Looking for the media presentation of the COVID-19 pandemic in religious communities on 5 Croatian web portals (Jutarnji.hr, Vecernji.hr, 24sata.hr, Glasslavonije. hr, Index.hr), the paper consists ...of two parts. The first part presents numeric data of infected and dead religious, and self-isolated religious in the period of 15 March to 15 November 2020. The purpose of the second part of the paper is to analyse the media’s presentation of COVID-19 in religious communities checking was it in a sensationalist manner. The study is conducted by using the method of quantitative and qualitative content analysis of 5 web portals in the period of 15 March to 15 November 2020. Specific goals of the research are to examine the objectivity of the articles’ content and whether they conform to the Media Act, to observe values promoted in an article, and to notice differences in the COVID-19 media reports in female religious communities compared to COVID-19 media reports in male religious communities. The paper deals with the power of media in creating the image of religious communities in the Croatian public.
Analizira se medijska prezentacija bolesti COVID-19 pandemije u redovničkim zajednicama na pet hrvatskih internetskih portala (Jutarnji.hr, Vecernji. hr, 24sata.hr, Glas-slavonije.hr, Index.hr), a istraživanje ima dva dijela. Prvi dio istraživanja prikazuje brojčane podatke o zaraženim i preminulim redovnicama i redovnicima, kao i o onima kojima je bila određena mjera samoizolacije u razdoblju od 15. ožujka do 15. studenoga 2020. godine. Drugi dio istraživanja propituje je li medijska prezentacija bolesti COVID-19 pandemije u redovničkim zajednicama bila senzacionalistička. U istraživanju je primijenjena metoda analize sadržaja u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu na pet internetskih portala u razdoblju od 15. ožujka do 15. studenoga 2020. godine. Specifični ciljevi istraživanja su: ispitati objektivnost sadržaja članaka i poštivanje Zakona o medijima, otkriti koje se vrednote promoviraju u člancima i uočiti razlike u medijskim izvješćima o pandemiji bolesti COVID-19 u ženskim redovničkim zajednicama u odnosu na muške redovničke zajednice. Istraživanje je povezano s moći medija u stvaranju percepcije o redovničkim zajednicama u hrvatskoj javnosti.
The author starts his deliberation on women religious in the pastoral of contemporary parishes with the ecclesiality of consecrated life from which stems the imperative of the integration of ...religious apostolate into the mission of the local Church. Further examination focuses on the parish work of the Sisters of Mercy of the Holy Cross. In order to better understand the current situation, we are first given a short description of the beginning of their work in parishes. In comparing past and present circumstances, one can see the steps that have been taken in leaving and taking over some activities in parishes. The priorities of the apostolate of the Holy Cross Sisters, which are at the same time neuralgic points of parish pastoral in the present circumstances of the Church and the society, are selected as parameters for the data on the Sisters’ activities in contemporary parishes. The data is completed with exemplary overview of the situation in three parishes. During the analysis of the obtained data there is no discussion on which model of the parish would be the most suitable for the present time. Instead, the focus is on how much are the defined priorities put into practice. In the end we are presented with several guidelines for the religious share in the parish pastoral in the future, where in examining the activities of women religious through the prism of the complexity of cooperation with the parish priest and the laity, the primacy is given to the apostolate of witness of the consecrated life itself.
Za polazišnu točku promišljanja o redovnicama u pastoralu suvremene župe u ovom članku uzima se eklezijalnost posvećenoga života, iz čega proizlazi imperativ integracije redovničkoga apostolata u ...poslanje partikularne Crkve. Daljnje propitivanje usmjereno je prema djelovanju Milosrdnih sestara sv. Križa u župama. Kako bi se bolje razumjela sadašnja situacija, ponajprije se daje kratak opis početaka rada sestara u župama. Komparacijom povijesnih i današnjih prilika dobiva se uvid u pomake napuštanja, odnosno preuzimanja nekih djelatnosti u okviru župe. Prioritetne točke apostolata Milosrdnih sestara sv. Križa, koje su ujedno i neuralgične točke župnoga pastorala u današnjim prilikama Crkve i društva, izdvojene su kao parametri za podatke o djelovanju sestara u suvremenim župama. Podatci su upotpunjeni i egzemplarnim prikazom situacije u trima župama. Tijekom analize dobivenih podataka ne ulazi se u rasprave oko toga kakav bi model župe bio najprikladniji za današnje vrijeme. Umjesto toga promatra se koliko se u praksi provode definirani prioriteti. Kraj promišljanja nudi nekoliko smjernica za redovnički udio župnoga pastorala u budućnosti pri čemu se, promatrajući djelovanje redovnica kroz prizmu kompleksnosti suradnje sa župnikom i vjernicima laicima, primat daje apostolatu svjedočenja posvećenoga života kao takvoga.
