The aim of this research was to investigate the use of an indirect enzyme-linked immunosorbent assay (ELISA) and Western blotting test with native excretory/secretory Fascioloides magna antigen ...(ES-Ag) in free-ranging red deer (Cervus elaphus). The research was performed on 48 red deer shot during routine culls from two different areas, considering the occurrence of fascioloidosis. After coprological examination and gross pathology examination of the livers for F. magna, serum samples were divided into three groups as infected (n = 32), uninfected (n = 13) and previously infected deer (n = 3). Indirect ELISA results were significantly higher for serum samples from infected deer (percentage of positivity (PP) 65.1 ± 18.4) than uninfected (PP 11.6 ± 13.7) and previously infected deer (PP 20.3 + or - 6.4). Samples from uninfected deer had fewer bands (30-33 and 104 kDa) on Western blotting than samples from infected deer (6, 17, 22, 27, 30-33, 40, 45 and 104 kDa). The number of alive flukes positively correlated with the ELISA results and the number of F. magna eggs per gram of faeces (EPG). The results indicated that ELISA and Western blotting test could be useful in the early diagnosis of fascioloidosis in red deer and also in control in the population of free-ranging red deer. Key words: Fascioloides magna, red deer, excretory/secretory antigens, indirect ELISA, Western blotting Cilj ovog rada bio je istraziti imunodijagnosticki potencijal ekskretomo/sekretomog antigena (ES-Ag) dobivenog od odraslih Fascioloides magna u populaciji slobodno zivucih jelena obicnih primjenom neizravnoga imunoenzimnog i Western blotting testa. Istrazivanje je provedeno na 48 jelena obicnih odstrijeljenih u okviru planiranog odstrjela na dva razlicita podrucja s obzirom na pojavu fascioloidoze. Nakon koproloske pretrage i razudbe jetara na prisutnost F. magna, uzorci seruma bili su podijeljeni u tri skupine: invadirani (n = 32), neinvadirani (n = 13) i prethodno invadirani jeleni (n = 3). Rezultati neizravnog ELISA testa bili su znacajno visi u uzorcima seruma od invadiranih jelena (postotak pozitivnosti (PP) 65,08 ± 18,40) nego neinvadiranih (PP 11,6 ± 13,7) i prethodno invadiranih jelena (PP 20,31 ± 6,43). Uzorci od invadiranih imali su nekoliko linija (30-33 i 104 kDa) primjenom Western blottinga za razliku od uzoraka od invadiranih jelena (6, 17, 22, 27, 3033, 40, 45 i 104 kDa). Broj zivih metilja u pozitivnoj je korelaciji s rezultatima ELISA testa i broja F. magna jajasca po gramu izmeta (EPG). Rezultati ukazuju da neizravna ELISA i Western blotting test mogu biti korisni s ciljem ranog otkrivanja fascioloidoze u jelena obicnog te isto tako u njenoj kontroli u populaciji slobodno zivucih jelena obicnih. Kljucne rijeci: Fascioloides magna, jelen obicni, ekskretorno/sekretorni antigeni, neizravna ELISA, Western blotting
The aim of the present study was to determine the reference intervals for the most commonly used hematological and biochemical parameters of European mouflon from a closed hunting ground in the ...eastern part of the Republic of Croatia. Blood samples were collected from 39 live, physically restrained, clinically normal European mouflon, as well as from 50 domestic sheep. The distribution of values within each parameter was determined and statistical differences in values between sexes were also determined. For each sample, 14 hematological and 18 biochemical parameters were analyzed. Hematology and biochemistry values of the European mouflon were also compared with the values of domestic sheep. In further studies, the established values might be useful for the health assessment of mouflon.
