koji imaju vrlo važnu fiziološku i morfološku ulogu u rastu i reprodukciji biljke pružajući joj i zaštitu protiv patogena i predatora. Cilj ...ovoga istraživanja je dobiti pregled promjena u sastavu i sadržaju fenolnih spojeva odnosno flavonola, flavanola, hidroksicimetnih i hidroksibenzojevih kiselina prisutnih u listovima četiri različite crne sorte vinove loze. Ekstrakti su analizirani tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Dobivenim rezultatima utvrđena je značajna varijabilnost u masenim udjelima fenolnih spojeva između sorata po pojedinim terminima uzorkovanja, kao i značajna varijabilnost u sadržaju fenolnih spojeva unutar iste sorte tijekom različitih termina uzorkovanja.
Phenolic compounds represent secondary plant metabolites which play an important physiological and morphological role in plant growth and reproduction. They also provide a protection against pathogens and predators. The aim of this study is to obtain an overview of changes in the composition and phenolic compounds content, more precisely flavonols, flavanols, hydroxycimetic and hydroxybenzoic acids present in the leaves of four different grapevine varieties. The extracts were analyzed by high performance liquid chromatography. Based on the obtained results, significant variability in mass shares of phenolic compounds between varieties was determined by individual sampling terms, as well as significant variability in the content of phenolic compounds within the same variety during different sampling terms.
SAŽETAK
Periferna arterijska bolest (PAB), uz ishemijsku bolest srca i moždani udar, među trima je najznačajnijim dijagnostičkim podskupinama kardiovaskularnih bolesti. Prema procjenama, prevalencija ...u mlađih od 50 godina je <1%, a u starijih od 65 godina 6%. Analiza dinamike kretanja PAB-a upućuje na smanjenje incidencije u EU15+ državama posljednjih 27 godina, ali uz povećanje mortaliteta. Republika Hrvatska ističe se među mediteranskim zemljama po visokom kardiovaskularnom opterećenju, ali nema sustavnih epidemioloških istraživanja dinamike kretanja mortaliteta od PAB-a. U ovom su istraživanju regresijskom analizom dobno standardiziranih stopa mortaliteta od PAB-a prema regijama od 2011. do 2020. godine prikazani trendovi i vremenske točke s promjenama. Iz bolničkih informacijskih sustava dviju ustanova odabrane su dijagnoze primijenjene u kodiranju PAB-a te interventnih i dijagnostičkih postupaka i dopunjene dijagnozama iskorištenima u prethodnim istraživanjima. Iz Baze umrlih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobiveni su podatci po petogodišnjim dobnim skupinama, spolu i županijama. Za regionalnu podjelu uporabljena je Nacionalna klasifikacija statističkih regija iz 2019., a dobno standardizirane stope izračunate su na temelju Revidirane europske standardne populacije 2013. Mortalitet je u porastu u muškaraca (3,09%) i žena (2,94%), a prisutne su značajne regionalne razlike u trendu kod muškaraca u Jadranskoj Hrvatskoj i kod obaju spolova u Sjevernoj Hrvatskoj. Kod muškaraca najveći porast ima Grad Zagreb, 3,71%, dok je najmanja i ujedno jedina negativna vrijednost zabilježena u Sjevernoj Hrvatskoj, –0,24%. Kod žena najveći porast ima Grad Zagreb, 3,57%, a najmanji Sjeverna Hrvatska 1,67%. Ovo istraživanje trendova mortaliteta, uz podizanje svjesnosti, pomaže boljem razumijevanju epidemiološke dinamike ove nedostatno dijagnosticirane i liječene kompleksne kronične bolesti. Poboljšanja kliničke skrbi za bolesnike oboljele od PAB-a moguće je ostvariti sustavnim probirom individualnih i klinički značajnih podataka u medicinskim ustanovama i njihovim ujedinjavanjem u regionalnim i nacionalnim registrima.
SAŽETAK
Periferna arterijska bolest (PAB), uz ishemijsku bolest srca i moždani udar, među najznačajnijim je dijagnostičkim podskupinama kardiovaskularnih bolesti i jedan od vodećih javnozdravstvenih ...problema. U Europskoj je uniji tom bolešću zahvaćeno oko 17 milijuna ljudi. Stvarna incidencija i prevalencija višestruko nadmašuju procjene i bolest je nedostatno dijagnosticirana. Republika Hrvatska ima visoko opterećenje i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Svrha je ovoga rada izračunati i usporediti dobno standardizirane stope moraliteta od PAB-a prema statističkim regijama 2. razine i spolu od 2011. do 2020. godine. Iz bolničkih informacijskih sustava odabrane su dijagnoze koje se u kliničkoj praksi primjenjuju za kodiranje smrti od PAB-a te za kodiranje interventnih i dijagnostičkih postupaka, a dopunjene su dijagnozama iz drugih istraživanja. Na temelju podataka iz Baze umrlih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2011. do 2020. godine izračunati su proporcionalni mortalitet, postotna promjena za 2020. godinu u odnosu prema 2011. godini i dobno specifične stope na 100 000 stanovnika. U statističkoj analizi primjenjivane su deskriptivne i analitičke statističke metode. Među 16 799 umrlih bile su 10 352 žene i 6447 muškarca. Dijagnoza I70.9 Generalizirana i nespecificirana ateroskleroza imala je najveći udio – 43,2%. Najviše dobno standardizirane stope mortaliteta u muškaraca i žena imala je Sjeverna Hrvatska, a najmanje Jadranska Hrvatska. Među regijama postoje značajne razlike dobno standardiziranih stopa mortaliteta u obaju spolova. Ovo je istraživanje također pokazalo porast trenda od 2018. godine. Kako bi se smanjio mortalitet od PAB-a, potrebno je uložiti napore u prevenciju i ranu dijagnostiku te sustavno prikupljati podatke o kliničkim ishodima liječenja bolesnika.
PDF
