Ovine herpesvirus-2 (OvHV-2), a gammaherpesvirus (genus Rhadinovirus) causes a severe disease known as sheep-associated malignant catarrhal fever (SA-MCF) in certain ruminants, such as cow, deer, ...bison and water buffalo. Suspected cases of SA-MCF in cows without identification of the agent have been reported in Croatia in the past. In June 2005, on a farm in northwest Croatia, where 17 Simmental diary cows and 2 heifers shared stables and meadows with sheep, a 13 month-old heifer showed symptoms reminiscent of SA-MCF, including anorexia, high fever, nasal discharge, and neurological symptoms, such as ataxia, tremor, convulsions and hyperesthesia. The animal died within 14 days. Gross necropsy findings were sharply demarcated erosions oil mucosal surfaces, including the tongue, oral mucosa, esophagus, abomasum, jejunum, colon, caecum and urinary bladder, Histopathology revealed extremely severe perivascular and intramural arterial infiltrations with mononuclear cells, mostly lymphocytes. These lesions were seen in almost every organ, especially the brain and lungs. Formaldehyde fixed samples from the brain, cerebellum, spleen and lymph nodes were obtained and subjected to DNA extraction procedures. Fluorogenic real-time PCR (Polymerase chain reaction) amplification specific to OvHV-2 DNA was performed and OvHV-2 DNA was detected in the brain, cerebellum and spleen, as well as in the lymph nodes. These data indicate that the animal had been infected with OvHV-2, the agent of SA-MCF. For the first time, OvHV-2 was identified and quantified in a Croatian heifer as the causative agent of SA-MCF. Key words: ovine herpesvirus-2, Gammaherpesvirinae, sheep-associated malignant catarrhal fever, real-time PCR, heifer Ovcji herpesvirus 2 (OvHV-2) iz roda Rhadinovirus, potporodice Gammaherpesvirinae uzrocnik je zarazne korice goveda u nekih vrsta domacih i divljih prezivaca. Dosad su u Republici Hrvatskoj zabiljezeni mnogi slucajevi sumnje na pojavu zarazne korice u goveda temeljeni na klinickoj metodi dijagnosticiranja, ali bez dokaza uzrocnika bolosti. U lipnju 2005. godine na jednoj farmi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zabiljezena je pojava zarazne korice goveda ujedne junice, simentalske pasmine, u dobi od 13 mjeseci, koja je bila smjestena uistoj staji s jos 17 mlijecnih kravai jednom junicom simentalske pasmine te manjim stadom ovaca. Zivotinja je naglo oboljela uz znakove gubitka apetita, visoke vrucice, seroznog iscjetka iz nosa te pojavom znakova sredisnjega zivcanoga sustava, ataksije, tremora, grceva i hiperestezije. Zivotinja je uginula 14. dan od pocetka prvih znakova bolesti. Razudbom je utvrdena prisutnost ostro ogranicenih erozija na sluznici jezika, usne supljine, jednjaka, sirista, tankoga, debeloga i slijepoga crijeva te mokracnoga mjehura. Histopatoloski je gotovo u svakom organu, a posebno u mozgu i plucima, utvrdena jaka perivaskulrna i intramuralna inflltracija arterija mononuklearnim stanicama, vecinom limfocitima. Iz formalinom fiksiranih uzoraka mozga, maloga mozga, slezene i limfnih cvorava izdvojena je DNK i podvrgnuta fluorogenoj real-time PCR amplitlkaciji specificnoj za OvHV-2. OvHV-2 dokazan je i kvantificiran u svim pretrazivanim organima. Dobiveni rezultat upucuje na to da je uginula zivotinja bila zarazena s OvHV-2 sto je ujedno i prvi dokaz uzrocnika zarazne korice goveda u Hrvatskoj. Kljucne rijefi: ovcji herpesvirus-2, Gammaherpesvirinae, zarazna korica goveda, lancana reakcija Polimerazom
Anaplazmoze u domaćih životinja Barić, Lucija; Turk, Nenad; Habuš, Josipa ...
