The paper presents an innovative economy - bioeconomy and explains the role of geography education in its development. The aim of the bioeconomy is to develop low-emission economies focused on ...developing the primary sector (agriculture, fishing, forestry), food security and sufficiency, encouraging the use of biomass in industry, and protecting biodiversity and the environment (European Commission, 2012). The shift from the traditional linear model of the economy to the bioeconomy entails a move away from fossil resources and toward bio-renewable resources as well as a transition from a linear to a circular economy. Alongside entrepreneurs, the government/policies, scientific institutions, and international cooperation, formal, non-formal, and informal education of every stakeholder in this economic area plays a key role in the development of the bioeconomy. The primary goal of this paper is to emphasize the role of geography education in and for the development of a circular economy (bioeconomy), which is an aim of the Republic of Croatia defined by Development Direction 3, “Green and Digital Transition” (National Development Strategy 2030, 2020.). The secondary objectives of this paper are to analyze general theoretical features of the bioeconomy as well as employment and turnover structure in the EU bioeconomy sectors, with a special emphasis on the situation in the Republic of Croatia. The results of the work show that the Croatian bioeconomy is only in the initial cycle of its development. The Geography curriculum for primary schools and grammar schools (2019) contains a significant number of educational outcomes that concern energy sources, climate and climate change, ecosystems, biodiversity, and the development of smart cities. Adopting these outcomes may contribute to the acquisition of competencies necessary for the development of new approaches to more innovative economies. The research was conducted using quantitative and qualitative methods. The analysis of the curricular content, especially the elaborations of outcomes geared toward further development of the bioeconomy, is the basis for shaping professional development training for geography teachers to enable more innovative and efficient management of the learning and teaching of these contents.
U radu se obrađuje inovativno gospodarstvo bioekonomija i uloga geografskog obrazovanja u njezinu razvoju. Svrha bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja ...primarnog sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš“ (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnoga linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaz s uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo. Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije, međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca involviranog u ovo područje gospodarstva. Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnoga gospodarstva (bioekonomije) kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030, 2020.). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije, strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada pokazuju da je hrvatska bioekonomija tek u početnom ciklusu razvoja. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije (2019.) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma, posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.
U radu se analiziraju postignuća učenika osmih razreda te završnih razreda gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iz domene geografija Hrvatske. Ostvareni rezultati na ispitima vanjskoga ...vrednovanja komparirani su kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna škola – srednja škola, 2008. – 1988. Na kraju primarnog obrazovanja prosječna razina učeničkih postignuća o geografskom položaju i smještaju, prirodnogeografskim i društvenogeografskim obilježjima Republike Hrvatske jest 49,1%, a na kraju sekundarnog obrazovanja 47,9%. Ostvarena razina postignuća niža za 1,2 postotna poena na kraju sekundarnog obrazovanja nije statistički značajna, no s obzirom na selektirani uzorak i očekivani kumulativni učinak učenja i poučavanja rezultat je prenizak. U radu se analiziraju rezultati za sadržajno potpuno usporedive ispitne čestice i potvrđuje spoznaja da nema kumulativnog učinka ni napretka u razini postignuća primjenom novoga nastavnog programa. Također se iznose rezultati istraživanja stavova učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj školi provedenih 1988., 2003. i 2008.
The paper presents the results of the study of influences of demographic processes in the organization of primary education in the area of Split-Dalmatia County. Adverse processes in modern ...demographic development of Croatia contribute to the reduction of the total human potential as holders of socio-economic development. Complex consequences of these demographic processes among other things reflected in the spatial organization of certain central functions, one of which is in this paper focus on the educational function. By analysis of demographic dynamics and recent demographic structure of enrolment area primary schools Split-Dalmatia County were found implications for structural changes in the network of schools: number of schools and school size on the one hand and changes in the used state index and the straining coefficient of geography teachers on the other. Based on the size of the school as a variable, a enrolment areas typology of Split-Dalmatia County was made. By comparing the change in the student's contingent of 2000/2001, 2010/2011 and 2013/2014 school year and the projection of the number of classes for the 2017/2018 school year were singled out catchment area of primary schools in which changes in number of classes is threatening the sustainability and rational organization of the network of primary schools. Reduction in the number of students will be reflected not only on the network of schools and the status of "parentage" but also on decrease of number of classes in subject teaching, and thus the utilization of human resources for geography, and other subjects. By analysis of spatial data and visualization of research results in GIS were singled out catchment areas in which the application of effective measures is necessary to support the sustainability and rational organization of educational functions and balanced regional development in the future
U radu se obrađuje inovativno gospodarstvo bioekonomija i uloga geografskog obrazovanja u njezinu razvoju. Svrha bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja ...primarnog sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš“ (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnoga linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaz s uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo. Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije, međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca involviranog u ovo područje gospodarstva. Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnoga gospodarstva (bioekonomije) kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030, 2020.). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije, strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada pokazuju da je hrvatska bioekonomija tek u početnom ciklusu razvoja. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije (2019.) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma, posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.
