U radu se istražuje usmena književnost Bistre, opisuju se vrste i oblici koji se pojavljuju, kao i teme i motivi koji prevladavaju u kazivanjima prema dostupnim izvorima. Istraživanje je pokazalo da ...se usmena književnost bistranskoga kraja ponajviše temelji na usmenoj lirici, folklornom kazalištu i usmenoj predaji što su tijekom terenskoga istraživanja 1970-ih godina zabilježili istraživači Instituta za etnologiju i folkloristiku (tada: Institut za narodnu umjetnost). Komparativna je analiza pokazala da se pojedine teme i motivi u zapisanim pjesmama iz drugih krajeva pojavljuju u bistranskim inačicama usmene lirike. U istraživanjima folklornoga kazališta zabilježene su dramske scene mahom vezane uz vjerske blagdane, pokladne maškare i svadbene običaje, dok su u usmenoj predaji zabilježeni zapisi o Seljačkoj buni, kmetovima i feudalcima i liku Matije Gupca. U današnje se vrijeme očuvanjem i promicanjem bistranske usmene tradicije bave članovi Kulturno-umjetničkoga društva „Bistra“, Udruga „Ekomuzej Bistra“, kao i druge bistranske udruge, mještani i istraživači.
The paper explores oral literature of Bistra, describes the types and forms that appear, as well as the themes and motifs that prevail in narrations according to available sources. The research showed that oral literature of the Bistra region is mostly based on oral lyrics, folklore theater and oral tradition, which was recorded during field research in the 1970s by researchers at the Institute of Ethnology and Folklore Research (then: Institute of Folk Art). Comparative analysis has shown that certain themes and motifs in written poems from other regions appear in Bistran versions of oral lyrics. Within the research of folklore theater, dramatic scenes were recorded, mostly related to religious holidays, carnival masquerades and wedding customs, while oral tradition contains records of the Peasant uprising 1573, serfs and feudal lords and the figure of Matija Gubec. Nowadays, members of the Cultural and Artistic Society "Bistra", the Association "Ecomuseum Bistra", as well as other Bistra associations, locals and researchers are involved in preserving, and promoting Bistra oral tradition.
Vrgadin Blaž Jurišić svojim je djelovanjem nesumnjivo pridonio hrvatskoj kulturi i znanosti 20. stoljeća. Zato je cilj rada bio dati kratak pregled Jurišićeva života i rada prema dostupnoj ...relevantnoj literaturi te ga, na temelju predočenog, pokušati smjestiti u europski kontekst. Jurišićevim su se radom i djelima bavili mnogi znanstvenici i stručnjaci, a ponajviše se njime kao ličnošću bavio prof. dr. sc. Josip Lisac. Jurišić se tako pokazao poznavateljem poredbenog jezikoslovlja (u mladogramatičarskoj tradiciji), sposobnim prvi primijeniti načela europske znanosti na opis hrvatske slovnice (1944., 1992.). Istakao se i kao izvrstan dijalektolog koji je marljivo proučavanje govora svojega rodnog otoka Vrgade vješto stavio u poredbeni dijalektološki okvir(1966., 1973.). Također je bio urednik Hrvatske revije Matice hrvatske (1930. – 1941.). Značajne je zasluge stekao i u proučavanju hrvatskog nazivlja pa tako i u pomorstvu, djelatnosti vrlo bitnoj za hrvatsku kulturu, gospodarstvo i međunarodnu komunikaciju. Stoga je na temelju rada opravdano reći da Blaž Jurišić pripada hrvatskoj, kao i široj europskoj kulturnoj i znanstvenoj sredini.
Hrvatska je zemlja bogata kulturnom baštinom. Narodne nošnje, pjesme i plesovi mogu se upoznati u muzejima, stručnoj literaturi i kroz djelatnost kulturno-umjetničkih društava. No, razvijena ...tehnologija uvela je nove oblike predstavljanja i očuvanja folklornih sadržaja. Tako, primjerice, djeca u nižim razredima osnovne škole, osim uz učitelje i udžbenike iz Glazbene kulture, tradicionalne dječje pjesme mogu poslušati na YouTubeu. Stoga je cilj rada potaknuti usvajanje znanja o hrvatskom folkloru uz pomoć novih medija kao alata i kao sredstva za edukaciju u osnovnim školama, na temelju teorijskog i praktičnog aspekta. Radom se utvrdilo da postoje stručni tekstovi i upute o upotrebi medija u nastavi, no nema tekstova usmjerenih isključivo na povezivanje nastave, medija i folklora. Osim što se osvrće na dosadašnja teorijska stajališta, kao i na primjere primjene medija u nastavi, autorica opisuje vlastiti projekt koji je ostvarila u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi čime nastoji potaknuti na upotrebu medija u obrazovanju o kulturi.
