Raspored građe u radu je u sljedećim poglavljima: 1. Proslovne misli, 2. Sažeta povijesna tumačenja o Karmelićanskom redu, 3. Kontemplacija i izobrazba redovnika, 4. Pisci filozofskih i bogoslovskih ...rasprava; crkveni naučitelji, 5. Rad
karmelićana među Hrvatima, 6. Zaglavne misli, 7. Popis literature
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Prikaz počinje zemljopisnim međama istraženog područja. Zatim slijedi kratki prikaz društvenih i crkvenih odnošaja među našim žiteljstvom tijekom četiri minula stoljeća. Posebni pak dio čini popis ...istraživača koji su pridonijeli ubilježbi filozofskih djela hrvatskih pisaca u našu baštinu (Ivan Kujunždić, F. E. Hoško, Tomo Vereš, Ante Sekulić i dr.). U završnom dijelu prikaza zabilježene su neke pripomene i misli o svemu što je do danas učinjeno u istraživanju spomenute baštine.
Sredinom 19. stoljeća Ivan Antunović inicira regionalnu književnost u Bačkoj. Pisci njegov jezik nazivaju bosanskim, bosansko-slavonskim, ilirskim, i jezikom Bunjevaca i Šokaca; svi ovi termini ...opisuju hrvatski štokavsko-ikavski. Tijekom 19. stoljeća Hrvati s Dunava počinju prihvaćati principe ortografije i primjenjivati ih kao da se oni koriste i u drugim hrvatskim oblastima.
SENJANIN NIKOLA JURIŠIĆ I OBRANA KISEGA 1532 Sekulić, Ante
Senjski zbornik - prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu,
1990, Letnik:
17, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Zwischen den beriihmten Kroaten, die tapfer thr Heimatland verteidigt haben unđ den Ruhm ihres Volkes durch Europa hindurchgetragen haben, hebt sich Mitte des XVI. Jahrhunderts Nikola (Mikula) ...Jurišić hervor. Der Autor analysiert die gesellschaftlich-historichen Verhaltnisse in Europa in erster Halfte des XVI. Jahrhunderts, die Verteidigung der ungarischen Festung Kđszeg 1532 seitens Nikola Jurišić und den Beitrag dieses Heldes zur Kultur Kroatiens und Europas.
Die historischen Verhaltnisse des XVI. Jahrhunderts werden ausfurlich beschrieben. Im Mittelpunkt der Analyse steht die Gestalt des tapferen Senjer Kommandanten Nikola (Mikulica) Jurišić und seine Stelle in der kroatischen Geschichte.
USKOCI U DJELIMA ŠENOE, KRANJČEVIĆA I NEHAJEVA Sekulić, Ante
Senjski zbornik - prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu,
1990, Letnik:
17, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
In diesem Artikel analysiert der Autor die Werke von August Senoa, Silvije Strahimir Kranjčević und Miutin Cihlar Nehajev in Bezug auf das in diesen Werken geschilderte Bild der Uskoken. Am Angang ...bnngt der Autor einleitende Gedanken, danach folgt die Erwähnung der Werke dieser Schriftsteller, in denen die Uskoken besprochen wurden, und die Analyse der Kunstgestalten dieser Kämpferund Helden. In der Schlussfolgerung wird die Wichtigkeit dieser Kunstwerke in Bezug auf die Uskoken Thematik betont. Am Ende bringt der Autor die für diese Arbeit benutzte Literatur.
Cilj ovog ispitivanja je određivanje interesa za specijalizaciju iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine među studentima šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ...Provedeno je anonimnom anketom na uzorku od 232 studenata. Istraženi su razlozi odabira navedene specijalizacije kao i razlozi nezainteresiranosti. Petnaest (8,15 %) ispitanika navelo je specijalizaciju iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine kao svoj prvi izbor, dok ih je sveukupno 29 (5,48 %) navelo ovu specijalizaciju unutar prva tri izbora. Utvrđen je veći interes za ovu specijalizaciju u odnosu na ranije provedena istraživanja. Ispitanici koji su odabrali specijalizaciju iz anesteziologije kao izrazito bitne razloge za ovaj odabir navode da su uz teorijsko znanje važne i manualne vještine, dok kao najmanje bitan razlog navode tvrdnju da nema dugoročnog praćenja pacijenata. Ispitanici koji nisu odabrali ovu specijalizaciju kao glavne razloge za to navode stres i da se osobno ne vide u ovoj struci. Vrijednost našeg ispitivanja je u identifi ciranju glavnih čimbenika koji su potencijalni cilj djelovanja mjera za smanjivanje odlaska anesteziologa u inozemstvo i povećanja interesa za ovu specijalizaciju.
