Svrha ovoga rada jest analiza uloge gorskog spašavatelja u suvremenom društvu rizika,
na primjeru HGSS Stanice Gospić. Uz pomoć sociologije rizika kao podloge rada, konkretno
teorije o rizičnom ...društvu (društvu rizika) koje sustavno proizvodi rizična stanja i stvara globalne
ekološke opasnosti, te dodatno uz pomoć kombinacije odabranih elemenata teorije mreže
aktera zajedno s konceptima solidarnosti i volontiranja tekst pokušava, kroz slaganje svojevrsnog
sociološkog bricolagea, zahvatiti dio društvene zbilje s kojom se nosi gorski spašavatelj.
Provedbom polustrukturiranih intervjua s narativnim dijelovima u radu su prikazani preliminarni
rezultati istraživanja (odnos gorskog spašavatelja, opreme i potražnog psa; kontinuitet i
karakteristike djelovanja u društvu rizika; doživljaj akcije – solidarnost; doživljaj vlastite uloge
– volontiranje; uloga Stanice i HGSS-a – služenje; širenje djelokruga HGSS-a), koji mogu
imati utjecaja na oblikovanje javnih politika, direktno vezanih uz tematiku prebacivanja odgovornosti
socijalne države u domenu civilnog sektora. Ukratko, u fokusu ovoga rada je Hrvatska
gorska služba spašavanja kao jedan od ključnih aktera sustava civilne zašite, odnosno gorski
spašavatelji kao glavni akteri svih potražnih i akcija spašavanja koje se odvijaju na planinskim,
ruralnim i slabo pristupačnim područjima.
Ruralni mladi jedna su od prioritetnih skupina u okviru europskih politika za mlade te sastavni dio teorije neoendogenog razvoja. Cilj ovog članka je analizirati djelovanje organizacija mladih i za ...mlade (OMM) u ruralnom području Ličko-senjske i Zadarske županije te u kojoj su mjeri one aktivni sudionik u lokalnom razvoju te s kojim se preprekama suočavaju. Koristeći metodološki okvir studije slučaja, članak prikazuje nalaze polustrukturiranih intervjua s ključnim akterima civilnog društva koji rade s mladima na istraživanom području kroz pregled aktivnosti i projekata koje provode te analizu prepreka i perspektiva za daljini razvoj aktera koji rade s mladima. OMM se često suočavaju s nerazumijevanjem jedinica lokalne i regionalne samouprave pri čemu se zanemaruje demokratski potencijal suradnje aktera u lokalnom, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju predmetnih zajednica. Nadalje, nalazi pokazuju da područja Zadarske i Ličko-senjske županije ne baštine praksu neoendogenog razvoja budući da potencijal i doprinos navedenih udruga nije prepoznat čime se ograničava mogućnost sudjelovanja mladih u donošenju politika za mlade, a posredno i destimulira njihov ostanak u ruralnim područjima.
Održivi turizam obuhvaća pažljivo planirane aktivnosti s jasnim, konkretnim i dugoročnim ciljevima kojima se teži izbjeći razaranje okoliša i poštivati društvenu, ekološku, kulturnu i ekonomsku ...vrijednost prostora u kojem se održava. Cilj je ovog rada prikazati (ne)održive prakse ruralnog turizma u Ličko-senjskoj županiji na primjeru studije slučaja Plitvičkih jezera i „Linden Tree Retreat & Ranč". Radi boljeg razumijevanja pojmova poput održivog ruralnog turizma, prekomjernog turizma i turizma smanjenog kapaciteta, ova studija slučaja započinje analizom statističkih podataka, sekundarne literature te primjera prekomjernog turizma u Lici (Nacionalni park „Plitvička jezera"). Zatim, uz pomoć kvalitativnih podataka (promatranjem i polu-strukturiranim intervjuima), istražuje „Linden Tree Retreat & Ranč" i njihovu kampanju CIDER (engleski akronim za zajednica, integritet, razvoj, evolucija i odgovornost) kao primjer dobre prakse za razvoj turističkih destinacija smanjenog kapaciteta.
The purpose of this paper is the analyse the role of the mountain rescue responder in contemporary risk society, using the example of the Gospić Station of the Croatian Mountain Rescue Service ...(Hrvatska gorska služba spašavanja – HGSS). Using the precepts of risk sociology as a platform, specifically the theory of a risk society that systematically generates risky situations and creates global environmental threats, and with the additional help of a combination of selected elements of the actor-network theory and the concepts of solidarity and volunteerism, the paper constitutes an attempt to comprehend a facet of the social reality confronted by the rescue responder by composing something of a sociological bricolage. The semi-structured interviews with narrative segments contained in the paper serve to present the preliminary research results (the interaction between the mountain rescue responder, his/her gear and the search dog; the continuity and characteristics of functioning in a risk society; the experience of action – solidarity; the experience of one's own role – volunteerism; the role of the Station and the HGSS as a whole – service; expanding the role of the HGSS), which may have some impact on the formulation of public policies directly linked to the theme of transferring the responsibilities of the welfare state to the domain of the civic sector. Briefly, the focus of this paper is the HGSS as one of the key actors in the civil defence system, i.e., mountain rescue responders as the primary protagonists in all search and rescue activities which proceed in mountainous, rural and remote areas.