Hrvatski veterinarski vjesnik,
03/2019, Letnik:
27, Številka:
1/2
Journal Article
Odprti dostop
Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa i mačaka, anaplazmozu konja i krpeljnu ...groznicu preživača koje uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys, te anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod nazivom humana granulocitna anaplazmoza. Životinja se najčešće zarazi invazijom zaraženog krpelja, a klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest i o vrsti inficirane životinje. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici te serološkim i molekularnim metodama. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza jesu antibiotici iz skupine tetraciklina, a do poboljšanja najčešće dolazi vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu i suzbijanje krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu upotrebljavati živa i mrtva cjepiva.
Infekcija goveđim respiratornim sincicij- skim virusom (BRSV) jedna je od najvažnijih zaraznih bolesti respiratornog sustava teladi. BRSV je blizak humanom respiratornom sin- cicijskom virusu (HRSV), ...najznačajnijem uz- ročniku bolesti donjeg respiratornog sustava (engl. Lower respiratory tract disease - LRTD) u djece. Genska i antigena raznolikost uz- ročnika infekcije, sklonost mutacijama kao i tolerancija na fiksaciju mutacija, rezultiraju njegovom brzom evolucijom, čime uspješ- no izmiče imunosnom sustavu domaćina. Posljedično, javljaju se ponavljajuće infekci- je, a imunost je kratkotrajna i neučinkovita, što predstavlja objektivne poteškoće razvoju učinkovitog cjepiva. Molekularna istraživa- nja provedena na sekvencama gena koji ko- dira glikoprotein G BRSV-a su pokazala da postiže najveću varijabilnost. Ustanovljeno je postojanje šest genskih podgrupa BRSV-a na temelju G i pet na temelju analize sekvenci F i N proteina. Unutar imunodominantnog pod- ručja glikoproteina G javljaju se mutacije koje omogućuju virusu kontinuiranu evoluciju. Programi intezivnog cijepljenja predstavlja- ju dodatni pritisak koji rezultira nastankom novih geografski specifičnih virusnih vari- janti, otkrivenih u novije vrijeme u Italiji i Hrvatskoj. Nedostatak podataka o nazočno- sti i genskoj raznolikosti BRSV-a u mnogim zemljama, ukazuje na nužnost provedbe istraživanja genske raznolikosti BRSV-a sa svrhom doprinosa u proizvodnji idealnog cjepiva za ovog uzročnika.
Ciljevi ovoga istraživanja bili su opisati epizootiološke i kliničke značajke pasa oboljelih od leptospiroze te utvrditi povezanost promatranih parametara i stupnja preživljavanja. Istraživanje je ...provedeno na 60 pasa zaprimljenih na Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, u razdoblju od 2009. do 2017. godine. Većina utvrđenih infekcija u pasa bila je uzrokovana serološkom skupinom Pomona (50 %), dok su serološke skupine Icterohaemorhagiae, Grippotyphosa, Australis i Sejroe uzrokovale bolest u 30 %, 8,3 %, 5 % i 1,7 % pacijenata. Najčešća su klinička očitovanja bila akutna bubrežna (85 %) i jetrena lezija (58,3 %) te disfunkcija respiratornog sustava (60 %). Od ukupnog broja zaprimljenih pacijenata, u njih 31,7 % utvrđeno je oštećenje svih triju organskih sustava, u 46,7 % oštećenje dvaju organskih sustava, u 13,3 % pacijenata oštećenje jednoga organskog sustava, dok u 5 % pasa nije utvrđeno oštećenje organa. Smrtnost u skupinama u kojima je utvrđeno oštećenje 0, 1, 2 i 3 organska sustava bila je 0 %, 62,5 %, 46,4 % i 89,5 %. Univarijabilnom analizom utvrđeno je nekoliko čimbenika povezanih s povećanim rizikom od smrti: trajanje bolesti pri prijemu na kliniku (P < 0,01), spol (P = 0,09), cijepni status (P = 0,11), umjereno do teško akutno oštećenje bubrega (P < 0,01), respiratorna disfunkcija (P = 0,11). Multivarijabilnim Coxovim modelom prisutnost umjerenog do teškog oštećenja bubrega identificirana je kao statistički znakovit čimbenik povezan s nižim preživljavanjem. Povećana incidencija teških kliničkih oblika uzrokovanih serološkom skupinom Pomona, koja je utvrđena u ovom istraživanju, naglašava potrebu uključivanja ovih sojeva u cjepiva koja su dostupna na europskom tržištu.