Određivanje razine biogenih amina u siru, osim što ima značaj za utvrđivanje higijenske ispravnosti sira, može se upotrijebiti kao parametar za procjenu uvjeta proizvodnje i/ili zrenja proizvoda, te ...posebno u odabiru mljekarskih kultura. U radu se željelo utvrditi utjecaj samog procesa zrenja na količinu biogenih amina u siru. U tu svrhu su obavljene fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize, te određivanje sadržaja biogenih amina. Tijekom procesa zrenja Livanjskog sira iz tri različite šarže uzet je po jedan sir i to nultog, 9., 20., 29., 50., 60. i 105. dana. Iz svakog sira uzorkovana su dva uzorka i to iz sredine i pod korom sira. Tijekom 105 dana zrenja Livanjskog sira utvrđena je prisutnosti triptamina, ß-feniletlamina, putrescina, kadaverina, histamina, tiramina, spermina i spermidina. Najveće ukupne vrijednosti pretraživanih biogenih amina utvrđene su 105. dana i to u sredinu 184,13 mg/kg odnosno 76,26 mg/kg u kori sira. Uz naznaku da najveći udio vrijednosti čini histamin s 43,9 % i tiramin s 38,2 % u sredini, odnosno histamin s 31,6 % i tiramin s 31,5 % u kori sira. Vrijednosti putrescina i spermina kretale su se u vrlo malim rasponima i nisu utvrđeni u svim uzorcima. Vrijednosti histamina i tiramina su gotovo tri puta više 105. nego 60. dana. Utvrđeno je da postoji značajna razlika između sredine i kore u vrijednostima biogenih amina. Korelacija između biogenih amina i mikroorganizama nije utvrđena.
Serum samples from 52 free-ranging brown bears (Ursus arctos) collected in Croatia over a period of 10 yr (1998-2007) were tested by microscopic agglutination test for specific antibodies (Ab) to 12 ...Leptospira spp. pathogenic serovars. At titers ranging from 1:100 to 1:2,000, 19 samples (36.5%) were Abpositive to at least one serovar. Antibodies for 10 Leptospira spp. serovars were detected: Icterohaemorrhagiae, Australis, Sejroe, Canicola, Poi, Hardjo, Ballum, Saxkoebing, Pomona, and Grippotyphosa. In comparison to previous reports, the prevalence of Ab to serovar Icterohaemorrhagiae (52.6%) was significantly higher. Other common serovars were Australis (47.4%) and Sejroe (42.1%). High Ab titers for serovars Canicola (1:500) and Grippotyphosa (1:1,000) were detected for the first time in free-ranging bears from Croatia. A significant correlation between the age of the bears and detection of Ab to Leptospira spp. serovars suggested the presence of pathogenic agents in the natural habitats, whereas increasing trends of Ab prevalence for specific serovars (Icter-ohaemorrhagiae, Australis, and Sejroe) confirmed cohabitation of bears with rats and other small terrestrial mammals on garbage dumps and at bear feeding stations. To prevent cohabitation of bears and rodents, improvements in Croatian waste treatment, big game management, and rodent control programs are strongly recommended, especially in Lika and Gorski Kotar, regions that have high-quality natural habitats for brown bears in Croatia.
Triclabendazole is anthelmintic drug that is among other successfully used to control large American liver fluke (Fascioloides magna) infections in several deer species. In attempts to control deer ...fascioloidosis, medicated corn was the main route of triclabendazole administration. However, despite the fact that medicated feed offers several advantages for treatment of wild animals, its efficacy l
U Hreljinskom urbaru propisano je davanje sulja (jedne vrste poteza) na krave, ovce i koze, a od ulova ribe davana je desetina. U Bribirskom urbaru propisano je davanje u slučaju posjeta zemaljskog ...gospodara. U oba urbara propisano je davanje konja za jahanje, lov na kamenjarku, jarebicu, zeca, medvjeda, lisicu, kunu, divlju svinju te ribu.
