Uzrok tomu što tranzicija iz komunističkog u demokratski politički sustav nije donijela željene rezultate u gospodarstvu nalazi se u pet čimbenika: (1) naslijeđena struktura gospodarstva, odnosno ...prisutnost političkog utjecaja na gospodarstvo; (2) institucionalno nasljeđe komunizma (golema i neučinkovita administracija, birokratizirani pristup, prenormiranost i korupcija); (3) loše provedena privatizacija; (4) nedostatna pomoć Zapada, odnosno šablonizirani pristup međunarodnih organizacija; (5) nerazvojne namjene stranih investicija u zemlje tranzicije. Iako mnogi tranziciju smatraju dovršenom ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, gospodarstvo koje će se temeljiti na pravoj konkurentnosti, istinski slobodnom poduzetništvu, a koje je pak u ravnovjesju sa socijalnom osjetljivosti, potrebno je tek stvoriti.
The failure of the transition from the Communist to the Democratic political system to bring desired results in the economic domain was cause by five factors: (1) the inherited economic structure, i.e., the influence of politics on the economy; (2) the institutional heritage of Communism (huge and ineffective administration, bureaucratized approach, excessive norming and corruption; (3) poorly implemented privatization; (4) insufficient aid from the West, i.e., stereotyped approach by international organizations; (5) non-developmental aims of foreign investors in transition countries. Though many consider the transition to be complete with the entrance of Croatia into the European Union, Croatia has yet to create an economy based on real competition - a true free entrepreneurship balanced with social sensitivity.
Videoigre su sve proširenije i odgovor na pitanje posljedica njihova igranja postaje sve važniji. U radu se daje pregled svojstava i vrsta videoigara te potom uspoređuju dosadašnja istraživanja o ...utjecaju igranja videoigara. Do lazi se do spoznaje da se zaključci tih istraživanja često dijametralno razlikuju, a negativne i pozitivne posljedice igranja videoigara ne ovise samo o učestalosti igranja, nego i
o načinu igre i vrsti (žanru) koja se igra. Anketom provedenom među studentima Zagrebačke škole ekonomije i managementa traži se relacija učestalosti i načina igranja videoigara i ocjena, percepcije vlastitih sposobnosti i svjetonazora.
The paper explores the impact on students of playing video games. The authors present an overview of the properties and the types of video games, the main research findings on the effects of video games, and the
results of a survey on a student sample in the Republic of Croatia. It may be concluded that the negative and positive effects of playing video
games depend not only on the frequency with which, but also on the manner in which one plays as well as the video game genre itself. The survey conducted showed that there are very few students with compulsive
player symptoms, and that there is no significant relationship between the frequency with which video games are played and poorer student grades. Also, it demonstrated that those who play video games a few times a week (not those who play on a daily basis, however) give higher rating to their abili ty to concentrate, adopt new rules and methods of action, make quicker decisions, logical conclusions, observations and responses than do others. Answers by respondents in the survey clearly showed that the degree of consistency with claims that promote egocentrism and violence is higher in those who play video games (especially in those who play every day) than in those who do not play video games at all.
Istražujući mogućnosti proizvodnje hrane u svijetu i Republici Hrvatskoj, autori se usmjeruju na stanje temeljnoga resursa za proizvodnju hrane – obradiva tla. Dobivene podatke potom uspoređuju s ...demografskim pokazateljima. Dolazi se do spoznaje da će, iako je dosad proizvodnja hrane uspješno pratila porast stanovništva, ne promijeni li se ponašanje ljudi, u skoroj budućnosti glad postati sve raširenija. Naime, obradiva tla u svijetu sve je manje i bez značajnoga iskoraka znanosti te zaštite obradiva tla od devastacije, ne može se očekivati porast proizvodnje hrane. Najavljivano iscrpljivanje naftnih izvora (a nafta je temelj moderne poljoprivrede) također otežava situaciju. Neke od posljedica već su vidljive, poput porasta cijena hrane i fenomena grabeži za zemljom. Njima su najviše pogođeni najsiromašniji. To je sve važnije ekonomsko i etičko pitanje. U članku se autori osvrću i na teoriju T. R. Malthusa te završno pokušavaju ukazati na moralno ispravne odgovore.
U radu se uspoređuje razvojni put industrijskog dizajna u Hrvatskoj i Finskoj u svjetlu društveno-političkih okolnosti. Razvoj industrijskog dizajna u Finskoj omogućilo je: (1) postojanje demokratske ...države i tržišnoga gospodarstva, (2) izgrađen sustav izobrazbe za dizajn (3), vladine potpore sustavu izobrazbe, implementaciji dizajna u industriju i međunarodnoj promidžbi dizajna te (4) postojanje institucija ili udruga koje pružaju potporu dizajnu i djeluju kao spona dizajna i industrije. Činjenica da gotovo cijelu drugu polovicu 20. stoljeća u Hrvatskoj takvih preduvjeta nema glavni je razlog zaostajanja za Finskom u razvoju i implementaciji dizajna u industriju.