Leptospiroza je (re)emergentna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja i čovjeka uzrokovana patogenim bakterijama iz roda Leptospira. Epizootiologija ove bolesti usko je vezana uz različite ...životinjske vrste koje nose i izlučuju pojedine serovare leptospira u okoliš. Ipak, glavni su rezervoari leptospiroze glodavci koji nakon infekcije ne obolijevaju i ostaju doživotni kliconoše. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost infekcije u mišolikih glodavaca u endemijskim područjima leptospiroze u Republici Hrvatskoj. Metodom lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu pretraženi su bubrezi 186 mišolikih glodavaca, a specifičan odsječak DNK patogenih leptospira dokazan je u 20 pretraženih uzoraka, dajući nam prosječan stupanj kliconoštva od 10,75 %. Bakterije iz roda Leptospira utvrđene su u pet od sedam pretraživanih vrsta glodavaca i lokaliteta izlova, što potvrđuje ulogu mišolikih glodavaca u održavanju endemijskih žarišta leptospiroze. Najviši stupanj kliconoštva (30 %) utvrđen je na širem području Velike Gorice. Takav se rezultat može pokušati objasniti činjenicom da to područje pripada u sliv rijeke Save i da ima velik poplavni potencijal, a vlažna područja omogućuju dulji opstanak leptospira u okolišu. Potrebna su daljna longitudinalna istraživanja kako bi se ustvrdili biotički i abiotički čimbenici koji utječu na brojnost populacije mišolikih glodavaca te postotak inficiranosti leptospirama, odnosno kliconoštvo.
Virusi koji se prenose hranom Stevanović, Vladimir; Barbić, Ljubo; Vilibić-Čavlek, Tatjana ...
Hrvatski veterinarski vjesnik,
10/2014, Letnik:
22, Številka:
5/6
Journal Article
Odprti dostop
Patogeni koji se mogu prenositi hranom uključuju crijevne bakterije, viruse, parazite, bakterije koje proizvode toksine i prione. Od navedenih patogena najčešći uzročnici bolesti koje se prenose ...hranom jesu virusi. U ovom su radu pregledno prikazani virusi koji se prenose hranom s posebnim naglaskom na načine širenja i mogućnosti profilakse kao najvažnijim područjima u kojima sudjeluje veterinarska struka. U navedenom području, kao i u javnom zdravstvu u cjelini, samo bliska suradnja veterinarske i liječničke struke može rezultirati uspostavom cjelovitog sustava nadzora i suzbijanja zaraznih bolesti s ciljem očuvanja zdravlja ljudi. Prvi korak pritom jest dostupnost najnovijih spoznaja i informacija o rizicima i mjerama zaštite širem krugu stručnjaka u svrhu sprečavanja nastanka epidemija uzrokovanih virusima koji se prenose hranom, što je i bio cilj ovog preglednog prikaza.