Stočni sajmovi grada Zagreba kroz povijest Džaja, Petar; Palić, Magdalena; Severin, Krešimir
Hrvatski veterinarski vjesnik,
06/2020, Letnik:
28, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
U radu je prikazano mjesto i datumi održavanja sajmova na području današnjega Zagreba, gdje su se kroz povijest prodavali stoka i proizvodi životinjskog podrijetla. Za vrijeme sajmenih dana trebao je ...vladati Božji mir (treuga Dei). Iako su se sajmovi vjerojatno održavali od samoga osnutka grada Zagreba, sigurno se zna da se na ovim prostorima održavaju od 1094. godine, to jest od samoga osnutka zagrebačke biskupije. Najstariji i najveći sajam zvao se Kraljevo, a trajao je dvadeset dana za sv. Stjepana (20. kolovoza). Markovski sajam i Margaretski sajam održavali su se sedam dana prije i sedam dana poslije sv. Marka i sv. Margarete. Trg Tridesetnice preimenovan je u Harmicu, od 23. lipnja 1848. u Jelačićev plac, od 1947. do 1990. nazivao se Trg Republike, da bi od 1991. ponovno dobio naziv Trg bana Jelačića. Zrinjevac je dobio ime 1866. godine. Najprije se zvao Marvinski trg, a kasnije je preimenovan u Novi trg. Sadašnji Trg Republike Hrvatske kroz povijest je mijenjao ime čak osam puta. Prvotno se zvao Sajmišni trg, i to je ime bilo aktualno do 1888. godine, kad je preimenovan u Sveučilišni trg. Nakon završetka Prvoga svjetskog rata, točnije 1919. dobio je naziv Wilsonov trg, a osam godina poslije preimenovan je u Trg kralja Aleksandra I., od 1941. nazvan je Trg I., a 1945. mijenja ime u Kazališni trg. Samo godinu poslije sporni trg dobiva ime Trg maršala Tita, a 1. rujna 2017. preimenovan je osmi put, u Trg Republike Hrvatske. Novoprojektirani trg zvao se Trg N, pa od 1927. godine Trg kralja Petra I. osloboditelja, od 1941. zvao se Trg III, a 1943. dobio je ime po bosanskom banu Kulinu. Ime je opstalo tek dvije godine te se 1945. mijenja u Trg žrtava fašizma do 1990. godine. Od 1990. do 2000. naziva se Trg hrvatskih velikana, a 2000. mu se ponovno vraća ime Trg žrtava fašizma.
During November 2006, two live and one dead mouflon (Ovis ammon musimon) were presented with a history of weakness, tremors, and paralysis. After a detailed gross and histologic examination and a ...bacteriologic, parasitologic, and rabies evaluation, a preliminary diagnosis of tick paralysis was established. A thorough field search revealed 13 affected mouflons found in the open hunting ground “Sveti Juraj” near the town of Senj (Croatia), along with an additional 35 mouflon carcasses. All 13 mouflons were placed in a quiet, semidark stable. All detectable ticks were removed manually, and the animals were topically treated with 250 ppm of Amitraz water emulsion (Taktic 12.5% EC, Intervet International, 5830 Boxmeer, Netherlands). The collected ticks were identified as Ixodes ricinus, Dermacentor marginatus, and Haemaphysalis punctata. In the following 24 hr, all treated animals recovered fully. This report describes a naturally occurring outbreak of tick paralysis in free-ranging mouflons from a karst habitat.
U radu su prikazani sudski postupci prema različitim vrstama životinja koje su napravile nekakvo nedjelo, bilo da su ozlijedile bilo ubile čovjeka, upropastile njegov urod ili prirodu, bilo da su ...spolno općile s ljudima. Najčešće je izrečena bila smrtna kazna, a od ostalih kazni treba spomenuti anatemu, upozorenje, utamničenje, prisilu na priznanje, izopćenje ili progon. Smrtna je kazna najčešće izvođena vješanjem ili spaljivanjem, a meso usmrćenih životinja većinom se bacalo u rijeku ili zakapalo u zemlju, tek se u rijetkim slučajevima prodavalo ili davalo oštećenom. U nekim presudama nalazimo da su velike životinje u odnosu na male bile oslobađane kazne ili im je kazna bila znatno blaža, kao što je to slučaj s muškim životinjama. U Evansovu izvješću iz 1906., gdje se spominje 189 sudskih procesa protiv životinja, proizlazi da su najčešće optuživane svinje, i to u 45 slučajeva (21,6 %), zatim 34 goveda (16,34 %), 26 konja (12,5 %), 16 žižaka (7,6 %), 13 skakavaca (6,25 %), po 10 pasa i magaraca (4,8 %), 9 štakora (4,3 %), po 5 ovaca i puževa (2,4 %), po 3 kukca, koze, štetnika i crva (1,4 %), po 2 muhe, jegulje, pijetla i mazge (0,9 %) te po 1 španjolsku mušicu, krticu, hrušta, miša, obada, bubu, dupina, grlicu, krvopiju i vuka (0,45 %). Od svih 189 sudskih progona životinja najviše ih je bilo u 16. stoljeću (57) , zatim u 17. stoljeću (56) i 15. stoljeću (36), premda se ovi sporovi vode sve od 9. stoljeća.