The article compares the developmental path of industrial design in Croatia and in Finland in light of socio-political circumstances. The development of industrial design in Finland has made possible (1) the existence of a democratic state and market economy, (2) an established system of design education, (3) government support for the education system, for the implementation of design in industry and for the international promotion of design, as well as (4) the existence of institutions and organizations which support design and act as a link between design and industry. The fact that conditions of this kind did not exist in Croatia for almost the entire second half of the 20th century is the main reason for our falling behind Finland in the development and implementation of design in industry.
Otkriće i primjena novih postupaka u promidžbi ovisna je o dvjema vrstama silnica; s jedne strane, o novim tehničkim ili tehnološkim otkrićima glede sredstava komunikacije, a s druge strane o novim ...situacijama odnosno okolnostima u gospodarskome i društvenom okružju.
U radu se prikazuje dosadašnji razvoj i istražuju moguće dominantne tendencije promidžbe u XXI. stoljeću.
Početak XXI. stoljeća obilježava zasićenost potrošača mnoštvom promidžbenih poruka i sve veće nepovjerenje u njih, sve veća učestalost međuljudske komunikacije putem elektroničkih i interaktivnih sredstava osobne komunikacije poput mreže i mobitela, sve veći utjecaj korporacija i sve veći zahtjevi javnosti za etičnošću korporacija te dominacija snažnih robnih marki ili »brendova« na tržištu. Zbog toga, u promidžbenim strategijama korporacija dolazi do odmaka od »klasičnoga« oglašavanja k onomu prikrivenom, ponovnoga otkrića važnosti usmene predaje (no, ovaj put putem mobitela i mreže), učestalijega oglašavanja i uporaba odnosa s javnošću za izgradnju etičkoga ili društveno odgovornog »imagea«.
The experience ensuing from seventy years of socialism in countries of Central and Eastern Europe has shown all the inability to organize an efficient economy and democratic social system based on ...state or social ownership. After the collapse of the socialist economic system, the ex-socialist countries have been searching for ways and modes of establishing an economy founded upon free market, free enterprise and private ownership. This work gives a survey of the possible paths and experiences of privatization in the economies of Central and Eastern Europe. Privatization, as an important part of the economic and broader social restructuration of post-communist societies, will earmark the nineties. Why privatize? Which models of privatization are known to us?
Zlato — zašto je vrijedno? Haramija, Predrag; Njavro, Đuro
Obnovljeni Život,
11/2012, Letnik:
67., Številka:
4.
Paper
Odprti dostop
U radu se istražuju uzroci vrijednosti zlata i strelovitoga porasta njegove cijene u novije vrijeme. Razlučuje se sedam glavnih silnica: fizikalna i kemijska svojstva, upotrebljivost u industriji, ...ponuda i potražnja, korištenje zlata kao novca ili podloge novca, odnosno odnos vrijednosti novca i zlata, simboličko značenje zlata i javno mnijenje. Potom se utvrđuje koje su od njih više a koje manje utjecajne. Dolazi se do spoznaje o ključnoj ulozi simboličkoga značenja zlata, odnosno percepcije zlata kao simbola trajne vrijednosti. Velika je i uloga javnoga mnijenja odnosno očekivanja javnosti koja u okružju nepovjerenja u financijske institucije traži trajne vrijednosti. Od napuštanja zlatne podloge vrijednost gotovo svih valuta konstantno pada, a cijena zlata raste. Promatrano kroz prizmu tradicionalnih ekonomskih zakonitosti (ponuda — potražnja), cijena zlata s obzirom na ukupno veće količine zlata u svijetu (bolje iskorištavanje rudnika i sl.) nije trebala rasti. Strelovit porast cijena zlata posljednjih nekoliko godina ponajprije ukazuje na krizu povjerenja u novac odnosno rastuće nepovjerenje u gospodarske i financijske institucije. Novac (bez zlatne podloge) u krizi prestaje biti simbol vrijednosti, a percepcija zlata kao simbola trajne vrijednosti sve je veća. Uzevši u obzir veliko simboličko značenje zlata odnosno utkanost zlata kao simbola trajnih vrijednosti u podsvijesti ljudi, ne čudi da 80% anketiranih osoba misli kako zlato vrijedi čak i više nego što mu je trenutna (dosad najviša) tržišna cijena.
PDF
