For pupils to obtain high-quality and permanent knowledge, it is important that the teaching of scientific and technical contents is based on cognitive constructivist approach. We carried out a ...research, during which we asked three research questions, on a sample of 167 class teachers in the Republic of Slovenia. We wanted to find out: how often class teachers included elements typical of cognitive constructivist approach; was the frequency of using elements of cognitive constructivist teaching model linked to the teacher’s concern for their own professional development, and was the frequency of using elements of cognitive constructivist teaching model linked to the factors, such as the teacher’s estimated importance, difficulty and necessity of Science and Technics, the assessment of their own competence and professional enthusiasm. Data were collected with three scales: ways of teaching scientific and technical contents; attitude to scientific and technical contents and teaching and components of professional development. Data were processed according to descriptive and inferential statistics. The research showed that the formulation and verification of hypotheses, two important elements in view of cognitive constructivist teaching model, were less often represented. With statistically significant higher frequency they were organized by teachers, who rated their competence higher, were more enthusiastic and cared more about their professional development.
The aim of this research is to study the impact of physically active breaks, accompanied by video materials, on the level of pupils’ educational achievement and their attitudes toward physically ...active breaks during the teaching process in the classroom. The research lasted for two months, and the apposite sample consisted of a total of 38 pupils aged 10 to 11. The influence of physically active breaks on the educational achievement was estimated by the percentage of correct answers in the tasks of mathematics, while the Croatian version of the questionnaire Attitudes towards the Physical Activity Scale (APAS) was used for evaluating the attitudes toward physically active breaks with video materials. Differ ences between the initial and final measuring inside the same group were tested by the Student’s dependent sample t-test, while for differences between the experimental and control group the Student’s independent sample t-test was used. The obtained results showed that the ability to solve mathematical tasks in the experimental group has significantly improved when compared to the control one and that physically active breaks have a positive influence on the pupils’ attitudes toward physical activity. The implementation of physically active breaks into teaching has an impact on pupils’ productivity in the educational process, while at the same time their need for movement is fulfilled.
Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj tjelesno aktivnih odmora uz video materijale, na razinu obrazovnih postignuća učenika i njihove stavove prema tjelesno aktivnim odmorima tijekom nastavnog procesa u razredu. Istraživanje je trajalo dva mjeseca, a prigodni uzorak činilo je ukupno 38 učenika u dobi od 10 do 11 godina. Utjecaj tjelesno aktivnih odmora na obrazovna postignuća procijenjen je postotkom točnih odgovora iz matematičkih zadataka, dok je hrvatska verzija upitnika o stavovima prema tjelesnoj aktivnosti (APAS) korišten za procjenu stavova prema tjelesno aktivnim odmorima uz video materijale. Razlike između početnog i završnog mjerenja unutar iste skupine procijenjene su Studentovim t-testom za zavisne uzorke, dok je za razliku između eksperimentalne i kontrolne skupine korišten Studentov t-test za nezavisne uzorke. Dobiveni rezultati pokazali su da se sposobnost rješavanja matematičkih zadataka u eksperimentalnoj skupini značajno poboljšala u usporedbi s kontrolnom, te da tjelesno aktivni odmori imaju pozitivan utjecaj na stavove učenika prema tjelesnoj aktivnosti. Provedba tjelesno aktivnih odmora u nastavi utječe na učinkovitost učenika u obrazovnom procesu te ujedno ispunjava i potrebu učenika za kretanjem.
