Participating in collaborative scientific research through citizen science, a component of open science, holds significance for both citizen scientists and professional researchers. Yet, the ...advantages for those orchestrating citizen science initiatives are often overlooked. Organizers encompass a diverse range, including governmental entities, non-governmental organizations, corporations, universities, and institutions like libraries. For libraries, citizen science holds importance by fostering heightened civic and research interests, promoting scientific publishing, and contributing to overall scientific progress. This paper aims to provide a comprehensive understanding of the specific ways in which citizen science can benefit libraries and how libraries can effectively utilize citizen science to achieve their goals. The paper is based on a systematic review of peer-reviewed articles that discuss the direct benefits of citizen science on libraries. A list of the main benefits of citizen science for libraries has been compiled from the literature. Additionally, the reasons why it is crucial for libraries to communicate the benefits of citizen science for their operations have been highlighted, particularly in terms of encouraging other libraries to actively engage in citizen science projects.
Citizen science has many definitions but it is commonly known as collaboration between professional scientists and the rest of society. Although there have been cases of its implementation in the ...past, the term became globally known in 2012. Citizen science activities cover a wide range of academic disciplines and vary widely in what is required of the activity participants in terms of knowledge, time commitment, travel, and the use of technology). For the past ten years, libraries have often introduced citizen science in order to encourage greater interaction between science and society as a form of their services or specially organized activities. The types of libraries that often conduct citizen science are academic, public, and research libraries. Each of these library types has a specific user population; academic libraries have students and scientific and teaching staff; public libraries have the local community; and research libraries have researchers. However, libraries usually carry out CS activities separately, and very rarely in cooperation with other types of libraries. Some collaboration challenges are related to its complexity, the uncertainty regarding research cocreation, and participant retention strategies. Such cooperation is one of the aspects explored by the LIBER project CeOS_SE Project—Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs. The main goal of the project is to raise awareness of mainstream Open Science and CS practices in Southeastern (SE) Europe. As a project partner, the National and University Library in Zagreb, in cooperation with the University Library of Southern Denmark, conducted a survey that included other European countries in addition to SE Europe to examine and collect good practices of civil engagement in university libraries.
Cilj: Ovim se radom nastoji definirati koncept građanske znanosti u kontekstu otvorene znanosti, ukazati na mogućnosti organizacije projekata građanske znanosti u knjižnicama i na primjere dobre ...prakse provođenja projekata građanske znanosti u raznim tipovima knjižnica.
Pristup: U prvom dijelu rada opisuje se uloga građanske znanosti kao jednog od stupova otvorene znanosti uz potporu objavljenih programa i publikacija raznih svjetskih organizacija. Drugi dio rada usmjeren je na knjižnice kao potencijalne organizatore projekata građanske znanosti, a istaknuti su prijedlozi koji knjižnice mogu detaljno voditi kroz proces organizacije. Izdvojeni su načini regrutacije sudionika građanske znanosti: građana znanstvenika i profesionalnih znanstvenika.
Praktična primjena: Rad može potaknuti provođenje projekata građanske znanosti u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj s obzirom na to da pruža jasne i pregledne smjernice, savjete i primjere prakse.
Originalnost: Originalnost ovoga rada je u tome što na temelju najrecentnije literature hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj zajednici donosi sveobuhvatni prikaz građanske znanosti s aspekta knjižničarstva.
