To what extent do asylum decisions within the EU amount to an EU asylum
policy? The paper tackles the question within a simplified and amended
framework recommended by Lasswell and McDougal’s policy ...analysis (the
amendment is that the postulation of basic public order goals has three interrelated
functions: the explication of evaluative assumptions entertained by
a policy analyst; the articulation, appraisal, revision and ordering of the assumptions,
which result in a prescription of public order goals; the identification
and ordering, from among a potentially endless flow of empirical data, of
those decisions that conform to the postulated goals).
The principal postulated goal is human dignity or a free society. Subordinate
goals include the right to life, the right to freedom, the rule of law, and solidarity.
The analysis of tendencies in decision, although exhaustive, does not suffice
to give an unequivocal answer to the principal question. A major reason is a
discrepancy between the EU treaties and directives on asylum, which allegedly
are the basic and the implementing EU instruments respectively. However,
it is apparent that minimum standards are an insufficient incentive for
the proper harmonisation of national asylum systems, and leave a too high
level of discretion to the member states regarding the transposition of the legal
acquis into national systems.
The Europeanization of asylum policy has not been inspired by humanitarian
considerations, but by policies of the member states to discourage and prevent
asylum seekers to access state territories on the one hand, and to promptly and
efficiently process asylum applications on the other.
European institutions will probably keep putting efforts into the building of
the Common Asylum System and harmonisation of national asylum systems,
particularly in the direction of the establishment of a single procedure and
uniform refugee status at the level of the entire Union. However, the question
now arises as to what degree the member states will actually harmonise their
national asylum systems with the specified higher standards.
Even an appropriate asylum system will be of little importance if it is not accompanied
by specific measures that allow for the possibility of access to
the asylum system and protection in the EU territory. Changes in the policy
of management of the external borders, which restricts access to the asylum
policy in various ways, are necessary so as to ensure full respect for the right
to seek asylum.
Transformation of the traditional values and goals of public administration (PA) that has been in progress for several decades has resulted in significant-changes of the system of PA education. ...Although the processes of globalisation and Europeanization joined with the most influential administrative doctrines point at common attitudes and convergence, there are still numerous differences in public administrations of various countries stemming from the degree of their development and their national, regional, cultural and other particularities. The authors describe the situation with regard to public administration education in twelve post-socialist European countries divided into two circles: Central European post-socialist countries and former Yugoslav countries. The analysis is focused on the main orientations of the PA curricula, levels of education, and character of the institutions offering education in the field. A special attention is put on PA education in Croatia, with a detailed analysis of institutions and PA educational programmes they teach. The article is based on sociological neo-institutional theoretical approaches that often indicate exogenous factors as causes of institutional changes. The comparative research has confirmed the hypothesis of the paper that there is interconnection between the process of transition and increased development of the PA education systems in central and south-eastern European post-socialist countries. It shows a great similarity at the levels of education, a sufficiently high level of convergence toward multidisciplinary approach to PA education, and diversity in colour at the institutional-organizational level. Adapted from source document.