The paper presents court proceedings against various species of animals that had committed an offensive act, whether they had injured or killed a human being, ruined crops or nature, or had sexual intercourse with humans. The most common sentence was the death penalty, and other punishments included anathema, warning, imprisonment, coerced confession, excommunication or persecution. The death penalty was most often carried out by hanging or burning, and the meat of the killed animals was mostly thrown into the river or buried in the ground, and only in rare cases was it sold or given to the injured party. In some verdicts, we find that large animals were exempted from punishment or their punishment was considerably milder compared to small ones, as was the case with male animals. Evans’ report from 1906 mentions 189 lawsuits against animals and shows that pigs were most often charged. In this report, pigs were charged with 45 cases (21.6%), followed by 34 cattle (16.34%), 26 horses (12.5%), 16 weevils (7.6%), 13 grasshoppers (6.25%), 10 dogs and donkeys (4.8%), 9 rats (4.3%), 5 sheep and snails (2.4%), 3 insects, goats, pests and worms (1.4%), 2 flies, eels, roosters and mules (0.9%), as well as 1 Spanish fly, mole, chafer, mouse, gadfly, insect, dolphin, turtledove, bloodsucker and wolf (0.45%). Of all the 189 animal prosecutions, most were in the 16th century (57), followed by the 17th century (56) and 15th century (36), although these disputes have been going on since the 9th century.
Sajmovi u Zagrebu održavaju se od 1094., to jest od osnutka zagrebačke biskupije. Najstariji i najveći sajam zvao se Kraljevo koji je trajao 20 dana za sv. Stjepana (20. kolovoza), zatim markovski ...sajam (21. ožujka) i margaretski sajam (13. srpnja) koji su se održavali tjedan dana prije i tjedan dana poslije navedenih blagdana. Od 14. st., kada postaju slobodni, gradovi donose statute koji su u početku bili redarstvene odredbe s kaznenim sankcijama. Prvi se mesari u gradu Zagrebu spominju 1368., a Bratovština, ili udruženje mesara u Zagrebu, spominje se prvi put 1387. godine. U Zagrebu se 1425. statutarno uređuje kakvoća i kontrola namirnica za prehranu ljudi te propisuje sanitarni nadzor ribe, a od 11. siječnja 1862. životinje su se smjele klati samo u klaonici uz odobrenje procjenitelja mesa. U 16. stoljeću mesari u Zagrebu imali su 36 mesarskih radnji. Mesarski se ceh u Zagrebu spominje 1547. godine. Senatori grada Zagreba 7. veljače 1640. donijeli su odluku da tržni nadzornici moraju marljivo nadgledati meso koje se prodaje u mesnicama uz osobitu preporuku da pripaze na utege i cijene mesa. Godine 1644. Sabor je obvezao poglavarstvo grada Zagreba da preuzme brigu o opskrbi kuće mesara. Od 6. veljače 1652. naređeno je da životinje, bez obzira na to čije su, ne smiju ispod gradskih zidina pasti, što je ponovno potvrđeno 4. veljače 1666. godine. Od 28. veljače 1719. u Zagrebu se nisu smjele unutar gradskih zidina držati i hraniti svinje tako da skiću po ulicama, i to pod prijetnjom njihova oduzimanja. Odredbom o cijenama mesa od 1825. zabranjuje se klanje gravidnih krava, a 1828. osniva se prva klaonica na Harmici (Trg bana Jelačića pored hotela Dubrovnik), da bi kasnije bila uređena nova klaonica u Ružinoj ulici (Kurelčeva ulica). Dana 22. svibnja 1834. car Franjo I. dodjeljuje povelju cehu mesara iz Zagreba. Kazneni zakon iz 1852. zabranjuje prodaju nepregledana mesa. Okružnicom iz 1858. zabranjuje se patvorenje namirnica. Majstori mesari u Zagrebu od 1859. do 1863. su Mirko Karas, Đuro i Franjo Grebarić i Josip Orelić. Zadruga mesarskog ceha utemeljena je u Zagrebu 1872., a Naredbom iz 1876. propisani su uvjeti prodaje ribe. Prvo je mesno poduzeće Rabus u Zagrebu osnovano 1879. godine. Opće društvo za zaštitu lova i ribarstva osnovano je 1881. u Zagrebu. Katarina Rabus i njezin sin osnovali su 1889. tvornicu suhomesnatih proizvoda Rabus.
PDF
