U radu se na primjeru uvrštenosti imena u Hrvatski enciklopedijski rječnik, koji je svojevrstan spoj jednojezičnoga rječnika i općeleksikografskoga priručnika, pokušava odgovoriti na pitanje koliko ...onimijska građa toga tipa rječnika pridonosi određenju različitih stranih nacionalnih identiteta i time osvjetljava kulturno pamćenje. Nacionalni identitet i kulturno pamćenje koje proizlazi iz onimijske građe HER-a temelji se prije svega na individualnome identitetu njegovih nositelja – u rječnik je uvršteno oko 18 000 imena iz mitologije, povijesti, opće kulture i zemljopisa. Zbog bogate povijesti i različitih dodira govornika hrvatskoga jezika s govornicima drugih naroda i kultura, onimijska građa u ovome rječniku preko individualnih identiteta (imena) pridonosi opisu različitih nacionalnih identiteta u različitim opsezima.
The preposition za is a primary preposition that has dimensional and non-dimensional meanings and comes with genitive, accusative and instrumental. The basic meaning of the preposition za is ...considered to be the spatial meaning, but its general accusative meaning of purpose and intention is also emphasized. Possibilities of substituting and suppressing other prepositions confirm the aggressiveness of the preposition za, and its use in front of immutable words confirms the processes of accusativisation, grammaticalization and lexicalization.
Euphemisms Mikić Čolić, Ana; Glušac, Maja
Collegium antropologicum,
2021, Letnik:
45, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
This paper analyzes euphemisms - embellished expressions - excerpted from the Croatian public communication discourse. The introductory chapters provide an overview of the definitions of euphemisms, ...from rhetorical to cognitive-linguistic ones. The central part of the paper analyses the functions of euphemisms in Croatian public communication, the ways and mechanisms of creating euphemisms in the Croatian language and the semantic areas in which euphemisms are more significantly represented. The research started from the hypothesis that euphemisms have deviated from their original purpose - to beautify the expression and save one’s own or someone else’s face - and that euphemisms are increasingly used in public communication to manipulate the interlocutor. To test the hypothesis, research was conducted using a bottom-up methodological approach that involved selecting materials from the corpus by “manually” browsing and following news and announcements in the electronic media, classifying euphemisms by types, functions, semantic areas and ways of formation, and concluding their use in Croatian public communication space.
U ovome radu analiziraju se eufemizmi – uljepšani izrazi – ekscerpirani iz hrvatskog javnokomunikacijskog diskursa. U uvodnim poglavljima donosi se pregled definicija eufemizama, od retoričkih do kognitivnolingvističkih. U središnjem dijelu rada analiziraju se funkcije eufemizama u hrvatskoj javnoj komunikaciji, načini i mehanizmi nastanka eufemizama u hrvatskom jeziku i semantička polja na kojima su eufemizmi značajnije zastupljeni. U istraživanje se krenulo od pretpostavke da se upotreba eufemizama udaljila od svoje prvotne namjene – uljepšavanja izraza i čuvanja vlastita ili tuđeg obraza – te da se u javnoj komunikaciji eufemizmi sve češće koriste da bi se manipuliralo sugovornikom. Kako bi se provjerilo postavljenu hipotezu provedeno je istraživanje primjenom bottom-up metodološkog pristupa koji podrazumijeva odabir materijala iz korpusa uz „ručno“ pretraživanje i praćenje vijesti i objava u elektroničkim medijima, klasifikaciju eufemizama prema vrstama, funkcijama, semantičkim poljima i načinima tvorbe te izvođenje zaključaka o njihovoj upotrebi u hrvatskom javnokomunikacijskom prostoru.
