Ovaj rad analizira konceptualne poteškoće komparativne pedagogije i komparativne andragogije, kojima je nametnut teret traganja za vlastitim znanstvenim identitetom. Točka prijepora nepostojanje je ...vlastite metode istraživanja, koju nameću stručnjaci iz drugih područja, kao i poistovjećivanje s međunarodnim istraživanjima. Komparativna pedagogija i komparativna andragogija zasebne su znanstvene discipline koje imaju svoj predmet proučavanja. Budući da su predmetno usmjerene na komparaciju, obje su u posljednje vrijeme, posebno komparativna pedagogija, zaglibile u istraživačkoj orijentaciji mjerenja »drugog«, a komparacija je povezana s općom klimom intenzivnog ekonomskog natjecanja i rastućeg uvjerenja u ključnu ulogu obrazovanja. Unatoč tome, obje su znanstvene discipline dale relevantne spoznaje o formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja, ukazujući na diskriminatorne prakse u obrazovanju djece, mladih i odraslih, kao i netradicionalnih učenika.
Ovaj rad analizira konceptualne poteškoće komparativne pedagogije i komparativne andragogije, kojima je nametnut teret traganja za vlastitim znanstvenim identitetom. Točka prijepora nepostojanje je ...vlastite metode istraživanja, koju nameću stručnjaci iz drugih područja, kao i poistovjećivanje s međunarodnim istraživanjima. Komparativna pedagogija i komparativna andragogija zasebne su znanstvene discipline koje imaju svoj predmet proučavanja. Budući da su predmetno usmjerene na komparaciju, obje su u posljednje vrijeme, posebno komparativna pedagogija, zaglibile u istraživačkoj orijentaciji mjerenja »drugog«, a komparacija je povezana s općom klimom intenzivnog ekonomskog natjecanja i rastućeg uvjerenja u ključnu ulogu obrazovanja. Unatoč tome, obje su znanstvene discipline dale relevantne spoznaje o formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja, ukazujući na diskriminatorne prakse u obrazovanju djece, mladih i odraslih, kao i netradicionalnih učenika.
This paper analyzes the conceptual difficulties of comparative pedagogy and comparative andragogy that complicate the search for a scientific identity. The point of contention is the non-existence of their own research methods imposed by the experts from other fields, and the identification with international research. Comparative pedagogy and comparative andragogy are separate scientific disciplines that have their own subject of study. Since their subject is comparison, both disciplines, and especially comparative pedagogy, have recently delved into the research direction of measuring the »other«, which is related to the general climate of intense economic competition and the growing belief in the key role of education. Nonetheless, both academic disciplines provided relevant insights into formal and non-formal forms of education whilst pointing to discriminatory practices in the education of children, adolescents, and adults, as well as non-traditional students.
Majčinstvo i njemu inherentna etika brige određeni su isključivim odnosno dominantnim identitetom žene u nekim radovima J. J. Rousseaua, F. Fröbela i J. S. Milla. Majke su u tih i drugih teoretičara, ...kao i u javnom diskursu, shvaćene kao najbolje učiteljice (svoje) djece, što je rezultiralo različitim organizacijskim i koncepcijskim pokušajima familijarizacije obrazovanja. Familijarizacija institucija nije postigla očekivane rezultate jer službeni kurikulum, na kojemu se temelji rad odgojno-obrazovnih institucija i koji nastaje kao rezultat (političkih) pregovora onih koji imaju moć, ne uvažava etiku brige i pedagogiju ljubavi.
Motherhood and its inherent ethics of care has been determined by the dominant female identity in some works of J. J. Rousseau, F. Fröbel and J. S. Mill. These and other theoristsconsider mothers to be the best teachers of (their own) children which resulted in various organisational and conceptual attempts to familiarise education. Institutional familiarisation, however, has not produced expected results because the formal curriculum of the educational institutions is based on the (political) negotiation of those in power, not on the ethics of care and pedagogy of love.
https://doi.org/10.21860/j.10.1.6 Motherhood and its inherent ethics of care has been determined by the dominant female identity in some works of J. J. Rousseau, F. Fröbel and J. S. Mill. These and ...other theorists consider mothers to be the best teachers of (their own) children which resulted in various organisational and conceptual attempts to familiarise education. Institutional familiarisation, however, has not produced expected results because the formal curriculum of the educational institutions is based on the (political) negotiation of those in power, not on the ethics of care and pedagogy of love. Keywords: motherhood, ethics of care, pedagogy of love, familiarisation of the educational institutions
U radu se razmatra suvremenost teorije obrazovanja Ivana Illicha. Polazeći od teze sapere aude Ivan Illich kritički razmatra školski sustav otkrivajući inverzije u zadovoljavanju obrazovnih potreba ...učenika. Za razliku od škola u kojima je nastava socijalno kontrolirano učenje i život, Ilich se zalaže za demonopolizaciju škola, odnosno druge obrazovne aktivnosti koje učenike neće uokvirivati u razrede , programe , klupe i druge društveno prihvatljive okvire. Illich je preteča virtualne nastave, interneta, wikipedije i mnogih drugih oblika suvremenog obrazovanja koja postoje u prirodnoj i društvenoj čovjekovoj sredini. Mnogi sljedbenici ali i kritičari Ivana Illicha ističu da su njegovi radovi intelektualni testament u kojem je ostavljena drugačija analitička perspektiva modernih institucija. Njegova borba za individuu i kreiranje drugačijih pristupa obrazovanju određena je epimetejskom pedagogijom jer je nastojao stvoriti uvjete koji će promovirati socijalnu pravdu i demokratsko društvo, kao i obrazovanje svima „po mjeri“.
