Study in the period of coronavirus disease 2019 (COVID-19) lockdown and the effect of different exercise training programs on the quality of life (QoL) dimension are limited. This randomized control ...study as a part of which the impact of an 8-week neuromuscular training program on the 90 healthy young individuals' QoL after COVID-19 lockdown was assessed using a short form of the WHOQOL-BREF questionnaire comprising of four domains (physical health, psychological health, social relations, and the environment). The intervention group (NT) (
= 47) took part in a neuromuscular training program consisting of dynamic neuromuscular stabilization and whole-body vibration training. In contrast, the control group (CG) (
= 43) did not participate in any programmed physical activity. From pre- to post-intervention test, the NT group significantly and substantially improved mean change (95% CI) all the QoL domains, physical for 12.78 scores (8.89, 16.64), psychological for 13.12 scores (9.51, 16.74), social relationships for 20.57 scores (16.12, 25.02), and environmental for 24.40 scores (21.45, 27.35). These results suggest that the NT program could enhance QoL in young and healthy participants following COVID-19 lockdown.
Rad prikazuje anketne rezultate (samo)procjene vrijednosti hrvatskih nogometnih trenera (N=139). U radu je za istraživanje korišten Schwartzov upitnik Portrait Values Questionnaire (2001, PVQ). ...Istraživanje je provedeno 2017. godine u suradnji s Hrvatskom nogometnom akademijom, a rezultati istraživanja pokazuju da su za hrvatske trenere visoko rangirane vrijednosti dobrohotnost (M=4,89), univerzalizam (4,75), nezavisnost (4,76) i sigurnost (M=4,24). Vrijednosti koje odražavaju orijentaciju pojedinca prema samom sebi – poput moći (M=3,13), dostignuća (M=3,98), hedonizma (M=3,99) – treneri ocjenjuju prosječno nižim ocjenama. Analiza rezultata istodobno pokazuje da postoje razlike u odabiru vrijednosti između podskupina trenera (UEFA A, UEFA B i UEFA PRO). Iako je svim podskupinama dobrohotnost na prvome mjestu, treneri se razlikuju u vrijednostima tradicije, dostignuća, hedonizma, sigurnosti i konformizma. Schwartzov model ne pokazuje zadovoljavajuće metrijske karakteristike na odabranom specifičnom uzorku ispitanika. Rezultati su pokazali da je na ukupnom uzorku svih trenera kao i kod trenerskih skupina faktorska struktura vrijednosti samo djelomično u skladu sa Schwartzovom teorijom univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti.
Današnji govor o braku i bračnom životu nije više toliko jednostavan koliko je možda bio prije otprilike pedesetak godina. Naime, danas sve više do izražaja dolaze drukčiji oblici zajedničkog života: ...izvanbračni život, odnosno brak bez vjenčanja, život prije braka, brak na probu i slobodni oblici ljubavi. Ti »novonastali« i sve zastupljeniji oblici zajedničkog suživota, koji postaju sve privlačniji i prihvaćeni, pobuđuju zanimanje društva, a napose Crkve, koja pred društvenom zajednicom stoji kao sakrament najtješnjeg sjedinjenja s Bogom nastojeći izvršiti svoje poslanje u svijetu – spasenje ljudi. Odmak društva od tradicionalnog oblika razumijevanja braka za Crkvu nije prirodni tijek nego duhovno-moralno zastranjenje prouzročeno odmakom od Boga. Stoga je ovo istraživanje na kojem je sudjelovalo 1688 zaručnika iz Zagrebačke nadbiskupije pokazalo kako unatoč tradicionalnom pogledu na brak ipak praktično postoji realna briga koja potiče Crkvu na daljnje kritičko promišljanje pastoralnog pristupa pripremi za sakrament ženidbe. U tom smislu članak predstavlja istraživanje stavova, pogleda i odnosa zaručnika prema braku i zahtjevima braka. U radu ćemo prikazati koliko je tradicionalan pogled na brak u Crkvi utjecao, ili nije utjecao, na današnje zaručnike, te koliko se oni slažu s naukom Crkve o braku kao božanskom pravu.
