U radu se obrađuje inovativno gospodarstvo bioekonomija i uloga geografskog obrazovanja u njezinu razvoju. Svrha bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja ...primarnog sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš“ (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnoga linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaz s uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo. Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije, međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca involviranog u ovo područje gospodarstva. Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnoga gospodarstva (bioekonomije) kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030, 2020.). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije, strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada pokazuju da je hrvatska bioekonomija tek u početnom ciklusu razvoja. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije (2019.) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma, posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.
Donošenjem Kurikuluma za nastavni predmet Geografija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 7/2019) osuvremenjeni su nastavni sadržaji te je omogućen drugačiji pristup učenju i ...poučavanju geografije. Pritom se izdvaja primjena istraživačkih metoda i izrada istraživačkog rada. Iako se šk. god. 2019./2020. i 2020./2021. nastava geografije u trećim i četvrtim razredima i dalje izvodila prema starom nastavnom programu iz 1993. godine, učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru ostvarili su ishode GEO SŠ B.3.1. / B.4.1. iz novoga kurikuluma čija se implementacija previđa u tom obrazovnom ciklusu. U okviru navedenih ishoda, učenik provodi geografsko istraživanje povezano s odgojno-obrazovnim sadržajima i predstavlja rezultate istraživačkoga rada. U svrhu kontinuiranog praćenja napretka učenika, ali i kvalitete nastave geografije, analizirani su radovi učenika upisanih u gimnaziju šk. god. 2017./2018., nastali tijekom njihova pohađanja trećeg i četvrtog razreda. S tim je ciljem osmišljena matrica za vrednovanje istraživačkog rada. Analizi je podvrgnuto ukupno 56 radova, od čega podjednako iz šk. god. 2019./2020. (3. razred) i šk. god. 2020./2021. (4. razred). Kvalitativna analiza sadržaja učeničkih radova provedena je pomoću programskog paketa MAXQDA. Pritom su izdvojeni konkretni primjeri ostvarenosti ili neostvarenosti ishoda. Kao najučestaliji problemi, s obzirom na sadržaj ishoda, valja izdvojiti pravilno citiranje i na- vođenje literature i izvora, zatim obradu podataka i njihovo prikazivanje te na kraju način prikupljanja podataka. Naime, uglavnom se preuzimaju objavljeni grafički i kartografski prilozi, a prikupljanje podataka u pravilu uključuje pretraživanje interneta te korištenje prvih rezultata pretrage.
U radu se daje kratki pregled pojave i pristupa temi trgovine i trgovačkih centara u geografskim istraživanjima, a najveći se dio rada bavi zastupljenosti trgovine i trgovačkih centara u Nastavnom ...programu za zemljopis za gimnazije iz 1994. te suvremenom Kurikulumu nastavnog predmeta geografija za osnovne škole i gimnazije. Analizirani su oni odgojno-obrazovni ishodi aktualnog Kurikuluma koje je moguće povezati s trgovačkim centrima te je osmišljena pisana priprema za nastavni sat geografije kojemu su u fokusu trgovački centri.
U radu su prikazani rezultati istraživanja utjecaja demografskih procesa na organizaciju primarnoga obrazovanja na području Splitsko-dalmatinske županije. Analizom demografske dinamike i recentnih ...demografskih struktura upisnih područja osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije utvrđene su implikacije na promjene u mreži škola. Te promjene u broju i veličini škola uzrokuju promjene u indeksu iskorištenosti učitelja geografije. Na temelju varijable veličine škole izrađena je tipologija upisnih područja Splitsko-dalmatinske županije. Usporedbom promjene učeničkoga kontingenta u međupopisnome razdoblju od 2001. do 2011. godine te projekcijom broja razrednih odjela za 2017./2018. školsku godinu izdvojena su upisna područja osnovnih škola u kojima promjena broja razrednih odjela dovodi u pitanje održivost i racionalnu organizaciju mreže osnovnih škola. Analizom prostornih podataka i vizualizacijom rezultata istraživanja u GIS-u izdvojena su upisna područja u kojima je nužna primjena učinkovitih mjera u cilju održivosti i racionalne organizacije obrazovne funkcije te uravnoteženijega regionalnog razvoja u budućnosti.
Nepristupačnost gradskoga okoliša za osobe s invaliditetom jedna je od bitnih dimenzija njihove društvene diskriminacije. Ovaj rad istražuje fizičke prepreke s kojima se susreću korisnici motornih ...invalidskih kolica prilikom kretanja Zagrebom, u dijelovima gradskih četvrti Gornji grad – Medveščak, Donji grad i Trnje, ukupne površine 4,31 km2. U istraživanju je primijenjen participativni pristup pa su korisnici invalidskih kolica bili uključeni u terensko istraživanje tijekom kojega je procjenjivana prohodnost uličnih segmenata te su vrednovane i kartirane prepreke koje otežavaju ili onemogućuju kretanje. Na osnovi istraživanja izrađene su karte pristupačnosti te mrežno postavljena odgovarajuća interaktivna GIS karta. Rezultati su pokazali da u istraženom području osobe u motornim invalidskim kolicima ne mogu samostalno prijeći čak 22 % ukupne duljine pločnika i 16 % pješačkih prijelaza, a za svladavanje 19 % duljine pločnika i 9 % pješačkih prijelaza potrebna im je pomoć više od jedne osobe. Najčešće su prepreke neadekvatni pločnici, rubnjaci te stube.
PDF