Obljetnice smrti dviju osoba časnoga spomena, sv. Terezije iz Kolkate i sluge Božjega Franje Kuharića, bili su poticaj da se istraže međusobne poveznice u životima tih dviju osoba. Arhivsko gradivo ...dokazuje da je nadbiskup Kuharić imao ključnu ulogu pri dolasku zajednice Misionarke ljubavi u Zagreb, da je Zagrebačka nadbiskupija u njegovo doba svesrdno pomagala djelovanje sestara te da je nadbiskup u propovijedima često spominjao Majku Tereziju i Misionarke ljubavi.
The anniversaries of the deaths of two persons whom we hold in honourable memory — 25 years since the death of St. Teresa of Calcutta and 20 years since the death of the Servant of God Franjo Kuharić — prompted the author to look into the manifold interconnections between these two persons in terms of their lives and their works. The archival material analysed proves that Archbishop Kuharić played a key role in the coming to Zagreb of the community of the Missionaries of Charity, and that the Zagreb Archdiocese assisted the Sisters wholeheartedly in their activities. Also, Kuharić often mentioned in his homilies the life and activites of Mother Teresa and her spiritual daughters, the Sisters of the Missionaries of Charity. During Kuharić’s ministry as bishop, from 1964 to 1994, twenty–one religious communities came to Zagreb and its environs. Among them the community of the Missionaries of Charity occupy a special place, as they came to Zagreb at the initiative of Archbishop Kuharić. Kuharić provided housing for the Sisters in facilities owned by the Zagreb Archdiocese, and he supported their activities through the Archdiocese in terms of their material, spiritual and personal needs. Kuharić’s homilies abound in references to Mother Teresa and the Missionaries of Charity in which he would place a special emphasis on their selflessness, poverty and committment to serving the needy, thus prompting others to follow their example.
Razumijevanje i ostvarivanje apostolata u ženskim redovnič-kim zajednicama u SAD-u u prvom dijelu članka raspituje se u odnosu prema ekleziološkom okviru, duhovnosti vremena i potrebama društva do ...Drugoga vatikanskog koncila. U drugom dijelu članka na osnovi istih kriterija istražuju se i prikazuju glavne crte promjena u samorazumijevanju redovničkog života i poslanja nakon Drugoga vatikanskog koncila te djelovanje američkih redovnica u duhu Evanđelja u postmodernom društvu. Istraživanje se oslanja na relevantnu literaturu, a za drugi dio i na rezultate empirijskih istraživanja o apostolatu ženskih redovničkih zajednica u SAD-u.
Kanonizacija Charlesa de Foucaulda neposredni je povod istraživanju o poslanju njegovih duhovnih kćeri. Budući da o Isusovim malim sestrama na području Zagrebačke nadbiskupije nema puno pisanih ...tragova u javnosti, u istraživački je okvir postavljena upravo ta tematika. Istraživanje arhivskoga gradiva i sociodemografskih podataka o sestrama koje su živjele u Zagrebu i Karlovcu od 1975. do 2022. pokazuje da poslanje sestara karakterizira internacionalnost, misijski duh, periferije i volontiranje.