Today, the discourse on marriage and marital life is no longer as straightforward as it may have been about 50 years ago. Namely, different forms of cohabitation have been increasingly coming to the forefront: extramarital cohabitation, or living together without getting married, premarital cohabitation, trial marriages, and other various forms of free love. These »emerging« and increasingly prevalent forms of cohabitation have been becoming more attractive and accepted, arousing the interest of society, and particularly the Church, which stands before the community as a sacrament of the closest union with God, seeking to fulfil her mission in the world – the salvation of people. This departure from the traditional form of marriage is not a natural course of action for the Church, but rather a spiritual and moral concern caused by a departure from God. Therefore, even this research, in which 1688 engaged couples from the Archdiocese of Zagreb took part, showed that despite the traditional view of marriage, there is still a practical concern that encourages the Church to further reflect critically on her pastoral approach to marriage preparation. Thus, the article presents a research of attitudes, views and relation of engaged couples toward marriage and requirements of marriage. At the same time, the authors attempt to present how the traditional vision of marriage in the Church as divine right affect, or fail to affect, engaged couples, and how much they agree with or accept the reality that marriage is above all a divine right.
Zaradi vpliva in napredka znanstvene in tehnološke civilizacije sta se spremenila način komunikacije in celoten način življenja ljudi. Osnova komunikacije je bila nekoč oseba, danes pa je poudarek na ...tehnologiji, zaradi česar so se izgubili osebni odnosi, prihaja pa do povezovanja/mreženja zaradi skupnih interesov. Prav ti novi komunikacijski pojavi so razlog, da je ta disertacija usmerjena k vsem uporabnikom komunikacije – komunikatorju/posamezniku kot pošiljatelju sporočila, ne da bi pri tem zanemarjali prejemnika sporočila. V tem kontekstu bo disertacija kot vzorec raziskala izbrano skupino nogometnih trenerjev kot svojevrstno skupino učiteljev, ki morajo pri vsakdanjem delu uporabljati neposredno komunikacijo iz oči v oči. S komunikacijsko-teoretičnega vidika in z uporabo filozofske refleksije, predvsem filozofije obstoja, v kateri človekovo zanimanje, pa tudi njegova komunikacija, omogoča globlje odkritje človeka kot komunikatorja in analizira njegove komunikacijske situacije, ki jo poleg Karla Jaspersa obravnavajo še številni drugi avtorji. V delu človeškega komunikatorja sebe vidimo kot zapleteno, ontološko dovršeno bitje, ki komunicira ne le s tehnološkimi sredstvi, temveč skozi celotno svoje bitje (Seneka). In da bi proučili in spoznali komunikatorja kot celoto, izhajamo iz dimenzijske ontologije Victorja Frankla (Frankl, 1996; 1998) in ga povezujemo z drugimi avtorji. V skladu s Festingerjevo teorijo notranje utemeljitve (1957), Schulz von Thunovo korespondenco s samim seboj in vsebino situacije (2005) ter Schwartzovim (1992) odnosom med konflikti vrednot je mogoče opaziti komunikacijsko kognitivno neskladje. Zato bomo v teoretičnem delu predstavili, analizirali in kritično proučili možnosti, prednosti in pomen intrapersonalne komunikacije, kongruentne komunikacije in komunikacijskega modela v kontekstu interpersonalne komunikacije: nogometni trener - igralec. Intrapersonalno komuniciranje smo opredelili kot actus humanus in kongruentno komunikacijo kot dialektični proces med komunikatorji. Empirična raziskava bo kvantitativno določila skladnost razmerja med sporočili o vrednotah s pomočjo (trenerjeve) samoevalvacije in zaznave igralca. V empiričnem delu naloge smo raziskovali vrednosti, ki temeljijo na Schwartzovi teoriji univerzalne vsebine in vrednostne strukture z novo različico „Portrait Values Questionnaire“ (2001). Skupni vzorec vprašanih je 495 (N= 495), od tega je trenerjev 122 (N=122), igralcev pa 373 (N=373). Raziskava je potekala v letih 2016 in 2017 v sodelovanju s Hrvaško nogometno akademijo. V disertaciji smo raziskali in analizirali hierarhijo sporočil o vrednotah, ki določajo trenerja, s katerimi se on identificira in jih kot komunikator/medij pošilja svoji okolici, natančneje svojim igralcem. Analiza pridobljenih rezultatov je zahtevala ujemanje med samooceno trenerjev in percepcijo igralcev ob uporabi doslednosti njihovih odgovorov na ponujene trditve. Če sporočila o vrednoti niso v skladu s igralčevo presojo, potem lahko pride do komunikacijskega neskladja, vrednotno neskladje pa izvira iz intrapersonalnega področja komunikatorja. Pojavlja se v trenutkih, ko komunikator pošlje sporočilo, ki ni v skladu z njegovim vrednotnim habitusom in načinom, kako ga posreduje igralcem. Tako smo z določitvijo združljivosti ali neskladja korelacijskih razmerij med sporočili o vrednotah ugotovili kongruentnost oziroma njihovo nekongruentnost. V disertaciji so opredeljeni primeri sporočil o vrednotah, v katerih obstaja kompatibilnost, torej primeri konflikta v korelacijskih razmerjih med sporočili o vrednotah. Da bi bolje razumeli empirične in teoretične vidike komunikacije, v disetaciji predlagamo tudi komunikacijski model, ki poudarja ontološko perspektivo komunikacijskega dejanja. Ta ponujeni model komunikacije poskuša pojasniti novo perspektivo intrapersonalne komunikacije in kongruence sporočil o vrednotah.
