Oštećenja kognitivnih funkcija vrlo su česta nuspojava citotoksične terapije tijekom liječenja zloćudnih bolesti. Često ostaju neprepoznata zbog multifaktorijalne kompleksne etiologije i poteškoća ...pri mjerenju i objektivizaciji. U radu prikazujemo dijagnostičke mogućnosti procjene pojedinih kognitivnih disfunkcija, vrste kognitivnih poremećaja u tijeku liječenja zloćudnih bolesti i mogućnosti utjecaja na poboljšanje ovog važnog dijela kvalitete života oboljelih.
U suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi sve je više navoda o kognitivnim poremećajima u oboljelih od zloćudnih bolesti koji mogu biti uzrokovani samim zloćudnim procesom (smještaj unutar ...središnjeg živčanog sustava ili oštećenje tkiva u sklopu paraneoplastičkog sindroma), njegovim liječenjem (radioterapijom, kemoterapijom ili kirurškim tehnikama), genetskim čimbenicima, infekcijom, anemijom, promjenama u imunološkom sustavu, metaboličkim poremećajem i/ili nutritivnim deficitima. Mogu se pojaviti u ranoj fazi zloćudne bolesti, neposredno prije njezinog otkrivanja ili započinjanja liječenja, u tijeku liječenja, a mogu trajati dugo nakon uspješnog izlječenja. Poremećaji pamćenja, učenja, koncentracije, računanja ili razmišljanja bilježe se u rasponu od blagih do vrlo teških poremećaja, koji sliče presenilnoj demenciji. Kognitivni poremećaji za oboljele od zloćudne bolesti predstavljaju značajne smetnje zbog svog utjecaja na kvalitetu života, radnu sposobnost i društvene aktivnosti, stoga se danas u svjetu podupiru istraživanja patofizioloških mehanizama nastanka kognitivnih poremećaja u takvih pacijenata. Cilj je otkriti pacijente sa zloćudnom bolešću koji imaju povećanu sklonost razvoja kognitivnih poremećaja u času postavljanja dijagnoze ili na samom početku liječenja na osnovi svoje genske predispozicije, kako bi se terapija zloćudne bolesti mogla tome prilagoditi i po mogućnosti spriječiti posljedice kognitivnih oštećenja. U ovom radu prikazujemo pregled literature i dosadašnje spoznaje o patofiziološkim i imunopatofiziološkim mehanizmima povezanosti zloćudne bolesti i kognitivnih funkcija.
Neutropenijska vrućica (NV) jedna je od ozbiljnih i po život opasnih komplikacija liječenja pacijenata oboljelih od zloćudnih bolesti. Zbog pada broja neutrofilnih granulocita u krvi te neadekvatnog ...imunološkog odgovora na infekciju klinička slika može varirati od blažih simptoma pa sve do stanja septičkog šoka i konačnog smrtnog ishoda. Pacijenta s NV-om koji se liječi od zloćudne hematološke bolesti mora se tretirati kao medicinsku hitnoću i u što kraćem vremenskom razdoblju započeti s inicijalnom empirijskom antibiotskom terapijom. U ovome su radu prikazana osnovna saznanja o neutropenijskoj vrućici i dane kratke smjernice za njeno liječenje kojih se pridržavamo u svakodnevnom radu s pacijentima.
Mantle cell lymphoma represents 2.5-7% all of non Hodgkin's lymphomas. Stomach is the most common site of extranodal lymphoma. However, that is not the case with mantle cell lymphoma, which is ...extremely rare. We present a case of 71-year-old woman admitted to the Internal Clinic of the University Clinical Hospital Center Rijeka, because of stomach discomfort and melena. Endoscopy and computed tomography revealed a polyp in gastric antrum. Histopathologic, immunohistochemic and genetic methods were also performed and the results were consistent with primary gastric mantle cell lymphoma without periepigastric and/or local or distant abdominal lymph node involvement.
