Rad uvodno donosi prikaz probacijskih poslova u Hrvatskoj, od kojih velik broj podrazumijeva i tretmanski rad s počiniteljima kaznenih djela. U okviru rehabilitacijskog pristupa hrvatska probacijska ...služba slijedi načela Modela rizik-potreba-responzivnost (RPR model), a u određenoj mjeri i načela Modela kvalitetnih života (MKŽ-a). U ovom se radu RPR model analizira sa stajališta postojećih prednosti i kritika, pri čemu se posebno razmatra načelo responzivnosti, koje se u stranoj literaturi ističe naročito izazovnim. Nakon kratkog prikaza MKŽ-a, slijedi usporedba ova dva modela, čija načela aktualno dovode do velikih rasprava zbog potencijalnih razlika u pristupima počinitelju kaznenog djela. Modeli i pripadajuća načela se potom analiziraju sa stajališta izazova njihove primjene u obavljanju probacijskih poslova. Provedene analize mogu pridonijeti učinkovitosti rada hrvatske probacijske službe, a mogu biti od koristi i znanstvenicima, pri validaciji probacijskog aktuarskog instrumenta i istraživanju domaće probacijske prakse.
In its introduction the paper provides a presentation of probation activities in Croatia, many of which also imply treatment work with offenders. As part of the rehabilitation approach, the Croatian ...probation service follows the principles of the Risk-Need-Responsivity Model (RNR Model) and the principles of the Good Lives Model (GLM) to a certain extent. This paper analyses the RNR Model from the perspective of existing benefits and criticisms, with particular consideration of the responsivity principle, which is pointed out as especially challenging in foreign literature. The short presentation of the GLM is followed by a comparison of these two models, whose principles currently lead to great debates, due to potential differences in approaches to the offender. Models and associated principles are then analysed from the perspective of the challenge of their implementation in the performance of probation activities. The conducted analyses can contribute to the efficiency of the Croatian probation service and also be useful to scientists in the validation of the probation actuarial instrument and research of the local probation practice.
Prosječan ljudski životni vijek sve je dulji i svjetsko stanovništvo sve je starije. Hrvatska je nacija među najstarijima u Europi, pri čemu demografske projekcije sugeriraju da će se starenje ...stanovništva nastaviti. Istodobno sa starenjem opće populacije na globalnoj se razini uočava i fenomen rasta broja osoba starije životne dobi prema kojima se izvršavaju kaznenopravne sankcije. Time se otvara pitanje implikacija tog fenomena za sustave izvršavanja tih sankcija, ali i učinkovitosti kojom ti sustavi odgovaraju na taj penološki fenomen. Glavni je cilj rada razmotriti i obrazložiti značaj fenomena starenja zatvorske i probacijske populacije za sustave izvršenja kaznenopravnih sankcija. U radu se stoga analiziraju obilježja i potrebe zatvorenika i osoba uključenih u probaciju starije životne dobi, sve izraženiji fenomen starenja zatvorske i probacijske populacije te implikacije tog fenomena za sustave izvršenja kaznenopravnih sankcija, a završno se nude i neke ključne preporuke za hrvatski sustav. Radom se ujedno želi potaknuti znanstveni i stručni interes za tu problematiku u Hrvatskoj.
The average life expectancy of people is increasing; hence the world's population is also growing older. The Croatian nation is among the oldest in Europe, with demographic projections suggesting that on the average, the population will continue aging. Simultaneously, with the aging of the general population, the phenomenon of an increase in the number of elderly people serving criminal sanctions is also present at the global level. This raises the question of the implications of this phenomenon for the systems designated for the execution of sanctions, but also of the efficiency with which these systems respond to this penological phenomenon. The main goal of this paper is to consider and explain the importance of the increased average age phenomenon of the prison and probation population for the systems which execute criminal sanctions. Therefore, the paper analyzes the characteristics and needs of elderly prisoners and probationers, the growing phenomenon of the aging prison and probation population, and the implications of this for the criminal justice system, while finally offering some key recommendations for the Croatian system. The paper also aims to stimulate scientific and professional interest on this issue in Croatia.