The method of hemagglutination inhibition on U microplates was used to examine 117 cervid sera for the presence of antibodies against two strains of human influenza virus A (A/Johannesburg/82/96, ...subtype H1N1; A/Sydney/05/97-RESVIR-13, subtype H3N2) and human influenza virus B/Beijing/184/93-like strain. All influenza virus strains used in the study have been circulating in most European countries for some 20 years. A positive titer of hemagglutination inhibition antibodies (≥120) for virus A/Johannesburg/82/96(H1N1) strain was recorded in 61 (52.1%), for virus A/Sydney/05/97-RESVIR-13 (H3N2) strain in 76 (65.0%), and for virus B/Beijing/184/93-like strain in 85 (72.6) cervid sera. Out of 117 cervid sera, 44 sera were collected from free-ranging cervids killed during hunting season, and 73 sera from live captive cervids. The sera were collected during the years 2000 (January, May and October), 2001 (February, June and September) and 2002 (February). Results of the study provide preliminary data on the presence of antibodies to human influenza A (subtypes H1N1 and H3N2) and B viruses in Croatian cervids.PUBLICATION ABSTRACT
Do sada u populaciji konja u Republici Hrvatskoj nije potvrđena prisutnost bakterija iz roda Taylorella što je vjerojatno posljedica malog broja pretraženih uzoraka i toga što su do 2014. godine ...životinje pretraživane samo bakteriološkom pretragom. Tijekom 2014. i 2015. godine pretraženo je 12 životinja, i to bakteriološkom pretragom i lančanom reakcijom polimerazom (PCR). Bakteriološka pretraga svih uzoraka bila je negativna, no molekularna pretraga bila je pozitivna za uzorke podrijetlom od tri životinje. Sekvenciranjem produkata dobivenih lančanom reakcijom polimerazom (PCR) utvrđeno je da je jedna od tri pozitivne životinje bila pozitivna na bakteriju Taylorella equigenitalis, a ostale dvije životinje na bakteriju Taylorella asinigenitalis. To je prvi dokaz ovih bakterija u Republici Hrvatskoj. Činjenica da su, od svega 12 pretraženih životinja, tri životinje bile pozitivne, upućuje na to da bi pojavnost infekcija ovim bakterijama u populaciji konja mogla biti relativno visoka. Za procjenu pojavnosti potrebno je pretražiti mnogo veći broj životinja. Nadalje, dokazana prisutnost bakterije Taylorella equigenitalis upućuje na to da je preporučljivo pretraživati rasplodne životinje prije pripusta. Rezultati također potvrđuju zapažanja drugih autora da je, uz bakteriološku pretragu, životinje preporučljivo pretražiti i molekularnim metodama dijagnostike
U ožujku 2015. godine, nekoliko dana nakon velikog sajma u Bjelovaru, Hrvatska, izbila je epizootija influence konja koja je u sljedećim danima obuhvatila preko 20 uzgoja diljem kontinentalne ...Hrvatske. Analizom epizootioloških podataka nacionalni i međunarodni promet asimptomatskih kliconoša potvrđeni su kao iznimno bitni čimbenici rizika za unošenje i širenje influence konja u neimunim uzgojima. Molekularnom tipizacijom i filogenetskom analizom potvrđeno je da je epizootija uzrokovana virusom influence konja, podtip H3N8, filogenetski srodnim cirkulirajućim europskim sojevima podlinije Florida, ogranka 2. Nakon epizootije ELISA testom ustanovljena je seroprevalencija influence konja na području kontinentalne Hrvatske od 12,3 % s varijacijama u županijama između 1,1 % i 32,6 %. Najviša je seroprevalencija ustanovljena u županijama s većom zastupljenošću sportskih i rekreativnih konja što ističe način držanja i korištenja kao bitan čimbenik rizika za pojavu influence konja. Nadalje, ustanovljene su značajne razlike u razini titra protutijela određenih inhibicijom hemaglutinacije u različitim serumima, što dokazuje različito vrijeme infekcije pojedinih životinja i upućuje na neprijavljene epizootije bolesti u kontinentalnoj Hrvatskoj nakon epizootije opisane 2015. godine. Uz to, rezultati istraživanja cijepnog obuhvata, čak i nakon velike epizootije 2015. godine, pokazali su da je manje od 10 % životinja cijepljeno. To potvrđuje nedostatnu svijest vlasnika o potrebi zaštite životinja što čini izrazit rizik za ponovnu pojavu opsežnih epizootija influence konja. Zaključno, influenca konja jest proširena bolest na području kontinentalne Hrvatske koja se pojavljuje u epizootijama od kojih se mnoge ne prijave. Visok rizik i pojava budućih epizootija izvjesni su zbog niskog cijepnog obuhvata uz istodoban porast broja sportskih i rekreativnih konja kao i intenziviranje njihova prometa. Radi sprečavanja budućih epizootija nužno je na području Republike Hrvatske uvesti sustav nadzora influence konja kao i obvezno cijepljenje barem sportskih i rekreativnih konja koji se stavljaju u međunarodni promet.
PDF