U radu se analiziraju stavovi učitelja geografije o učestalosti primjene pojedinih nastavnih metoda u poučavanju geografije, s naglaskom na primjenu grafičkih metoda i metodu demonstracije, te ...postignuća učenika osmih razreda Republike Hrvatske na ispitu vanjskog vrednovanja u zadacima uz grafičke priloge. Komparirane su ispitne čestice koje su učenici rješavali uz grafičke priloge i ispitne čestice bez grafičkih priloga. Prosječna riješenost ispitnih čestica koje su učenici rješavali uz grafičke priloge je za oko 10 postotnih poena niža u odnosu na prosječnu riješenost ostalih ispitnih čestica na ispitu vanjskog vrednovanja provedenome među učenicima osmog razreda u šk. god. 2007./2008. na uzorku od 21.485 učenika. Cilj rada je osvijestiti važnost primjene grafičkih metoda i metode demonstracije u nastavi geografije te analizom pogrešaka kod ispitnih čestica koje su učenici rješavali uz grafičke priloge predložiti smjernice za poboljšanje rezultata učenja. Učitelji geografije za efikasnije poučavanje nastavnih sadržaja iz geografije, uz učenje pomoću računala, najveću važnost pridaju primjeni metode demonstracije.
U radu su prikazani rezultati istraživanja utjecaja demografskih procesa na organizaciju primarnoga obrazovanja na području Splitsko-dalmatinske županije. Analizom demografske dinamike i recentnih ...demografskih struktura upisnih područja osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije utvrđene su implikacije na promjene u mreži škola. Te promjene u broju i veličini škola uzrokuju promjene u indeksu iskorištenosti učitelja geografije. Na temelju varijable veličine škole izrađena je tipologija upisnih područja Splitsko-dalmatinske županije. Usporedbom promjene učeničkoga kontingenta u međupopisnome razdoblju od 2001. do 2011. godine te projekcijom broja razrednih odjela za 2017./2018. školsku godinu izdvojena su upisna područja osnovnih škola u kojima promjena broja razrednih odjela dovodi u pitanje održivost i racionalnu organizaciju mreže osnovnih škola. Analizom prostornih podataka i vizualizacijom rezultata istraživanja u GIS-u izdvojena su upisna područja u kojima je nužna primjena učinkovitih mjera u cilju održivosti i racionalne organizacije obrazovne funkcije te uravnoteženijega regionalnog razvoja u budućnosti.
U radu se analiziraju postignuća učenika osmih razreda iz Geografi je te mišljenja i stavovi profesora geografi je osnovnih škola o učestalosti poučavanja geografskih vještina. Analiza se temelji na ...rezultatima ispita vanjskog vrjednovanja iz Geografi je na uzorku od 50% populacije učenika osmih razreda (21 485) i podatcima prikupljenim anketiranjem 308 profesora Geografi je koji rade u osnovnim školama. Rezultati na ispitu vanjskog vrjednovanja analizirani su prema dimenzijama znanja. Komparirana su trajna znanja i geografske vještine s ostalim znanjima ispitanim ovim ispitom. Utvrđena razina razvijenosti pojedinih geografskih vještina na završetku osnovnoškolskog obrazovanja podudara se s procjenama i mišljenjima profesora Geografi je o učestalosti poučavanja tih geografskih vještina. Učenici bolje rješavaju zadatke kojima se ispituje činjenično znanje, nego zadatke kojima se ispituju više dimenzije znanja (konceptualno i proceduralno znanje). Usvojenost trajnih znanja i razvijenost geografskih vještina neznatno je slabija od važnih i vrijednih znanja.
PDF