U inozemnoj se literaturi sve češće nailazi na kritike nekih popularnih suvremenih trendova u sankcioniranju počinitelja seksualnih delikata, pri čemu se sve intenzivnije naglašava značajan utjecaj ...mitova i stereotipa na takve trendove i primjenu isključivo punitivnih, nedovoljno učinkovitih intervencija. Ciljevi su rada temeljem dostupne znanstvene i stručne literature istražiti i sažeto predočiti neke od najvažnijih mitova i stereotipa povezanih sa seksualnim deliktima i počiniteljima, upozoriti na moguće negativne učinke na prevenciju kriminalnog povrata, te naglasiti i argumentirati značaj napora u njihovu prevladavanju. Pri tome se uz kritički osvrt na prisutne trendove, prethodno usustavljuju i prezentiraju statistički podatci iz relevantnih izvora, rezultati istraživanja i suvremene spoznaje kojima se argumentira stvarna realnost u odnosu na uglavnom znanstveno neutemeljenu percepciju javnosti. U okviru kritičkog osvrta razmotrena je i uputnost prihvaćanja inozemnih punitivnih trendova u hrvatskom zakonodavstvu i penološkoj praksi, uz zaključne preporuke za hrvatski kontekst. S obzirom na nužnost prevladavanja mitova i stereotipa, rad je ujedno sadržajno koncipiran i kao moguća konceptualna okosnica edukacijskih intervencija i/ili potencijalna temeljna odrednica u ciljanoj komunikaciji s medijima i javnošću, ali i kao svojevrsni poticaj i polazište znanstvenih istraživanja o toj temi u hrvatskom kontekstu.
U radu se razmatraju mogući načini postupanja s opasnim punoljetnim počiniteljima kaznenih djela nakon punog izvršenja kazne zatvora, odnosno mjera koje se u svijetu izvršavaju prema tim ...počiniteljima, temeljem procjene visokog rizika ponovnoga počinjenja teškoga kaznenog djela i nanošenja ozbiljne štete budućim žrtvama. Radi se o vrlo kontroverznoj temi koja izaziva mnoge rasprave, a koja u Hrvatskoj postaje aktualnom uvođenjem sigurnosne mjere zaštitnog nadzora nakon punog izvršenja kazne zatvora. Cilj je rada upozoriti na nužnost jasne i učinkovite nacionalne zakonske regulative vezane uz tu mjeru te na potrebu primjene i izvršavanja u skladu s europskim preporukama i suvremenim spoznajama. U radu su analizirane europske preporuke, neka inozemna iskustva, izazovi i dileme povezani s tim mjerama te specifični izazovi povezani s procjenom rizika i upravljanjem rizikom. Uz kritičku analizu aktualnih izazova i dilema u hrvatskom kontekstu, zaključno se nude specifične preporuke za hrvatski kaznenopravni sustav i praksu.
Poslijepenalna zaštita iznimno je složeno i zahtjevno područje rada kojemu se u našoj, ali i u drugim zemljama, pridaje premalo političke, društvene, financijske pa i stručne i znanstvene pozornosti. ...Ta je tema, ako govorimo o punoljetnim počiniteljima kaznenih djela kojima je izrečena kazna zatvora, vrlo malo zastupljena u recentnoj domaćoj, stručnoj i znanstvenoj literaturi pri čemu se u postojećoj upozorava na manjkavosti u ovom području. Prema informacijama dostupnima autorici, novijih domaćih istraživanja nema.
