U članku se prikazuje na koji su način vlasnici agroturizama u Istri prilikom osmišljavanja turističke ponude svojih objekata iskoristili proces komodificiranja osjećaja nostalgije. Pomoću ambijenta ...i prehrane koji evociraju prošlost, često i nedoživljenu, obraćaju se turistima koji se žele "vratiti" u zamišljeno djetinjstvo. Fokus rada usmjeren je na fenomen okusa koji u odnosu s fenomenom pamćenja postaje zanimljiv turistički proizvod te se pokazuje na koji način fenomen okusa vlasnici agroturizama u Istri pokušavaju "prenijeti" turistima.
This article demonstrates in what way agrotourism owners in Istria have made use of the process of commodifying the feeling of nostalgia when designing what their sites will offer tourists. Through ...making use of ambience and food which evokes the past, often the unexperienced past, they address tourists who wish to "return" to an imagined childhood. The focus of this article is on the phenomenon of taste, which in relation to the phenomenon of memory becomes an interesting tourist product and demonstrates the way in which the owners of agrotourist businesses in Istria attempt to "convey" the phenomenon of taste to tourists.
U posljednjih nekoliko godina zabilježen je trend rasta površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj. Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje sve je više potican kao model proizvodnje koji je ...od presudne važnosti za očuvanje najvažnijih prirodnih resursa u proizvodnji hrane, u Hrvatskoj i Europi. Cilj rada bio je utvrditi mišljenja ekoloških proizvođača o ograničenjima i mogućnostima razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. U članku su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog na manifestaciji “Pazi što jedeš” održanoj u Puli 2015. godine. Sudionici su bili izlagači na sajmu, proizvođači ekoloških prehrambenih proizvoda iz Hrvatske. U istraživanju je sudjelovao 41 proizvođač ekoloških proizvoda. Glavni rezultati studije odnose se na opće informacije o proizvodnji ekološke hrane, vrstama proizvodnje i načinu distribucije. Također, dobiveno je mišljenje proizvođača o najčešćim problemima koji se javljaju u ekološkoj proizvodnji hrane. Rezultati mogu poslužiti kao informativna podloga o stajalištima proizvođača o problemima proizvodnje ekološke hrane kao i za kreiranje budućih aktivnosti u cilju jačanja ekološke proizvodnje u Hrvatskoj te kao podloga za kreiranje budućih istraživanja.
In the last few years, the trend of growing areas of organic agricultural land in Croatia has been recorded. The development of organic production is increasingly encouraging as a production model which is of crucial importance for the conservation of the most important natural resources in food production, in Croatia and Europe. The paper aimed to determine the opinions of organic producers about the
limitations and possibilities of organic agriculture development in Croatia. In the paper, the results of the survey conducted in the “Watch
What You Eat” event held in Pula in 2015 were presented. The participants were exhibitors on the fair, producers of organic food products from Croatia. In total, 41 producers participated in the study.
The main results of the study are general information on organic food production, type of production and distribution channels. Also, the opinion of producers on the most common problems that occur in
organic food production was obtained. The results can serve as information on producer’s views on organic food production problems for the development of future actions towards to enhancement of organic food
production in Croatia as well as a base for
the creation of future researches.
Koridor, kamp, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu, ur. Emina Bužinkić i Marijana Hameršak, Centar za mirovne studije, Fakultet političkih znanosti (CEDIM), Institut za ...etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2017., 184 str.
Stranputice humanistike, ur. Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2017., 215 str.
Izabrana djela Nikole Bonifačića Rožina, ur. Ruža Bonifačić i Tvrtko Zebec, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2017., 451 str.
Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, Grad i umjetnost, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2016., 59 str.
Vrtovi našega grada. Studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja, ur. Tihana Rubić i Valentina Gulin Zrnić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko etnološko društvo, Parkticipacija, Zagreb 2016., 335 str.
Mjesto izvedbe i stvaranje grada, ur. Josip Zanki, Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb 2016., 204 str.
Od državne umjetnosti do kreativnih industrija. Transformacija rodnih, političkih i religijskih narativa, ur. Josip Zanki, Marijana Paula Ferenčić, Nevena Škrbić Alempijević, Sanja Potkonjak i Marijana Belaj, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb 2015., 138 str.
Sensitive Objects. Affect and Material Culture, ur. Jonas Frykman i Maja Povrzanović Frykman, Nordic Academic Press Checkpoint, Lund 2016., 288 str.
Renata Jambrešić Kirin, Korice od kamfora, Meandarmedia, Zagreb 2015., 139 str.
Predrag Stojadinović, Logičke pogreške za koje je dobro znati, Jesenski i Turk, Zagreb 2016., 119 str.
Performance Studies international – PSi#23 OverFlow, Hamburg, 8. – 11. lipnja 2017.
Međunarodna konferencija Narratology and Its Discontents. Narrative beyond Narration, 6. – 8. travnja 2017., Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
Tomaž Grušovnik, Etika živali. O čezvrstni gostoljubnosti, Univerzitetna založba Annales, Koper 2016., 235 str.
Exploring the Animal Turn. Human- Animal Relations in Science, Society and Culture, ur. Erika Andersson Cederholm, Amelie Björck, Kristina Jennbert i Ann-Sofie Lönngren, The Pufendorf Institute of Advanced Studies, Lund University, Lund 2014., 230 str.
Dajana Vlaisavljević, Sve naše životinje, katalog izložbe Sve naše životinje. Animalističke teme u hrvatskoj modernoj likovnoj umjetnosti, 9. ožujka – 16. travnja 2017., Moderna galerija, Zagreb, 103 str.
