Standard naš svagdašnji Stanić Rašin, Irena
Croatica et Slavica Iadertina,
01/2023, Letnik:
18, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Rad preispituje Silićevu klasifikaciju funkcionalnih stilova i njihov odnos prema standardnom jeziku. Razmatraju se nazivi koji se u toj klasifikaciji koriste, s posebnim osvrtom na ...“književnoumjetnički funkcionalni stil” i “razgovorni funkcionalni stil”. Preispituje se raslojavanje funkcionalnih stilova u suvremenoj hrvatskoj jezičnoj zajednici, i to uz pretpostavku (na tragu pitanja “Govore li Hrvati hrvatski? koje je inspirirano podnaslovom “Govore li Senegalci senegalski?” iz Škiljanova Govora nacije (2002)”) da se, zbog različitih komunikacijskih potreba, ne služe svi govornici svim funkcionalnim stilovima te da su većini govornika najpoznatiji i u svakodnevnoj komunikaciji najbliži razgovorni i publicistički stil. U cilju doprinosa rješavanju jezičnih nedoumica u standardu i njegovim stilovima, kao i u razlikovanju standarda i nestandarda, predlaže se shematska redefinicija funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika, uključujući njihova preklapanja, suodnose i nazive, kao i odnos prema nestandardnim idiomima. Osuvremenjena shema razlikuje termine “funkcionalni stil”, koji pripada standardu, i “jezik”, koji označava idiome koji pripadaju nestandardu, pa se predlaže uvođenje pojmova “književni jezik” i “razgovorni jezik” za dva idioma koja jednim svojim dijelom izlaze iz domene standardnoga jezika. Predložena klasifikacija negira postojanje „književnoumjetničkoga funkcionalnog stila“, već ga, vodeći se dosadašnjim kritikama toga stila kao sastavnoga dijela standardnoga jezika, proširuje na “književni jezik” koji služi kao “podloga” svim standardnim i nestandardnim idiomima. Predložena shema ostavlja dovoljno prostora za uvođenje i sistematizaciju žanrova, podstilova i međustilova koji su već obrađeni u literaturi.
U ovome će se radu analizirati glagol smijati se, kao glagol-roditelj na koji se vežu glagoli nasmijati se i nasmiješiti se. Analizirani su semantički i sintaktički jer se na taj način jasnije ...očituju značenjske sličnosti i razlike budući da je jezično znanje bitno povezano sa znanjem o svijetu (Žic Fuchs, 1991.). Glagol-roditelj (eng. parent cell), koji označava izvor ostalih stanica od kojega nastaju stanice-kćeri (eng. daughter cells), glagol je najopćenitijega i najširega značenja od kojega nastaju srodni glagoli istoga ili sličnoga korijena. Primjerice, od glagola smijati se izvedeni su glagoli nasmijati se, nasmiješiti se, nasmijavati, ismijati (se), ismijavati, smiješiti se, smijuljiti se, smješkati se, osmjehnuti se, osmjehivati se, podsmjehivati se i sl. Odabrana se tri glagola ponekad navode kao sinonimi pa će se ovim radom pokazati i značenja po kojima se razlikuju (Jelaska, 2007., 2008.). Želi se utvrditi i jesu li rječničke odrednice u odabranim hrvatskim jednojezičnim rječnicima dovoljno točne i iscrpne.
This paper analyzes the degrees of closeness, similarity, and difference between three Croatian verbs with the stem smij: smijati se, nasmijati se and nasmiješiti se. After a review of their ...dictionary definitions, the verbs were analyzed: 1) through a prism of positive and negative connotations, with adverbial phrases and comparisons of manner (including mental state and age), time adverbs and adverbial phrases (duration and frequency), adverbs and adverbial phrases of quantity, 2) in syntagmas with body parts, place adverbs and adverbial phrases, and with a direct object. The analysis shows that, in the dictionary-defined meaning contexts, the verbs nasmijati se and nasmiješiti se range from similar to distinct in meaning in relation to their parent-verb smijati se. The verbs nasmijati se and nasmiješiti se in certain contextsshow a greater degree of similarity in meaning from the perspective of time duration. However, in other contexts, they are less similar due to differences in their audio-visual perception: the verb nasmiješiti se lacks auditory manifestation and perception and therefore allows only for visual perception. The paper points to a need for a finer dictionary differentiation between the verbs smijati se and nasmijati se, which would include the shortness of duration. Another suggestion is to add a positive meaning in specific contexts of the verb smijati se in a phrase with the indirect object; smijati se komu, čemu (to laugh at someone, something), in addition to negative meaning of these expressions.