Ovim se radom nastoji upozoriti na značaj poslijepenalne zaštite u svrhu socijalne reintegracije otpuštenih zatvorenika, u smislu zaštite zatvorenika, njegove obitelji, poznatih i potencijalnih žrtava, njihovih obitelji i društva u cjelini, te pružiti podršku državnim i javnim institucijama i nevladinu sektoru u kreiranju promišljenih i znanstveno utemeljenih mjera poslijepenalne zaštite. Svrha je rada doprinijeti većoj znanstvenoj utemeljenosti i učinkovitosti intervencija koje se u našoj zemlji poduzimaju na području poslijepenalne zaštite. Ciljevi su rada: (1) doprinijeti boljem razumijevanju znanstvenika i stručnjaka na terminološkoj razini, (2) rezultate suvremenih empirijskih istraživanja staviti u kontekst unapređivanja aktualne hrvatske prakse i (3) potaknuti akademski interes za poslijepenalnu zaštitu.
U okviru zaključaka donose se preporuke za uporabu pojmova povezanih s tim područjem i unapređenje poslijepenalne zaštite u našoj zemlji te prijedlozi tema i područja koja bi bilo potrebno dodatno analizirati novim domaćim radovima i znanstvenim istraživanjima.
U okviru obitelji ostvaruju se funkcije i zadaće ključne za članove obitelji, ali i društvo u cjelini. U obiteljima žive i djeca, kao najranjivija skupina posebno zaštićena međunarodnim i nacionalnim ...propisima. Izricanje kazne zatvora članu obitelji stavlja obitelj u novu situaciju potencijalnih izazova, specifičnih za svaku obitelj. Zatvaranje u određenoj mjeri ima učinke i na zatvorenika i na njegovu obitelj, pri čemu ti učinci mogu biti manje ili više izraženi, pozitivni i negativni. U inozemnoj se literaturi sve češće naglašavaju upravo učinci zatvaranja, koji ne pogađaju samo zatvorenika, i njihova nedovoljna osviještenost i istraženost.
Svrha je rada pregledom literature istražiti može li, i na koje načine, izvršavanje kazne zatvora prema članu obitelji predstavljati stresni odnosno krizni događaj za obitelj te postoji li potreba pravodobne i adekvatne intervencije društva. U tom se smjeru istražuju mogući negativni učinci zatvaranja člana obitelji na obitelj, izazovi i koristi očuvanja obiteljskih veza tijekom izvršavanja kazne zatvora, kao i izazovi obiteljske prilagodbe povezani s povratkom zatvorenika u obitelj. U okviru zaključnih razmatranja, temeljem rezultata pregleda literature, komentira se značaj i potreba intervencije društva, odnosno
specifičnih oblika rada s obitelji zatvorenika, uz preporuke za hrvatski kontekst.
A family implies a number of different functions and tasks, crucial both for family members and the society as a whole. Its members include children as the most vulnerable group that enjoys special safeguards enshrined in international and national regulations. Imposition of a prison sentence on a family member puts family in a new situation of potential challenges specific to each family. To a certain extent, imprisonment affects both the prisoner and his family members. These effects may be pronounced to a different degree and can be positive or negative. Increasingly, international literature speaks of the effects of imprisonment that affect other people apart from the prisoner and the lack of awareness and studies about this topic. The purpose of this paper is to examine the existing literature in order to analyse whether and in which ways the execution of a prison sentence of a family member presents a stressful event or plight for families and whether there is a need for a timely and adequate intervention by the society. In that sense, the paper explores potential negative effects of imprisonment of a family member on family and family roles, challenges and benefits of preserving family ties during the execution of a prison sentence, as well as challenges of family adjustments associated with the return of prisoners to their families. Based on the conducted analyzes, the concluding remarks emphasize the importance and need for specific forms of work with prisoners’ families, with recommendations applicable for Croatia.