This paper is devoted to the analysis of the contemporary phenomena, by which we mean mobile phones, social networks, branding youth, beauty, health and happiness through body aestheticization and ...other (anti) values in the globalization context. It also aims to analyse the impact the aforementioned phenomena have on young people who are significantly redefining counselling in schools. Through this prism, the globalization imposed the need of preparing counselors (pedagogues) to work with a varying school population and searching for the most efficient approach in the complex combination of correlation between contemporary events, youth, educational institutions and dynamic environment. Considerations of new concepts of counselling require a holistic approach, especially because pedagogues (school counsellors) are uniquely positioned since they have a more complete picture of students' life circumstances as well as the challenges they face and the needs they may have. This approach to pedagogues and counselling, also called the pedagogy of life's journey, crystallizes attitudes regarding the changes in education policies and counselors' (pedagogues') education so that they may be able to meet the challenges of the globalization context.
Umjetna inteligencija i obrazovanje Vrcelj, Sofija; Kušić, Siniša; Mrnjaus, Kornelija
JAHR (Rijeka ),
2023, Letnik:
14, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Sposobnost stroja da demonstrira određenu razinu inteligencije i obavlja funkcije koje zahtijevaju ljudske sposobnosti navodi se kao ključno obilježje umjetne inteligencije. Trenutačno se umjetna ...inteligencija razvija i širi velikom brzinom s tendencijom mijenjanja načina na koje se uči i podučava. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju može se pratiti od uporabe računala, što znači da ima razmjerno dugu povijest. U obrazovnim se institucijama primjenjuje na različite načine, kao što su automatizacija administrativnih procesa i zadataka, razvoj kurikula i obrazovnih materijala te za potrebe unaprjeđivanja podučavanja i olakšavanja procesa učenja. Razvojem tehnologije i jačom procesnom moći računala posljednjih nekoliko godina, umjetna se inteligencija počinje razvijati nevjerojatnom brzinom. Unatoč tome, u nacionalnom kontekstu tek je nekoliko objavljenih radova o toj temi. Svrha je ovoga rada predstaviti potencijale i (etičke) izazove primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, njezin utjecaj na podučavanje i mogućnosti da zamijeni učitelje. Da bi se identificiralo trenutačno stanje i razumio utjecaj i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, sustavno je pregledana i analizirana dostupna i relevantna literatura.
A machine’s ability to exhibit a certain level of intelligence and perform functions that require human abilities is listed as the key feature of artificial intelligence. Artificial intelligence is currently developing and spreading very quickly with the tendency to change the ways we learn and teach. The application of artificial intelligence in education can be traced back to the use of computers, i.e. it has a fairly long history. In educational institutions, it is applied in various ways, from the automatization of administrative processes and tasks to the creation of curricula and educational materials, as well as to improve teaching and facilitate the learning process. Due to technological advancement and the increased processing power of computers over the last few years, artificial intelligence has started developing at an incredible pace. Despite this, there are only a few published works on the subject within the national context. The purpose of this paper is to point out the potential and (ethical) challenges of using artificial intelligence in education, its impact on teaching, and the possibility of it replacing teachers. To identify the current state of affairs and assess the impact and possibilities of using artificial intelligence in education, available and relevant literature was systematically reviewed and analyzed.
V raziskavi smo analizirali izobraževanje odraslih v Republiki Hrvaški. Čeprav se izobraževanje odraslih na Hrvaškem dokaj dobro pravno urejeno in podprto in imamo razvito mrežo ustanov, ki se ...ukvarjajo izključno z izobraževanjem odraslih in/ali izvajajo izobraževanje odraslih, se kažejo različne težave. Pri snovanju usmeritev v izobraževanju odraslih najpogosteje srečamo domnevo, da so odrasli homogena skupina, kar pa ne drži. Kategorija obsega tako mladostnike, stare nad 15 let (če niso vključeni v srednješolsko izobraževanje), kakor tudi osebe v tretjem življenjskem obdobju. Odrasli se razlikujejo tudi po spolu, kar ni zanemarljivo, kadar govorimo o potrebah nezaposlenih, predvsem žensk. Pri standardizaciji izobraževanja odraslih je validacija po spolu pogosto zanemarjena. Na izobraževanje na vseh ravneh vplivajo tudi kompleksni odnosi v globalizaciji. To postane očitno pri poskusih udejanjanja listin (deklaracij) v tranzicijskih deželah, ki skušajo doseči standarde, kakršni so v veljavi v deželah s trdno tradicijo. V standardizaciji pa se skriva tudi nevarnost, da prezremo kulturo in družbene okoliščine neke dežele. Občutljivost in upoštevanje okoliščin so v osrčju izobraževanja (odraslih); potrebno je ustvariti nove strategije, da bomo premostili razlike med globalnimi usmeritvami in vsakodnevno prakso.
PDF