Način pisanja dvostrukih prezimena sa spojnicom ili bez nje ovisi o izboru nositelja toga prezimena pa je taj lik ujedno i nadređen pravopisnim pravilima. U radu se stoga propituju pravopisna pravila ...o pisanju dvostrukih prezimena muških i ženskih osoba, a u vezi s tim i (ne)mogućnost njihove sklonidbe. Zaključuje se da s morfološkoga gledišta spojnica nije potrebna u dvostrukim prezimenima ni muških ni ženskih osoba: u prezimenima muških osoba pisanje spojnice onemogućuje sklonidbu prve sastavnice prezimena, u prezimenima ženskih osoba spojnica je zalihosna jer se ona ne sklanjaju, dok u prezimenima ženskih osoba u kojima prva sastavnica ili obje završavaju na -a pisanje spojnice ukida mogućnost sklonidbe. Težnja izostavljanju spojnice u dvostrukim prezimenima potvrđuje se istraživanjem uporabe dvostrukih prezimena ženskih osoba u dnevnim novinama.
This paper explores the representation of proper names in the Croatian Encyclopaedic Dictionary (CED), a combination of a monolingual dictionary and a general lexicographic reference book. The paper ...attempts to answer the question of how much the lexicographic onymic material in a dictionary of this type contributes to determining the national identity of different nations, thus illuminating the cultural memory. National identity and cultural memory which arise from the onymic material of the CED are based primarily on the individual identity of their holders, and the Foreword states that the dictionary contains 18,000 entries of names from mythology, history, general culture and geography. Due to the rich history of Croatian linguistic and socio-political life and its various contacts with other nations and cultures, the abounding onymic material contributes – through names – to the description of different national identities, albeit to different extents.
Način pisanja dvostrukih prezimena sa spojnicom ili bez nje ovisi o izboru nositelja toga prezimena pa je taj lik ujedno i nadređen pravopisnim pravilima. U radu se stoga propituju pravopisna pravila ...o pisanju dvostrukih prezimena muških i ženskih osoba, a u vezi s tim i (ne)mogućnost njihove sklonidbe. Zaključuje se da s morfološkoga gledišta spojnica nije potrebna u dvostrukim prezimenima ni muških ni ženskih osoba: u prezimenima muških osoba pisanje spojnice onemogućuje sklonidbu prve sastavnice prezimena, u prezimenima ženskih osoba spojnica je zalihosna jer se ona ne sklanjaju, dok u prezimenima ženskih osoba u kojima prva sastavnica ili obje završavaju na -a pisanje spojnice ukida mogućnost sklonidbe. Težnja izostavljanju spojnice u dvostrukim prezimenima potvrđuje se istraživanjem uporabe dvostrukih prezimena ženskih osoba u dnevnim novinama.
This paper analyzes euphemisms - embellished expressions - excerpted from the Croatian public communication dis1course. The introductory chapters provide an overview of the definitions of euphemisms, ...from rhetorical to cognitive-lin1guistic ones. The central part of the paper analyses the functions of euphemisms in Croatian public communication, the ways and mechanisms of creating euphemisms in the Croatian language and the semantic areas in which euphemisms are more significantly represented. The research started from the hypothesis that euphemisms have deviated from their original purpose - to beautify the expression and save one's own or someone else's face - and that euphemisms are increas1ingly used in public communication to manipulate the interlocutor. To test the hypothesis, research was conducted using a bottom-up methodological approach that involved selecting materials from the corpus by "manually" browsing and following news and announcements in the electronic media, classifying euphemisms by types, functions, semantic areas and ways of formation, and concluding their use in Croatian public communication space.
The paper describes two groups of secondary prepositions resulting from grammaticalization - prepositionalized accusatives and prepositionalized instrumentals. The research lead to the conclusion ...that the frequency of a particular group of prepositions is influenced by the degree of desemanticization as well as by the characteristics of the cases themselves - entirety/coherence of the accusative case, and dynamism and sociative features of the instrumental case.
This paper deals with the differences between poslije and nakon, two prepositions expressing subsequent time. These differences are reflected in their origin, in their syntagmatic features, in the ...nuances of their meaning, frequency of usage and normative acceptability. The research into their usage in literary works, newspaper articles, and everyday spoken language confirms that the prepositions poslije and nakon are not equivalents.