Zatvorska se kazna smatra najtežim oblikom socijalnog isključivanja, pri čemu određeni broj zatvorenika ima iskustvo isključenosti i prije dolaska na izvršavanje kazne, a i samo izvršavanje kazne ...može pridonijeti društvenom odbacivanju nakon otpusta iz zatvora. Prevencija socijalnog isključivanja zatvorenika jedna je od važnih zadaća većine europskih probacijskih službi. U Republici Hrvatskoj probacijska je služba započela s radom 2011. godine, dakle prije deset godina, dok se s uvođenjem i izvršavanjem probacijskih poslova povezanih s kaznom zatvora započelo 2013. godine. Cilj je rada istaknuti ulogu probacijskih službi u prevenciji trajnog socijalnog isključivanja i kriminalnog povrata zatvorenika, a time i važnost osnivanja hrvatske probacijske službe i obavljanja poslova povezanih s izvršavanjem zatvorske kazne. U radu su prikazani načini izvršavanja tih poslova u Republici Hrvatskoj, neki izazovi povezani s njihovim uvođenjem i izvršavanjem, uz smjernice za daljnje unapređenje obavljanja tih poslova. Radom se ujedno želi pridonijeti boljoj informiranosti drugih službi, stručnjaka i javnosti o obavljanju tih poslova u svrhu njihova što intenzivnijeg i učinkovitijeg uključivanja u prevenciju socijalnog isključivanja zatvorenika. Rad je nastao na bazi izravna iskustva autorica na osmišljavanju, uvođenju, koordinaciji izvršavanja i razvoju tih probacijskih poslova na području Republike Hrvatske.
Socijalna reintegracija zatvorenika zahtjevan je i složen proces, pri čemu na uspjeh tog procesa utječe niz čimbenika. Uloga obitelji u procesu reintegracije punoljetnih zatvorenika i nadalje je ...nedovoljno istražena i zamjećuje se nedovoljan interes za tu problematiku, iako dosadašnja istraživanja upozoravaju na potencijalno ključnu ulogu obitelji u tom procesu. Svrha je rada potaknuti hrvatski znanstveni i stručni interes za tu temu te ujedno ponuditi temelj za buduće kritičko promišljanje hrvatske penološke prakse vezano uz ulogu obitelji u socijalnoj reintegraciji zatvorenika. U tu svrhu analizirani su dokumenti Vijeća Europe, dostupna znanstvena i stručna literatura, vrijedeća hrvatska zakonska regulativa, dokumenti Ministarstva
pravosuđa te sa svrhom rada povezani mrežni izvori. Rad donosi pregled relevantnih teorijskih pristupa, uz sustavan prikaz rezultata istraživanja i prijedloge daljnjih istraživanja. Uz analizu te problematike u hrvatskom kontekstu, zaključno se nude suvremene smjernice i modaliteti za unapređenje rada sa zatvorenicima i njihovim obiteljima.
Social reintegration of prisoners is a demanding and complex process and its success depends on a number of factors. The role of family in the process of reintegration of adult prisoners has not been studied sufficiently so far and there seems to be a general lack of interest in the topic, although previous research has pointed to a potentially crucial role of the family in the process. The purpose of this paper is to generate interest for this topic among Croatian researchers and professionals, but also to provide a basis for future critical reflection on the Croatian penological practice regarding the role of family in social reintegration of prisoners. For this purpose, documents of the Council of Europe, available scientific and professional literature, current Croatian legislation, documents of the Ministry of Justice and network resources related to the topic were analyzed. The paper provides an overview of relevant theoretical approaches with a systematic presentation of research results and proposals for further research. In addition to the analysis of the topic in the Croatian context, the conclusion provides contemporary guidelines and ways to improve work with prisoners and their families.
he first professional probation officers in Croatia began their work in June 2011 when probation offices were opened. Preliminary research results on how they perceived their work, conducted in mid ...2012, showed satisfactory initial motivation, job satisfaction and a relatively low level of professional stress. The primary aim of this paper is to provide an overview of the international empirical research results in the area of work perception, experience, motivation, stress and burn-out, and placing them in the context of the current Croatian practice. This way, foreign experiences, policies and practice become a platform for learning from different experiences and may be used for improvement and prevention of various adverse effects in our working environment. In conclusion, the authors provide general guidelines and recommendations for a Croatian context.
PDF