Vrgadin Blaž Jurišić svojim je djelovanjem nesumnjivo pridonio
hrvatskoj kulturi i znanosti 20. stoljeća. Zato je cilj
rada bio dati kratak pregled Jurišićeva života i rada prema
dostupnoj ...relevantnoj literaturi te ga, na temelju predočenog,
pokušati smjestiti u europski kontekst. Jurišićevim su
se radom i djelima bavili mnogi znanstvenici i stručnjaci,
a ponajviše se njime kao ličnošću bavio prof. dr. sc. Josip
Lisac. Jurišić se tako pokazao poznavateljem poredbenog
jezikoslovlja (u mladogramatičarskoj tradiciji), sposobnim
prvi primijeniti načela europske znanosti na opis hrvatske
slovnice (1944., 1992.). Istakao se i kao izvrstan dijalektolog
koji je marljivo proučavanje govora svojega rodnog
otoka Vrgade vješto stavio u poredbeni dijalektološki okvir
(1966., 1973.). Također je bio urednik Hrvatske revije Matice
hrvatske (1930. – 1941.). Značajne je zasluge stekao
i u proučavanju hrvatskog nazivlja pa tako i u pomorstvu,
djelatnosti vrlo bitnoj za hrvatsku kulturu, gospodarstvo i
međunarodnu komunikaciju. Stoga je na temelju rada opravdano
reći da Blaž Jurišić pripada hrvatskoj, kao i široj europskoj
kulturnoj i znanstvenoj sredini
Nasilje u medijima posljednjih je godina tema sve većeg broja znanstveno-istraživačkih radova koji ukazuju na povezanost nasilja na ekranima s nasiljem u stvarnome životu. Televizija je i dalje ...popularan medij kod djece, a količina nasilnih sadržaja na televiziji konstantno raste sukladno razvoju tehnologije i potraživanjima publike. Cilj je ovog rada ukazati na prisutnost nasilja u poznatim hrvatskim dječjim serijama Jelenko i Smogovci. Iako je riječ o popularnim serijama za djecu, gotovo svaka analizirana epizoda sadrži neki oblik nasilja, a fizičko nasilje je najzastupljenije. Unatoč tomu što svakodnevno raste broj radova o nasilju u medijima, i dalje nedostaje radova u kojima se govori o nasilju u hrvatskim dječjim serijama, pa je jedno od nastojanja ovog rada potaknuti daljnja istraživanja u ovom području.
Dalmacija je hrvatska regija bogata kulturnom i prirodnom baštinom. U 21. stoljeću nezamjenjivu ulogu u
turističkoj promociji destinacije imaju novi mediji, osobito YouTube na kojem se svakodnevno ...pregleda
više od milijardu sati videozapisa. Budući da su glazbeni spotovi svojevrsna prezentacija Dalmacije, ovim
smo radom istražili kakva je slika Dalmacije u glazbenim spotovima na YouTubeu i u kojoj mjeri publika
doživljava Dalmaciju onako kako je se prikazuje u spotovima. Kvantitativnom metodom analize sadržaja
u službenim smo glazbenim spotovima (N=281) na YouTube kanalu Scardone, hrvatske diskografske kuće
specijalizirane za dalmatinsku glazbu, ispitali zastupljenost vizualnih elemenata (obilježja) koji prema
recentnoj literaturi prezentiraju baštinu Dalmacije. Analiziravši 1288 minuta i 52 sekunde audiovizualnog
sadržaja utvrdili smo kako su Jadransko more i kamena građevina najzastupljenija obilježja Dalmacije
u glazbenim spotovima. Jadransko more, dalmatinska vegetacija, kamene kale i galeb ona su obilježja
na temelju kojih više od 90 % ispitanika (N=225) online anketnog upitnika percipira Dalmaciju. Može
se stoga zaključiti kako glazbeni spotovi na YouTubeu imaju značajnu ulogu u vizualnoj prezentaciji i
promociji Dalmacije.
The novel coronavirus disease 2019 (COVID-19) pandemic has led to an unprecedented threat to the international community and raised major concerns in terms of public health safety. Although our ...current understanding of the complexity of COVID-19 pathogenesis remains limited, the infection is largely mediated by the interaction of viral spike protein and angiotensin-converting enzyme 2 (ACE2). The functional importance of ACE2 in different demographic and comorbid conditions may explain the significant variation in incidence and mortality of COVID-19 in vulnerable groups, and highlights its candidacy as a potential therapeutic target. We provide evidence supporting the idea that differences in incidence and severity of COVID-19 infection may be related to ACE2. Emerging data based on the prevalence and severity of COVID-19 among those with established high levels of ACE2 expression strongly support our hypothesis. Considering the burden of COVID-19 infection in these vulnerable groups and the impact of the potential therapeutic and preventive measures that would result from adopting ACE2-driven anti-viral strategies, our hypothesis may expedite global efforts to control the current COVID-19 pandemic.