O životinjama i ljudima, ur. Željka Petrović Osmak, monografija izdana povodom istoimene izložbe, 22. travnja – 12. studenog 2017., Etnografski muzej, Zagreb 2017.
Izložba Sve naše životinje. Animalističke teme u hrvatskoj modernoj likovnoj umjetnosti, autorica izložbe: Dajana Vlaisavljević, likovni postav: Mario Beusan, 9. ožujka – 7. svibnja 2017. Moderna galerija, Zagreb
Aquatica. Književnost, kultura, ur. Mirjana Detelić i Lidija Delić, Balkanološki institut SANU, posebna izdanja, knj. 122, Beograd 2013., 454 str.
Krv. Književnost, kultura, ur. Mirjana Detelić i Lidija Delić, Balkanološki institut SANU, Beograd 2016., 452 str.
Branka Cvjetičanin, Delegacija, posjet Raši, Krapnu i Labinu, 20. svibnja 2017., izložba: Galerija Prozori, 6. – 20. lipnja 2017.
4. SEF, Studentski etnografski filmski festival, 19. – 20. svibnja 2017., Zadar
Srđan Atanasovski, Mapiranje Stare Srbije. Stopama putopisaca, tragom narodne pesme, XX. vek, Beograd 2017., 218 str.
Vedrana Milin Ćurin, Žene u klapskom pjevanju, Sveučilište u Splitu – Umjetnička akademija, Split 2016., 233 str.
Smiljana Đorđević Belić, Postfolklorna epska hronika. Žanr na granici i granice žanra, Čigoja Štampa, Beograd 2016., 262 str., 7 ilustracija
Sonja Elazar, Iz albuma bosanskih Sefarda, Denameda, Sarajevo 2014., 216 str.
Članak se fokusira na proces osnivanja Etnografskog muzeja Istre šezdesetih godina 20. stoljeća. Osnivanje muzeja dijelom je povezano s činjenicom da je to vrijeme nestajanja predmeta tradicijske ...kulture sa sela zbog ubrzane industrijalizacije i sve većeg odlaska ljudi u gradove što dovodi do potrebe sakupljanja i izlaganja predmeta u muzejima. No, prikupljanje predmeta, stvaranje zbirki i naposljetku osnivanje Etnografskog muzeja Istre u uskoj je povezanosti i s političkom situacijom nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno s procesom utvrđivanja granice između Italije i Hrvatske odnosno Jugoslavije u Istri. Upravo je kroz zapisnike sjednica Društva za povijest i kulturna pitanja Istre – podružnice Pazin vidljiv utjecaj struke, ali i politike na odluku o osnivanju Etnografskog muzeja Istre u Pazinu 1962. godine. Osim toga, u članku je pokazano i da je prostor Kaštela služio za stanovanje i bio dio obiteljskih povijesti stanovnika Pazina koji su živjeli u Kaštelu ili u okolici.
Manifestacija Pazi što jedeš zamišljena je kao platforma na kojoj će surađivati svi oni koji se bave prehranom. Prehrana je iznimno široka tema te je u njezino razmatranje nužno uključiti sve ...stručnjake, od nutricionista, kuhara, poljodjelaca do etnologa, povjesničara ili sociologa, kako bi oni mogli razmijeniti svoja iskustva. Osnovni cilj projekta jest prenošenje i čuvanje znanja i vještina pripreme tradicijskih i zdravih jela Istre i Hrvatske
Povijest tartufarenja u Istri Kocković Zaborski, Tanja
Vjesnik istarskog arhiva,
12/2013, Letnik:
20, Številka:
2013.
Journal Article
Odprti dostop
Geografska raznolikost i složena prošlost Istre odražava se i u prehrani stanovništva koje ovdje živi. Tijekom vremena prehrambene navike se mijenjaju, mijenja se ukus stanovništva regije, a to ...jednim dijelom utječe i na identitet cijele regije ili samo pojedinog njenog kraja. U želji da se istakne specifičnost i naglasi identitet, stvorena je ‘istarska kuhinja’ kao kombinacija seoskog i gradskog načina prehrane kroz bogatu povijest regije. Polovicom 20. stoljeća dolazi do povećanja platežne moći stanovništva Istre zbog orijentacije na turizam, što dovodi do brojnih promjena ‘na jelovniku’ stanovništva Istre, ali i onome kojeg nude turistima. Iako tartufi nisu bili dio tradicijske istarske kuhinje, danas se nalaze na jelovnicima u turističkim seljačkim gospodarstvima i restoranima. Rezultat je to strategije privlačenje turista bolje kupovne moći u Istru.
U članku ću analizirati projekt „Pulski đir: mjesta memorije grada” koji sam sa studentima diplomskog studija Kulture i turizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli oblikovala kao mentorica. Jedan od ...važnijih segmenata studentskog života su izlasci. Etnografskim smo metodama željeli istražiti grad, mjesta okupljanja mladih, mjesta memorija Pule. Bilježili smo sjećanja poznatih i nepoznatih sudionika gradskih glazbenih i kulturnih događaja. Tako su zapisane mnoge neispričane priče, emocije i sjećanja generacija od 1950-ih godina pa sve do danas. To je priča o mladim ljudima koji su imali svoje rituale i mjesta na kojima su tražili i pronalazili zabavu. Izložba i popratna publikacija koje su nastale kao rezultat navedenog projekta poslužit će analizi mogućnosti istraživanja i muzealizaciji svakodnevice.
PDF