Europska komisija šestu godinu za redom u svom Izvješću
o napretku za 2010. ocjenjuje ispunjavanje političkih, eko-
nomskih, pravnih i administrativnih (upravnih) kriterija kao
preduvjeta za ...punopravno članstvo Republike Hrvatske u
Uniji. Na njen zahtjev, kao svojevrstan dodatak godišnjem izvješću o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih
kandidatkinja, izvješće o napretku u području javne uprave
objavljuje i SIGMA. Prikazuju se oba ta izvješća, u pogledu
ocjene stanja hrvatske javne uprave. Premda je opće ozračje Izvješć
a Europske komisije pozitivno, a napredak zabilježen u mnogobrojnim ključnim područjima pristupnog
partnerstva, u reformi javne uprave bilježi se tek ograničen
napredak. Znatni su napori potrebni za uspostavu kohe-
rentnog i sveobuhvatnog zakonskog okvira i njegovu efi-
kasnu implementaciju na svim razinama. SIGMA bilježi
znatan napredak u usporedbi s prethodnim izvješćima uodređenim područjima poput javne nabave i borbe protiv
korupcije, dok je u ostalim područjima napredak procijenjen kao ograničen ili nedostatan. U tom smislu, reforma
javne uprave i nadalje je jedan od najvećih izazova za Hrvatsku, a za njezinu je dosljedniju provedbu, kako navodi Izvješć
e Europske komisije, potrebna je ča politička volja te
bolja suradnja između ključ
nih dionika na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
U svojem višegodišnjem djelovanju SIGMA je objavila
44 dokumenta o različitim pitanjima javnog upravljanja i
upravnih reformi uključujući izgradnju i reformu institucija
i javne uprave u cjelini te ...njezino usklađivanje s europskim
standardima; reviziju, financijsku kontrolu i nadzor; procjenu učinaka propisa i bolju pravnu regulaciju; zakonski okviri sadržaj propisa; javne službenike, njihovo osposobljavanje
i profesionalnost; javne nabave; oblikovanje i koordinaciju
javnih politika. Provedena je kvantitativna analiza dokumenata uzimajući u obzir njihovu temu, godinu donošenja,
autore, kao i opseg i razvoj koncepta europskog upravnog
prostora.
Regional conference EU Administrative Law and Its Impact on the Process of Public Administration Reform and Integration into the European Administrative Space of SEE Countries, organized by the ...Network of South East European Law Schools (SEELS), was held on 4-5 September 2014 in Zagreb, at the Faculty of Law, University of Zagreb. The Conference gathered more than 30 participants from South-Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States. Adapted from source document.
U članku se donosi prikaz dijela Izvješća Europske komisije o napretku Republike Hrvatske za 2008. i Izvješća SIGME o napretku reforme hrvatske javne uprave. Oba izvješća bilježe vrlo ograničen ...napredak u reformi javne uprave i naglašavaju potrebu za postojanjem jasne političke volje za provedbom reforme, kao i nužnost daljnjih napora
u njezinoj provedbi.
Transformacija tradicionalnih vrijednosti i ciljeva javne uprave (JU) koja se događa tijekom zadnjih desetljeća rezultirala je i značajnim promjenama u području upravnog obrazovanja. Iako suvremeni ...društveni procesi globalizacije, europeizacije i vodeće upravne doktrine upućuju na zajednička stajališta i konvergenciju, primjećuju se i mnoga razilaženja u javnim upravama različitih zemalja koja proizlaze iz stupnja njihove razvijenosti te specifičnih povijesnih, nacionalnih, regionalnih, kulturoloških i drugih okolnosti. Autorice opisuju situaciju u upravnom obrazovanju 12 postsocijalističkih europskih zemalja podijeljenih u dva kruga – srednjoeuropske postsocijalističke zemlje i zemlje bivše Jugoslavije. Analiza je provedena u odnosu na glavne orijentacije nastavnih programa, razine obrazovanja i tipove institucija koje provode obrazovanje u predmetnom području. U pogledu upravnog obrazovanja u Hrvatskoj izvršena je detaljna analiza obrazovnih institucija i postojećih programa upravnog obrazovanja u javnim institucijama. Rad se temelji na teorijskim pristupima sociološkog neoinstitucionalizma koji uobičajeno upućuju na egzogene faktore kao uzroke institucionalnih promjena. Komparativno istraživanje potvrđuje početnu hipotezu rada o postojanju međupovezanosti između tranzicijskog procesa i ubrzanog razvoja sustava upravnog obrazovanja u postsocijalističkim zemljama središnje i jugoistočne Europe. Analiza pokazuje da među odabranim zemljama postoji velika sličnost u pogledu stupnjeva upravnog obrazovanja, značajan stupanj konvergencije s obzirom na multidisciplinarni pristup proučavanju javne uprave, dok se najveća raznolikost primjećuje u odnosu na tipove institucija koje izvode programe upravnog obrazovanja.