There is a strong relationship between body composition and performance in male soccer players. This study aimed to display an optimal body height and weight, and body composition profile of male ...soccer players for four competitive age groups. This cross-sectional study included four groups: U-15 (n = 152), U-17 (n = 154), U-19 (n = 61), and seniors (n = 27). Body height and weight were measured under standard conditions, and the bioelectrical impedance analyzer (BIA) analyzed body composition. On average, soccer players in the U-15 group had significantly lower body height, weight, body mass index, skeletal muscle mass, fat-free mass, total body water and basal metabolic rate than U-17, U-19 and seniors, but a higher percentage of body fat than U-17 and U-19, p < 0.05. In addition, the results show significant non-linear increases in body height, weight and body composition as the age of soccer players increases, with the exception of the percentage of body fat mass, which tends to significantly decrease with age. The main findings of this study are that body fat mass remains stable and similar across all age groups, including in the senior squad.
Na temelju (samo)procjene osobnih vrijednosti bosansko–hercegovačkih i slovenskih nogometnih trenera u radu se kritički promišlja o aksiološkom i teleloškom vidiku sporta, posebice nogometu koji se ...danas nametnuo kao društveni i kulturni fenomen. Glavni cilj rada bio je utvrditi hijerarhiju vrijednosti, analizirati faktorsku strukturu vrijednosti te utvrditi povezanost sociodemografskih podataka sa sustavom vrijednosti bosansko–hercegovačkih i slovenskih nogometnih trenera te utvrditi slažu li se vrijednosni nalazi hrvatskih nogometnih trenera s trenerima država iz okruženja. Za potrebe ovoga rada korišten je Schwartzov upitnik vrijednosti Portrait Values Questionnaire (PVQ, 2001), a istraživanje je provedeno 2017. godine u suradnji s Centrom za edukaciju Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine i Nogometnom zvezom Slovenije. Provedena je faktorska analiza vrijednosti bosansko–hercegovačkih i slovenskih nogometnih trenera, koja je dala tri ekstrahirana vrijednosna faktora: vrijednosti vlastitoga odricanja, zadržavanje tradicionalnih odnosa i vlastiti probitak. Analiza rezultata pokazala je kako postoje razlike u hijerarhiji vrijednosti trenerskih podskupina UEFA B, UEFA A, UEFA PRO te kako određeni sociodemografski podatci utječu na vrijednosti bosansko–hercegovačkih i slovenskih nogometnih trenera.
Based on the (self–) assessment of personal values by Bosnian — Herzegovinian soccer coaches and Slovenian soccer coaches, the article presents critical thoughts on the axiological and teleological aspect of sports, especially in regard to soccer which today has imposed itself as a social and cultural phenomenon. For the purposes of this article we used Schwartz’s values questionnaire — The Portrait Values Questionnaire (PVQ, 2001). Research was conducted in 2017 in cooperation with The Education Center of the Soccer Union of Bosnia and Herzegovina (Centar za edukaciju Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine) and The Soccer Federation of Slovenia. An analysis of the results demonstrates that coaches differ in regard to their value hierarchies according to their coaching subgroup (UEFA A, UEFA B and UEFA PRO), and that socio–demographic variables are important in defining the value systems of Bosnian — Herzegovinian soccer coaches as well as Slovenian soccer coaches. The main goal was to determine value hierarchies, to analyze the factor structure of values, to determine the correlation of socio–demographic data with the value systems of Bosnian — Herzegovinian soccer coaches and Slovenian soccer coaches, and to determine whether the values of Croatian soccer coaches coincide with the values of coaches in the region. A factor analysis was conducted on the values of Bosnian — Herzegovinian soccer coaches and Slovenian soccer coaches from which three factors were extracted: self–renunciation, preserving of traditional relationships and personal success.
PDF
