Namen: V članku so na primeru zgodovine ter področij delovanja Narodne čitalnice v Kranju od njene ustanovitve leta 1863 do razpustitve leta 1941 predstavljeni pomen in vloga čitalnic, predhodnic ...današnjih knjižnic.Metodologija: Uporabljena je bila historična metoda na osnovi kritične analize virov in gradiva.Rezultati: Kranjska čitalnica je bila skozi celotno obdobje delovanja osrednja mestna kulturna ustanova, saj je združevala knjižnico, gledališče, pevski zbor ter godbo, prirejala slovesnosti in postavljala spomenike, pogosto pa se je angažirala tudi politično. Kljub ne pretirano visoki kvaliteti prireditev so bili z nastankom čitalnice položeni temelji za poznejše kulturne ustanove v mestu.Izvirnost raziskave: Zaokroženje in dopolnitev dozdajšnjih spoznanj iz zgodovine in delovanja čitalnice.Omejitve: Arhivski viri za proučevanje zgodovine čitalnice so razmeroma skromni.
Rad započinje pregledom starozavjetnih nazora o magijskim praksama ne-židovskih naroda te zakonodavnom praksom propisanom u slučaju kršenja Jahvinih propisa. Potom se pažnja pridaje patrističkoj ...teologijskoj misli o konceptu magije i povezanosti s poganskim ne-kršćanskim praksama. Kršćansko oblikovanje koncepcija o magiji bilo je najizrazitije u mislima velikih teologa i filozofa skolastike Alberta Velikoga i Tome Akvinskog oko pitanja nekromancije i visokih oblika ritualne odnosno obredne magije. Rad završava pregledom svjetovnih zakonodavnih praksi koje se tiču nanošenja zla (maleficium) drugim osobama, institucije inkvizijā i djela Malleus maleficarum, koje je izvršilo veliki utjecaj na svjetovno sudstvo u ranonovovjekovnom progonu vještica.
Ovaj rad s područja intelektualne povijesti i povijesti ideja istra- žuje katoličkoga intelektualca Bogdana Radicu, pobornika ideja demokracije i parlamentarizma te zasigurno jednoga od najista- ...knutijih predstavnika hrvatske političke emigracije nakon 1945. godine. Dosljedan antifašizmu i antikomunizmu, zahvaljujući općenitomu antitotalitarnom stavu, čvrsto je zastupao potrebu obrane liberalne demokracije, građanskih i nacionalnih sloboda pred nasrtajima totalitarnih ideologija, kao i u skladu s tim pravo hrvatskoga naroda na samoodređenje i na samostalnu hrvatsku državu. Takvi će njegovi stavovi biti osobito vidljivi u nedovolj- no tematiziranome razdoblju njegova života kada je bio zaposlen kao sveučilišni profesor povijesti kao i u njegovim čestim kontak- tima s intelektualcima, što će potaknuti optužbe kako je pripa- dao nekoj slobodnozidarskoj loži. Primjer Bogdana Radice, kao liberalno-demokratski opredijeljena hrvatskog političkog emigran- ta, osobito je aktualan u današnje vrijeme ponovnih napada na vrijednosti demokratskoga društva i hrvatske nacionalne države.
U ovom se radu prikazuju ključni momenti filozofsko-teoloških rasprava o kristologiji koje su se vodile krajem 4. i početkom 5. st., u trenutcima velike političke i gospodarske krize Rimskoga ...Carstva. Politička podijeljenost Carstva koegzistirala je i s teološkom podjelom Crkve koja će svoju kulminaciju doživjeti i stvarnim rascjepom kršćanske ekumene 1054. godine. Ključne teološke rasprave odvijale su se u ozračju nadmetanja aleksandrijske i antiohijske teološke škole na koncilima u Efezu i Kalcedonu. Rezultat teoloških sporova o naravi Isusa Krista bio je i papinsko uplitanje u te filozofsko-teološke rasprave s važnim političkim konzekvencama. Važnost takvoga čina nominalnog poglavara jedinstvene kršćanske ekumene usporediva je jedino s političkim motivacijama istočnorimskih careva. Posljedica koncilskih rasprava bila je i formiranje cezaropapizma uslijed posvemašnje povezanosti Crkve i države na Istoku, kao i potvrda papinskoga teološkoga, a uskoro i političkoga prvenstva na Zapadu. Upravo će ta potvrđena papinska samostalnost i samosvijest pružiti okvire papinskoj vlasti u 11. i 12. st. za obranu od nasrtaja svjetovne vlasti careva, ali i za pokušaje nametanja prvenstva duhovne vlasti nad svjetovnom tijekom 13. st.
PDF
