Metafiziku, fiziku i matematiku Aristotel je, u odnosu na trodijelnu podjelu znanosti, svrstao u teorijske znanosti. Fizici i matematici ne pripada “ono vječno, nepokretno i samostalno” pa time one ...ne mogu preuzeti ulogu prve filozofije. Znanost ne može izaći iz sebe same da bi mogla pronaći svoje uporište. Zbog toga znanost treba filozofiju. Dakle, može se govoriti o filozofiji matematike i filozofiji prirodnih znanosti. Tehnički i prirodoslovno-matematički fakulteti na različite načine izučavaju matematiku i prirodne znanosti i to u okviru samih tih znanosti. Mišljenje o tim znanostima zahtijeva odmak iz njih i kritičko promišljanje znanosti, odnosno kritičko promišljanje zasnovanosti znanosti. Time se pravi distinkcija između znanstvenog i filozofskog mišljenja. Ta su dva mišljenja komplementarna i zajedno omogućavaju cjelovito razumijevanje znanosti. Potpuno razumjevanje matematike i prirodnih znanosti traži i filozofsko promišljanje o tim znanostima. Zato je neophodno na institucijama gdje se izučavaju ove znanosti uvesti predmet Filozofija matematike i filozofija prirodnih znanosti, što bi omogućilo cjelovitu naobrazbu onih koji izučavaju te znanosti, a što ih određuje za stvaralačko znanstveno djelovanje.
The foundation, development, activities, and wider social impact of the AcademicEntrepreneurship and Innovation Network of South Eastern European Universities, or shortlyRESITA Network, is presented ...in this paper as a positive example of successful networking inentrepreneurship and innovation at academic level.
The foundation, development, activities, and wider social impact of the Academic Entrepreneurship and Innovation Network of South Eastern European Universities, or shortly RESITA Network, is ...presented in this paper as a positive example of successful networking in entrepreneurship and innovation at academic level.
Tradicionalna ekonomska analiza izbora u uvjetima neizvjesnosti i rizika zasniva se na teoriji očekivane korisnosti. U ovom radu je korišten matematički model izveden iz teorije funkcije korisnosti ...koji je primijenjen na polju investitorskih ugovaranja, tj. pri izboru vrste tenderskog ugovora od strane investitora. Pomenuti matematički model se koristi za donošenje optimalne odluke pri izboru vrste tenderskog ugovora od strane investitora. Analizirane su relativne uštede dobijene korištenjem rezultirajućih optimalnih ugovora u odnosu na često korištenu vrstu ugovora, ugovor sa dodatkom. Podaci su prikupljeni od nekoliko državnih institucija s ciljem ukazivanja na mogućnost poboljšanja izbora ugovora u odnosu na ugovor sa dodatkom. Analiza je pokazala da se, sa pretpostavkom da su igrači racionalni, može uštedjeti pri drugačijem načinu izbora ugovora, što je potvrdilo da upotreba teorije funkcije korisnosti daje mogućnost povećanja efikasnosti, tj. optimizacije korisnosti samih učesnika u projektu tenderskog ugovora.
The development of mathematics in Arabic language, in the Middle Ages, reached its peak by the 13Ih Century and then Europe was prepared to accept that Science. It was only in the 15th Century with ...the Summa de arithmetica, written by Luca Pacioli, that Hindu-Arabic numbers came to be generally accepted and that was when the development of new ideas started in European mathematics. Science in Ottoman Turkey by the 19th Century had consisted of »the Science in Arabic and Persian language« as well as their continuation that meant mostly its further decline. With the Ottoman Rule, Bosnia entered the sphere of Islamic-Oriental civilization reflected in ali aspects of life. Arabic manuscripts of the classic Arabic period preserved and kept in Gazi Husrevbey Library in Sarajevo originate from that time. In the 18th Century the first military reform in Turkey made it possible for the foreign experts to come and widen the influence of the European Science onto the »Science in Arabic«. Thereby, in Ottoman Turkey, a full circle of mutual influences of Arabic and European mathematics has come to its natural close.
PDF