This paper aims to explore the experiences of first, fifth, and seventh grade teachers (N = 23) in competence-oriented teaching from one elementary school included in the implementation of an ...experimental curriculum reform program in the Republic of Croatia. Based on the qualitative case study approach, the analysis of teacher evaluation protocols considered teachers’ opinions in the context of achieving learning outcomes with the use of teaching activities and methods. The paper also analyzes teachers’ opinions about the required changes in the planning and implementation of the teaching process as well as their professional development. For the learning success to increase, it is important for teachers to emphasize with their competences the organization of pupil-centered activities in achieving learning outcomes that change the approach to the planning of teaching. The focus of contemporary teaching should be on problem solving, active involvement of pupils in the teaching process while respecting the pupils’ interests, experiences, needs, motivations, prior knowledge, and expression of creative abilities. The teaching process focuses on constructivist teaching and the conceptual approach using collaborative methods and forms of work, technology in teaching, formative evaluation, and innovative approaches, whose intensity and complexity varies in different circumstances.The results indicate that teachers recognize the potential of a contemporary competence-based approach and pupil-centered learning and teaching by achieving learning outcomes. Emphasis is placed on collaborative methods and forms of work, the introduction of digital technology and autonomy in the selection of content activities. They attach importance to the improvement of their professional activities in order to enable the pupils to acquire knowledge and develop skills by taking a modern approach to the teaching process and making them ready and able to respond to the demands of the future and modern society.
Razvoj informacijske tehnologije mijenja paradigme učenja i obrazovanja primjenom tehnologije u obrazovanju uvođenjem modela sustava za poučavanje te drugih suvremenih metoda i oblika poučavanja ...utemeljenih na informacijsko‐komunikacijskoj tehnologiji. Naglašena je didaktička dimenzija implementacije suvremenih tehnologija u nastavni proces te promjena didaktičkog gledišta dionika obrazovanja kao i samog subjekta. U tom se kontekstu suvremeno poučavanje bazira na didaktičkom četverokutu koji, uz učenika, učitelja i nastavni sadržaj, uključuje i tehnologiju kao nezaobilazan element. Cilj rada usmjeren je na istraživanje stavova studenata i učitelja o poučavanju primjenom informacijsko‐komunikacijske tehnologije kojom se unaprjeđuje kvaliteta suvremenog obrazovanja. Za istraživanje stavova i spremnosti korištenja informacijsko‐komunikacijskom tehnologijom od strane studenata Integriranog preddiplomskog i diplomskog Učiteljskog studija Učiteljskog fakulteta u Rijeci (N=145) korišten je anketni upitnik sastavljen od 36 čestica, dok je za učitelje iz šest škola Grada Rijeke i okolice (N=55) brojao 25 čestica. U analizi podataka dobiveni su rezultati koji ukazuju kako učitelji s manje godina staža imaju pozitivnije stavove i da su spremniji koristiti se suvremenom tehnologijom u obrazovanju dok se kod studenata s obzirom na godine studija ne uočavaju razlike u spremnosti korištenja. Rezultati istraživanja uz primjere dobre prakse mogu poslužiti kao prijedlog mogućnosti primjene suvremene tehnologije u skladu sa strategijama i obrazovnim politikama.
U težnji da se doprinese ocrtavanju stanja i projiciranju doprinosa organiziranog provođenja slobodnog vremena učenika unutar škole, disertacija pod naslovom „Projekcija razvoja izvannastavnih ...aktivnosti učenika osnovne škole“ orijentira se na prikaz stanja organizacije i provedbe izvannastavnih aktivnosti u osnovnim školama Primorsko-goranske županije, ali i na traganje za rješenjima koja vode unapređivanju izvannastavnih aktivnosti kao važnog dijela školskog kurikuluma. S ciljem analize zastupljenosti izvannastavnih aktivnosti kroz interesna područja, studijem dokumentacije prikazane su izvannastavne aktivnosti učenika osnovne škole prema osam interesnih područja i geografskom području škola. Anketnim upitnikom izneseni su stavovi voditelja izvannastavnih aktivnosti o odrednicama organizacije i provedbe aktivnosti koje su uključile: analizu obilježja voditelja, programsku osnovu aktivnosti, stavove o provedbi aktivnosti s naglaskom na poticanju aktivnog učenja i razvoju kompetencija učenika te analizu učestalosti istupa i nagrada tijekom provedbe aktivnosti. Rezultati kao podloga za promišljanje o donošenju odluka za učinkoviti pomak u pravcu kvalitetnije organizacije izvannastavnih aktivnosti upotpunjeni su utvrđenim ometajućim čimbenicima za provedbu aktivnosti te mišljenjima o poticajnim mjerama razvoja