Cilj: Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u dinamiku radnog okoliša djelatnika knjižnica s aspekta održivog razvoja te naglasiti potrebu za unaprjeđenjem njihovog radnog iskustva i osobnog ...blagostanja. Metodologija: Pregledni dio svjetskih i hrvatskih istraživanja izrađen je metodom sadržajne analize dostupne literature. Za središnji dio rada korištena je metoda ankete koja je provedena pomoću mrežnog anketnog upitnika. Uzorak istraživanja obuhvaća sve vrste hrvatskih knjižnica. Rezultati: Rezultati istraživanja pružaju uvide u održive navike zaposlenika hrvatskih knjižnica. U istraživanju je sudjelovalo 400 ispitanika, a analiza otkriva da postoji svijest o održivosti među zaposlenicima knjižnica. Unatoč tome primjećuje se neujednačenost u implementaciji održivih praksi. Većina knjižnica pokazuje svijest o potrebi za očuvanjem okoliša, pri čemu su pojedini elementi zelene inicijative, poput razvrstavanja otpada, integrirani u njihovo poslovanje. Iako postoji interes za razvojem održivih knjižničnih usluga i uvrštavanjem ekoloških događanja u programe, istraživanje ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom knjižničara o konceptu zelene knjižnice. Također, utvrđene su prepreke koje u prvom redu uključuju nedostatak resursa i infrastrukture, što ukazuje na potrebu za podrškom i poboljšanjima kako bi se unaprijedila održivost u radnom okruženju knjižnica. Originalnost/vrijednost. Istraživanje o održivim navikama djelatnika knjižnica postavljeno je na nacionalnoj razini, a njegovi su rezultati upotrebljivi u razvoju i poticanju održivih navika djelatnika u svim hrvatskim knjižnicama. Predloženi model ispitivanja također može biti koristan knjižnicama za istraživanja o održivim navikama djelatnika na uzorku pojedine knjižnice.
Cilj. Cilj je rada predstaviti rezultate istraživanja o iskustvu i zadovoljstvu korisnika mrežnom uslugom Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ...tijekom fizičkog zatvaranja Knjižnice i uspostave rada djelatnika od kuće, kada su na snazi bile mjere izolacije radi suzbijanja širenja bolesti COVID-19.
Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju korisnika usluge korištena je metoda ankete, za čiju se provedbu koristio mrežni anketni upitnik sastavljen od 10 pitanja. Prethodno je napravljena analiza podataka iz mrežne aplikacije Pitajte knjižničara – te- matsko pretraživanje iz koje su prikupljeni podaci o korisnicima i zahtjevima za temat- sko pretraživanje tijekom izvanrednih uvjeta rada Knjižnice te je poziv za ispunjavanje anketnog upitnika poslan na adrese e-pošte korisnika usluge u tom razdoblju.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su kako je na odluku o korištenju usluge tematskog pretraživanja tijekom izolacije kod najvećeg broja ispitanika utjecalo dosa- dašnje pozitivno iskustvo, a zatim preporuka druge osobe. Utvrđeno je zadovoljstvo korisnika kvalitetom usluge, kao i opsegom preporučene literature, dostupnošću sadr- žaja, brzinom odgovora, pružanjem dodatnih referalnih i drugih informacija te komuni- kacijom s knjižničarom. Pokazalo se i da je velik broj ispitanika naknadno samostalno pretraživao e-izvore, što potvrđuje napore i trud djelatnika da, osim pružanja relevantnih informacija u obliku preporučene literature na traženu temu, ujedno educiraju korisnike o dostupnim mrežnim izvorima informacija.
Praktična primjena. Dobivanjem povratnih informacija od korisnika usluge omo- gućeno je vrednovanje rada knjižničara – predmetnih stručnjaka zaduženih za pružanje usluge, kojima će rezultati istraživanja poslužiti u organizaciji i usavršavanju načina rada u budućnosti.
Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja poslužit će za daljnji razvoj i una- prjeđivanje usluge Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje.
Europski dokumentacijski centri (EDC) predstavljaju glavne izvore informacija povezane s djelovanjem Europske unije (EU). Osnivaju se potpisivanjem sporazuma o partnerstvu između Europske komisije i ...institucije domaćina. Iako centri sadržajno pokrivaju širok spektar različitih tematskih područja najčešće se nalaze unutar knjižnica institucija usmjerenih na područja prava, politike i ekonomije. S obzirom na važnost informacija o EU-u, osoblje EDC-ova treba pomoći svojim korisnicima u njihovu definiranju, traženju i prepoznavanju. Također, u okviru poslovanja institucije u kojoj djeluju, centri organiziraju različite aktivnosti, konferencije, dijaloge s građanima, seminare i sl. kako bi promovirali svoje usluge kroz politike EU-a, često u suradnji s drugim sličnim institucijama.
PDF