The canonization of Charles de Foucauld, which is to take place on May 15, 2022, has prompted the author to engage in research into the mission of the spiritual daughters of Charles de Foucauld — The Little Sisters of Jesus. Seeing as literature in the Croatian language on the Brotherhood of the Little Sisters of Jesus is scarce, and that there are almost no written traces available to the public on their activity in the Zagreb Archdiocese, it was precisely this topic that entered into the framework of the research. Sociodemographic data on The Little Sisters who lived and worked in Zagreb (Gornja Dubrava, Trnje, Donja Dubrava, Travno) and Karlovac from 1975 until today has been gathered with the aim of identifying the main tasks of their mission. An analysis of relevant data (religious name of the sister, country of birth, time spent in the community, activities) and archival documentation allows for the conclusion that the dimension of mission activities of The Little Sisters of Jesus is characterized by internationality, the missionary spirit, their presence in the peripheries and by volunteer work. Research results demonstrate that the charism of the Brotherhood is closely tied to the recent incentive by Pope Francis to invite the Church to go to the peripheries and to live a Universal Brotherhood.
Za polazišnu točku promišljanja o redovnicama u pastoralu suvremene župe u ovom članku uzima se eklezijalnost posvećenoga života, iz čega proizlazi imperativ integracije redovničkoga apostolata u ...poslanje partikularne Crkve. Daljnje propitivanje usmjereno je prema djelovanju Milosrdnih sestara sv. Križa u župama. Kako bi se bolje razumjela sadašnja situacija, ponajprije se daje kratak opis početaka rada sestara u župama. Komparacijom povijesnih i današnjih prilika dobiva se uvid u pomake napuštanja, odnosno preuzimanja nekih djelatnosti u okviru župe. Prioritetne točke apostolata Milosrdnih sestara sv. Križa, koje su ujedno i neuralgične točke župnoga pastorala u današnjim prilikama Crkve i društva, izdvojene su kao parametri za podatke o djelovanju sestara u suvremenim župama. Podatci su upotpunjeni i egzemplarnim prikazom situacije u trima župama. Tijekom analize dobivenih podataka ne ulazi se u rasprave oko toga kakav bi model župe bio najprikladniji za današnje vrijeme. Umjesto toga promatra se koliko se u praksi provode definirani prioriteti. Kraj promišljanja nudi nekoliko smjernica za redovnički udio župnoga pastorala u budućnosti pri čemu se, promatrajući djelovanje redovnica kroz prizmu kompleksnosti suradnje sa župnikom i vjernicima laicima, primat daje apostolatu svjedočenja posvećenoga života kao takvoga.
U ovom se radu pokušava ukazati na živu isprepletenost
bračnog, odnosno obiteljskog života i otajstva euharistije.
Prvi dio rada analizira kako se neke od osnovnih dimenzija
euharistije (euharistija ...pod vidom žrtve, gozbe, eklezijalnosti
i socijalne zauzetosti) zrcale u okvirima braka i obitelji. Autor
smatra da je upravo ta egzistencijalna povezanost euharistije
i obitelji utemeljujuća za bilo kakav oblik katehetskog rada s
obiteljima. Drugi dio rada, naglašavajući kako je obitelj u fokusu
katehetskog rada, donosi pregled nekih značajnijih pothvata
obiteljske kateheze u Hrvatskoj (“đakovački” i “riječki” model,
model inoviranja klasičnog modela kateheze, “hrvatski” model i
“celebratio catechetica”).1
Analizira se medijska prezentacija bolesti COVID-19 pandemije u redovničkim zajednicama na pet hrvatskih internetskih portala (Jutarnji.hr, Vecernji. hr, 24sata.hr, Glas-slavonije.hr, Index.hr), a ...istraživanje ima dva dijela. Prvi dio istraživanja prikazuje brojčane podatke o zaraženim i preminulim redovnicama i redovnicima, kao i o onima kojima je bila određena mjera samoizolacije u razdoblju od 15. ožujka do 15. studenoga 2020. godine. Drugi dio istraživanja propituje je li medijska prezentacija bolesti COVID-19 pandemije u redovničkim zajednicama bila senzacionalistička. U istraživanju je primijenjena metoda analize sadržaja u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu na pet internetskih portala u razdoblju od 15. ožujka do 15. studenoga 2020. godine. Specifični ciljevi istraživanja su: ispitati objektivnost sadržaja članaka i poštivanje Zakona o medijima, otkriti koje se vrednote promoviraju u člancima i uočiti razlike u medijskim izvješćima o pandemiji bolesti COVID-19 u ženskim redovničkim zajednicama u odnosu na muške redovničke zajednice. Istraživanje je povezano s moći medija u stvaranju percepcije o redovničkim zajednicama u hrvatskoj javnosti.