aktivnosti. Rezultati istraživanja ukazuju da je za smjer razvoja značajno: osvješćivanje potrebe za kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena ; kontinuirano praćenje, evaluacija i dokumentiranje promjena u strukturi interesa učenika kao osnove za planiranje izvannastavnih aktivnosti te prilagođavanje unutrašnje organizacije tim polazištima. Neophodno je redovito, cjelovito i pravodobno informiranje učenika unutar škole o ponudi i provedbi aktivnosti institucionalnim umrežavanjem u sustav interesnih aktivnosti, kao i informiranje o mogućnostima suradnje sa širom zajednicom uz pridavanje prostora većem tjednom obimu sati za realizaciju izvannastavnih aktivnosti. Iziskuje se obvezno vrednovanje organizirane interesne aktivnosti u sklopu kojega bi važnu ulogu svakako mogli odigrati savjetnici za izvannastavne aktivnosti koji bi provodili evaluacijska istraživanja i razvijali smjernice djelovanja. Neizostavan vid napredovanja kvalitetne provedbe izvannastavnih aktivnosti mora obuhvaćati podršku učiteljima od strane škole, zajednice, savjetnika i vid nagrađivanja svih učesnika provedbe aktivnosti te osigurati prilike za prikupljanjem informacija putem redovitih stručnih usavršavanja. Iziskuje se već u obrazovanju učitelja tijekom studija daleko više zastupanje problematike provođenja slobodnog vremena djece i organizacije izvannastavnih aktivnosti. U tom smislu, projekcijom razvoja organiziranog slobodnog vremena učenika izvannastavnim aktivnostima, nastoji se doprinijeti promišljanju o potrebitim promjenama koje bi trebalo poduzeti kako bi se u budućnosti snažnije promovirala dobrobit organizacije i provedbe izvannastavnih aktivnosti.
In an effort to contribute to illustrating the state of leisure time activities
for pupils organised within schools, and to propose contributions to the same, the
dissertation ˝Projecting the Development of Extracurricular Activities Among
Primary School Pupils˝ is oriented towards presenting an overview of the manner
in which extracurricular activities in primary schools in the Primorje – Gorski
Kotar county are organised and implemented and, in addition, towards searching
for solutions leading to the improvement of extracurricular activities as an
important part of the curriculum.
With the aim of analysing the representation of extracurricular activities according
to areas of interest, a study of documentation has been utilised to display the
extracurricular activities of primary school pupils as pertaining to eight areas of
interest and the geographical position of the school. The leaders of the
extracurricular activities in question voiced their opinions on the organisation and
implementation of activities in a questionnaire that encompassed: an analysis of
the leaders' characteristics, a basic activity programme, views on the
implementation of activities with a focus on the stimulation of active learning and
the development of the pupils' competences, and an analysis of the frequency of
the pupils' and leaders' appearances and rewards during the implementation of the
activity. The results serve as a foundation for making decisions that represent an
efficient step towards a more quality organisation of extracurricular activities, also
encompassing those factors that have been found to interfere with the
implementation of activities and views on measures that stimulate the
development of activities.
The research results indicate that, in order to move in the direction of
development, it is important to: raise awareness of the need for spending leisure
time in a quality fashion; continuously monitor, evaluate and document changes in
the structure of the pupils' interests as the basis for planning extracurricular
activities and to adapt internal organisation to these starting points. Giving the
school's pupils regular, complete and timely information on the offer and
implementation of activities through an institutional network based on areas of
interest is indispensible, as is informing on the possibilities for cooperation with
the broader community and allotting the time for a larger weekly proportion of extracurricular activities. A compulsory evaluation of the activities organised is
also necessary, and within it advisors of extracurricular activities could certainly
play an important role by conducting evaluation research and and developing
action guidelines. Another indispensible dimension of the quality implementation
of extracurricular activities must encompass support given to teachers by the
school, community and advisors, a form of rewarding all participants in the
implementation of the activity and ensuring opportunities for gathering
information through regular professional improvement. It is also necessary for the
issue of children's leisure time and the organisation of extracurricular activities to
be far more present already during the training of teachers through their university
study.