Rad donosi sažeti prikaz razvoja i preliminarnu analizu postojećeg stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Aktualnosti ove teme pridonijela je gospodarska, pa i ekološka, kriza te strategije ...vladinih tijela usmjerene na društveno poduzetništvo. Prvi je cilj rada prikazati nastanak i razvoj tog oblika poduzetništva u Hrvatskoj, koji se odvijao usporedo s tranzicijskim procesom i pridruživanjem Europskoj uniji. Drugi je cilj preliminarni prikaz baze aktera društvenog poduzetništva i njihova kapaciteta. Istraživanje usmjereno na uspostavu te baze provedeno je krajem 2014. i početkom 2015. O akterima društvenog poduzetništva najprije su prikupljeni podaci iz postojećih baza vladinih tijela i drugih ustanova, nakon čega su provedeni kratki strukturirani intervjui s vodećim ljudima detektiranih aktera usmjereni na teme njihove djelatnosti, prihoda i zaposlenika. Dio prikupljenih podataka potom je provjeren usporedbom s podacima Financijske agencije i Registra neprofitnih organizacija. Uspostavljena baza uključuje 90 subjekata, od kojih većinu čine udruge i zadruge (83%). Više od trećine aktera djeluje u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok u šest županija nije lociran nijedan. Ukupni su godišnji prihodi više od polovine aktera manji od milijun kuna, ali je i više od polovine prihoda svih aktera ostvareno tržišnim poduzetničkim aktivnostima. Zaključuje se da društveno poduzetništvo u Hrvatskoj, premda se razvijalo bez institucionalne potpore, predstavlja sve važniji čimbenik gospodarskog oporavka. Njegov kapacitet i potencijal orijentiran je prema socijalno osjetljivom poslovnom modelu. Aktualna državna strategija vezana uz društveno poduzetništvo, kao i zakonska regulativa koja je u pripremi, mogu potaknuti novi val razvoja društvenog poduzetništva kakav ranije, zbog izostanka institucionalnih okvira, nije bio moguć.
Women in rural areas face numerous economic and social barriers, primarily due to unequal access to public services, and limited educational and employment opportunities. Moreover, there is ...insufficient statistical data to adequately monitor gender equality indicators in rural and urban areas, leading to the economic and social invisibility of (rural) women. The aim of this article is to examine the inequalities between women and men in urban and rural areas in terms of basic socio-economic indicators, education, and employment. In order to contribute to the importance of gender-specific data and analysis, a secondary analysis of data from the Croatian Bureau of Statistics’ CBS database regarding several indicators important for monitoring gender equality has been conducted. The data shows that there are inequalities between rural and urban areas and between the genders. In urban areas, significantly more women obtain a university degree than in rural areas, the employment rate of women in rural areas is many times lower than in urban areas, and the availability of certain public services, such as pre-school education (kindergarten), is still significantly lower despite positive changes in rural areas.
This paper presents a sociological view of the perspectives for sustainable development in Central Lika (Croatia) through the prism of social and human capital. The modernization processes which ...bypassed the entire Lika region more than they changed it left the environment and rich natural resources intact. A natural environment in this condition meets the basic conditions for articulation of the concept of sustainable development. This paper is based on the "mixed" concepts of social and human capital and the sustainable development. The study focuses on the socioecological paradigm. The research data was collected by the empirical qualitative method (semi-structural interviews) during 2012 and 2013. The participants were local social actors involved in the development of Central Lika. The results facilitated insight into the existing condition, as well as the sociological conceptualization of sustainable development perspectives in Central Lika which could be achieved via: demographic recovery measures, enhancement of civil society, education of the local population, agriculture (integrated, followed by organic), sustainable use of renewable natural resources and tourism in synergy with agriculture, tradition and ecology.
Ovaj se rad bavi društvenim poduzetništvom kao pomoćnim modelom održivom ruralnom razvoju pomoću kojega bi se mogli uravnotežiti različiti razvojni aspekti Like. Teorijski dio rada istražuje veze ...između neoendogenog i održivog razvoja. Rad je podijeljen u dva tematska dijela: u prvom dijelu rada predstavljeni su rezultati desk istraživanja postojećeg stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, dok su u drugom dijelu rada predstavljeni rezultati provedenog kvalitativnog istraživanja, u dvije etape. Prva etapa se sastojala od polu-strukturiranih intervjua s društvenim akterima uključenima u postojeći socio-ekonomski razvoj Like (2013), s time da je glavna tema istraživanja bila ekonomska dimenzija održivog razvoja. Druga etapa istraživanja sastojala se od polu-strukturiranih grupnih intervjua s onima koji prakticiraju društveno poduzetništvo u Lici (2015), prije svega organizacije civilnog društva, s time da je glavna tema istraživanja bila položaj i razvojna razina društvenog poduzetništva. Rezultati istraživanja ukazuju na osviještenost društvenih aktera o mogućnostima održivog razvoja u Lici (npr. očuvani prirodni resursi), kao i o postojanju alternativnih i/ili komplementarnih ekonomskih modela koji bi mogli pomoći podizanju kvalitete života. Ključni društveni akteri (sudionici u istraživanju) vide društveno poduzetništvo kao priliku za razvijanje alternativnog/komplementarnog ekonomskog modela u Lici, primjerice “ uklopiti ideje ljudi u ekonomiju i ekonomiju prilagoditi ljudima”. Dodatni “poticajni” faktor za razvoj društvenog poduzetništva povezan je s akterima iz trećeg sektora, obzirom da rade na novom projektu koji kroz eko-socijalne farme pokušava na inovativan način udružiti poljoprivredna gospodarstva te tako jačati društveni kapital.
PDF