This paper analyzes the degrees of closeness, similarity, and difference between three Croatian verbs with the stem smij: smijati se, nasmijati se and nasmiješiti se. After a review of their ...dictionary definitions, the verbs were analyzed: 1) through a prism of positive and negative connotations, with adverbial phrases and comparisons of manner (including mental state and age), time adverbs and adverbial phrases (duration and frequency), adverbs and adverbial phrases of quantity, 2) in syntagmas with body parts, place adverbs and adverbial phrases, and with a direct object. The analysis shows that, in the dictionary-defined meaning contexts, the verbs nasmijati se and nasmiješiti se range from similar to distinct in meaning in relation to their parent-verb smijati se. The verbs nasmijati se and nasmiješiti se in certain contextsshow a greater degree of similarity in meaning from the perspective of time duration. However, in other contexts, they are less similar due to differences in their audio-visual perception: the verb nasmiješiti se lacks auditory manifestation and perception and therefore allows only for visual perception. The paper points to a need for a finer dictionary differentiation between the verbs smijati se and nasmijati se, which would include the shortness of duration. Another suggestion is to add a positive meaning in specific contexts of the verb smijati se in a phrase with the indirect object; smijati se komu, čemu (to laugh at someone, something), in addition to negative meaning of these expressions.
This paper analyzes the degrees of closeness, similarity, and difference between three Croatian verbs with the stem smij: smijati se, nasmijati se and nasmiješiti se. After a review of their ...dictionary definitions, the verbs were analyzed: 1) through a prism of positive and negative connotations, with adverbial phrases and comparisons of manner (including mental state and age), time adverbs and adverbial phrases (duration and frequency), adverbs and adverbial phrases of quantity, 2) in syntagmas with body parts, place adverbs and adverbial phrases, and with a direct object. The analysis shows that, in the dictionary-defined meaning contexts, the verbs nasmijati se and nasmiješiti se range from similar to distinct in meaning in relation to their parent-verb smijati se. The verbs nasmijati se and nasmiješiti se in certain contextsshow a greater degree of similarity in meaning from the perspective of time duration. However, in other contexts, they are less similar due to differences in their audio-visual perception: the verb nasmiješiti se lacks auditory manifestation and perception and therefore allows only for visual perception. The paper points to a need for a finer dictionary differentiation between the verbs smijati se and nasmijati se, which would include the shortness of duration. Another suggestion is to add a positive meaning in specific contexts of the verb smijati se in a phrase with the indirect object; smijati se komu, cemu (to laugh at someone, something), in addition to negative meaning of these expressions.
Svrha je rada odrediti značenjske sličnosti i razlike triju glagola istoga korijena: smijati se, nasmijati se i nasmiješiti se. Nakon uvida u postojeće rječničke odrednice provest će se ...semantičko-sintaktička analiza spomenutih glagola s obzirom na pozitivne i negativne konotacije, i to uz načinske priloge, priloške oznake i poredbe (uključujući glasnoću, stanje uma i dob), vremenske priloge i priloške oznake (trajanje i učestalost), količinske priloge i priloške oznake, te u sintagmama s dijelovima tijela, s mjesnim prilozima i priloškim oznakama, direktnim objektom i u opoziciji s glagolom plakati. Pokazat će se da su u različitim rječnički definiranim značenjskim kontekstima glagoli nasmijati se i nasmiješiti se više ili manje udaljeni od glagola-roditelja smijati se jer u nekim značenjskim kontekstima pokazuju veći stupanj međusobne bliskosti, i to prema vremenskom trajanju, dok su u drugim značenjskim kontekstima zbog auditivno-vizualne percepcije međusobno udaljeniji jer je kod glagola nasmiješiti se zbog nepostojanja auditivnoga iskaza i primanja moguća samo vizualna percepcija. Uočit će se mogućnost točnije značenjske razlike među glagolima smijati se i nasmijati se koja bi uključila kratkoću. Provedena raščlamba pokazat će na još jednu moguću odrednicu glagola smijati se, i to u izrazu s neizravnim objektom smijati se komu, čemu, koja bi, uz postojeće negativno značenje izraza, uključila i pozitivno značenje u određenim kontekstima.
Svrha je rada odrediti značenjske sličnosti i razlike triju glagola istoga korijena: smijati se, nasmijati se i nasmiješiti se. Nakon uvida u postojeće rječničke odrednice provest će se ...semantičko-sintaktička analiza spomenutih glagola s obzirom na pozitivne i negativne konotacije, i to uz načinske priloge, priloške oznake i poredbe (uključujući glasnoću, stanje uma i dob), vremenske priloge i priloške oznake (trajanje i učestalost), količinske priloge i priloške oznake, te u sintagmama s dijelovima tijela, s mjesnim prilozima i priloškim oznakama, direktnim objektom i u opoziciji s glagolom plakati. Pokazat će se da su u različitim rječnički definiranim značenjskim kontekstima glagoli nasmijati se i nasmiješiti se više ili manje udaljeni od glagola-roditelja smijati se jer u nekim značenjskim kontekstima pokazuju veći stupanj međusobne bliskosti, i to prema vremenskom trajanju, dok su u drugim značenjskim kontekstima zbog auditivno-vizualne percepcije međusobno udaljeniji jer je kod glagola nasmiješiti se zbog nepostojanja auditivnoga iskaza i primanja moguća samo vizualna percepcija. Uočit će se mogućnost točnije značenjske razlike među glagolima smijati se i nasmijati se koja bi uključila kratkoću. Provedena raščlamba pokazat će na još jednu moguću odrednicu glagola smijati se, i to u izrazu s neizravnim objektom smijati se komu, čemu, koja bi, uz postojeće negativno značenje izraza, uključila i pozitivno značenje u određenim kontekstima.