In this sense, a projection of the development of the pupils' leisure time organised
through extracurricular activities aims to contribute to deliberation on the changes
that ought to be made in so that, in the future, the beneficial properties of the
organisation and implementation of extracurricular activities may be better
promoted.
Umijeće uspješne pripreme i vođenja nastavnog procesa, uporabe prikladnih postupaka, metoda, oblika interakcije, medija i tehnologije odlikuje suvremenu školu. Otvaranje škole potrebama mladih i ...nakon redovite nastave važno je kako bi škola nastavila širenje svoje odgojno-obrazovne uloge i u slobodnom vremenu učenika. Stoga, izvannastavne aktivnosti jesu i ostaju učinkovito mjesto za ostvarenje suvremenih odgojno-obrazovnih ciljeva i mjesto na kojemu se uspješno primjenjuju suvremene nastavne strategije s ciljem razvoja učenika i njegova napretka. Učenik je u prilici sudjelovanjem u različitim izvannastavnim aktivnostima, na različitim tematskim sadržajima, samoučenjem, aktivnim sudjelovanjem i individualnim (samo)razvojem koristiti različite strategije rada. Suvremenim strategijama organizira se slobodniji rad učenika kako bi povezivanjem teorije i prakse proširili i produbili stečena znanja, razvili svoja umijeća, ali i postali aktivnim učesnicima kulturnih događanja u svom okružju. Istraživačkim pristupom na uzorku od 258 voditelja izvannastavnih aktivnosti nižih razreda svrha ovog rada bila je utvrditi stavove voditelja o pridavanju značaja odrednicama organizacije i provedbe izvannastavne aktivnosti, poticanju aktivnog učenja suvremenim strategijama unutar interesnih područja te utvrđivanju poticajnih čimbenika koji bi pridonijeli promicanju aktivnog učenja u izvannastavnim aktivnostima.
U ovom radu analiziran je pojam kulture kao složena i višeznačna cjelina. Predmet
istraživanja bio je usmjeren na posjete učenika kulturnim ustanovama (kazalište, muzeji, galerije,
knjižnice, kino) ...te njihovo uključivanje u programe koje te ustanove nude. 343 učenika
osnovnoškolske dobi odgovorima je iskazalo mjeru učestalosti posjeta kulturnim ustanovama
iz koje je vidljivo da najčešće posjećuju knjižnicu (63 % učenika više od 10 puta godišnje),
dok su posjete galeriji rijetke (61% učenika nikada nije bilo u galeriji), i to isključivo među
učenicima koji polaze likovne aktivnosti. Utvrđeno je da školski prijatelji (24,8%) i roditelji
(22,7%) svojim informacijama najčešće utječu na uključivanje ostalih učenika u kulturne
aktivnosti. Ukazuje se na pridavanje značaja daljnjem pružanju podrške školama (39% učenika
izjavilo je da najčešće posjećuje kulturne ustanove sa školom) kako bi utjecale na posjete
učenika kulturnim ustanovama. Zaključuje se da posebnu pozornost treba posvetiti organizaciji
i planiranju aktivnosti te programskih sadržaja kako bi se zadovoljili i proširili kulturni
interesi djece. To se može postići obogaćivanjem sadržajne ponude kulturnih zbivanja unutar
kulturnih ustanova, pružanjem pravovremenih i korisnih informacija o aktivnostima i zbivanjima
(uz učestaliju promidžbu putem medija jer, prema procjeni ispitanika, ona izostaje) te
profesionalnom organizacijom i provedbom aktivnosti.
PDF