Anemija se u maligno oboljelih javlja s velikom učestalošću te joj se prevalencija kreće od 20 do 60 %. Uzroci nastanka anemije u maligno oboljelih mogu biti mnogostruki, kao što su već sama ...prisutnost zloćudne bolesti , terapija zloćudne bolesti te različita druga
stanja (infekcije, nutriti vni defi cit, prisutnost druge kronične bolesti itd.). Prisutnost anemije kod maligno oboljelih negati vno utječe na sve fi ziološke sustave i njihove funkcije, a naročito na središnji živčani, kardiorespiratorni sustav te na bubrežnu funkciju, stoga se ovi bolesnici osjećaju znatno lošije nego što bi to uzrokovala sama osnovna bolest, a prisutnost, odnosno odsutnost anemije utječe na mogućnosti i izbor načina liječenja te je ujedno i jedan od prognosti
čkih čimbenika preživljenja kod brojnih tumora. Iako je vrlo učestala, anemija se kod maligno oboljelih često previđa i podcjenjuje te samo oko 40 % bolesnika koji su anemični, a
istodobno imaju zloćudnu bolest, prima terapiju u svrhu liječenja anemije. Za sprječavanje i liječenje anemije prije svega je potrebno liječiti osnovnu bolest. Danas je, prema smjernicama American Society of Clinical Oncology (ASCO) i American Society of Hematology (ASH), na prvom mjestu lijekova za liječenja anemije maligno oboljelih eritropoetin koji se koristi već dugo godina u svijetu, no u Republici Hrvatskoj njegova primjena nije još zaživjela.
Abstract Acute lymphoblastic leukaemia (ALL) is an aggressive disease. The course of disease is regulated by pro-inflammatory agents, and malignant cell infiltration of tissues plays a deleterious ...role in disease progression, greatly impacting quality of life, especially in the cognitive domains. Our hypothesis is that significant serum concentrations of interleukin 15 (IL-15) are responsible for higher expression of adhesion molecules on endothelial cells of blood–brain barrier (BBB) which allow leukaemia cells and/or normal lymphocytes the infiltration into the brain. In brain tissue these cells could be stimulated to release perforin and granulysin causing induction of apoptosis in brain cells that are involved in complex neural signalling mediated by neurotransmitters, and consequent fine cognitive impairment. Such changes could be detected early, even before notable clinical psycho-neurological or radiological changes in patients with ALL. To evaluate this hypothesis we propose measuring cognitive function using Complex Reactiometer Drenovac (CRD) scores in patients with ALL. The expression of different adhesion molecules on BBB as well as presence and distribution of different lymphocytes in brain tissue will be analyzed. We will then correlate CRD scores with levels of IL-15 and the percentages of T cells, natural killer T cells, and natural killer cells expressing perforin and/or granulysin proteins. CRD is a scientifically recognised and highly sensitive psychometric laboratory test based on the complex chronometric mathematical measuring of speed of reaction to various stimuli. It provides an objective assessment of cognitive functions from the most complex mental activities to the simplest reaction reflexes. Early recognition of cognitive dysfunction might be important when selecting the most appropriate chemotherapy and/or radiotherapy regimens, and could allow for the implementation of preventive measures against further deterioration in cognitive function and quality of life in patients with ALL.
Neutrofilni granulociti ili neutrofili imaju vrlo važnu ulogu u obrani organizma od nastanka
infekcije. Broj neutrofila čini 60 – 70 % bijele krvne loze u perifernoj krvi, odnosno leukocita
čiji ...normalan broj iznosi oko 2,5 – 7,5x109/L (ovisno o referentnim vrijednostima pojedinog
laboratorija). Vrlo je važno obratiti pozornost na smanjenje broja neutrofila u perifernoj krvi, odnosno neutropeniju, jer sniženje broja neutrofila u perifernoj krvi može pogodovati nastanku
infekcija, poglavito onih bakterijskih.
Neutropenija može biti posljedica djelovanja različitih čimbenika, a jedna od njih je i primjena citotoksične terapije u onkoloških i hematoloških bolesnika, te nastaje izravnim toksičnim djelovanjem
citotoksične terapije na stanice granulocitopoeze s posljedičnim kočenjem razvoja neutrofilnih granulocita. U bolesnika u kojih se primjenjuje citotoksična terapija česta je pojavnost
febrilne neutropenije. Ovaj poremećaj u broju neutrofila predstavlja ijatrogeni sindrom za koji je karakteristična povišena tjelesna temperatura (> 38,5 °C) i pad broja neutrofila u perifernoj
krvi (< 0,5x109/L). Febrilna neutropenija jedno je od hitnih stanja u radu s onkološkim bolesnicima i samo brzim prepoznavanjem i energičnim antibiotskim liječenjem moguće je spriječiti nastanak infekcije, komplikacije infekcije i mogući posljedični letalni ishod infekcije.