Razmišljanja Ivana Filipa Vezdina Sekulić, Ante
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
12/1999, Letnik:
25., Številka:
1-2 (49-50)
Journal Article
Odprti dostop
Nakon pripomena o sažetom životopisu Ivana Filipa Vezdina slijedi pregled njegova rada. U središtu su rasprave Vezdinove misli o temelju saznanja za boravka na području indijskoga vjerskoga, ...filozofskog i kulturnog ozračja. Rasprava je izrađena više kao poticaj za široku i svestraniju obradbu Vezdinovih djela nego kao završna prosudba o pišćevu prinosu europskoj uljudbi.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Od početka XVI. pa gotovo do konca XVIII. stoljeća držali su pavlini u Hrvatskoj srednje i visoke škole. Nakon ukinuća isusovačkoga reda 1777. preuzeli su isusovačke gimnazije u Varaždinu i Požegi, ...no mogli su ih održavati samo kraće vrijeme, jer je već 1768. car Josip II. ukinuo i pavlinski red.
No za kulturni život u Hrvatskoj pavlinsko je sveučilište u Lepoglavi bilo veoma važno i značajno.
Naime, pavlini su u duhu zahtjeva Tridentinskoga sabora organizirali i studije filozofije i teologije za svoje članove. Najprije su ih slali u isusovačke škole u inozemstvo, sve dok prior Martin Borković nije 1645. u Bečkom Novom Mjestu osnovao vlastito filozofsko učilište. Prior Pavao Ivanović preselio ga je 1654. u Lepoglavu, gdje je uskoro organiziran studij teologije (1683-1695). Ti su studiji 1700. ujedinjeni u jedinstveno učilište, Studium generale u rangu sveučilišta i s istovjetnim nastavnim planom. Prema dopuštenju pape Klementa X. (1671) i cara Leopolda I. (1674) generalni je prior nakon posebnih ispita mogao studentima tih škola podjeljivati doktorat iz filozofije i teologije. Te je škole, kao i njihova odjeljenja, koje su tu i tamo djelovale i u drugim samostanima, 1783. ukinuo Josip II.
Pavlini su se u podučavanju filozofije i teologije oslanjali na tomistički sustav aristotelovske filozofije. Na to upućuje ne samo od isusovaca preuzeti Ratio studiorum nego i sačuvani pavlinski rukopisni priručnici i tiskane teze javnih rasprava. Pavlinsko visoko školstvo ništa manje nije pridonijelo tome da aristotelizam u Hrvatskoj postane onaj smjer klasične filozofije koji je na najobuhvatniji način prožeo hrvatsku filozofsku misao.
Pavlinska su učilišta, osim toga, istodobno bila i ona mjesta na kojima su se njegovala različita područja znanosti i kulture. Pisci iz redova profesora iz Lepoglave i drugih pavlinskih škola stvorili su značajna djela na području leksikografije (Belostenec, Orlović), historiografije (Marko iz Dubrave, Borković, Eggerer, Kolečanj, Krištolovec i Benger), kanonskoga prava (Malečić, Kolečanj, Kienzel, Esterhazy), homiletske književnosti (Belostenec, Eggerer, Kolenić, Krištofić, Gašparoti, Martinčević i Štoos), pojedinih grana filozofije (Kery i Križ), kao i teologije (Smolko, Glavina, Genar, Šošterić, Sabolić, Pavao Prekrith, Jozepavić, Szentmartonyi, Sommer, Eggerer, Kolenić, Benger i drugi). Pavlinske škole nisu samo prenosile aristotelovsku filozofiju i tomističku teologiju nego su ujedno bile i mjesta različitih kulturnih djelatnosti
koje su danas ugradene u hrvatsko kulturno nasljeđe.
