Število migrantov iz Zahodne Azije in Severne Afrike v Evropo se je leta 2015 zelo povečalo. V Evropi je nastala velika migracijska kriza, ki jo je povzročila preusmeritev migrantskih poti iz južnih ...in zahodnih mediteranskih poti na balkansko pot. Razsežnost krize je pokazala nepripravljenost EU, da bi z ustrezno migracijsko politiko legalno obvladala nastali položaj. V Sloveniji smo v začetku množico migrantov le opazovali. Ko pa je Madžarska zaprla svoje meje, se je njihova pot preusmerila proti Sloveniji. Število migrantov, ki je hitro preseglo kapacitete, ki so omogočale nadzorovanje položaja, se je zmanjšalo šele spomladi 2016 po sprejetju dogovora med EU in Turčijo. Avtor zagovarja tezo, da je migracijska kriza v Evropi del širše krize prebivalstvene politike. Nedokončan demografski prehod v evropski soseščini s hitro rastjo prebivalstva, z vojnami in s političnimi krizami ustvarja vse več potencialnih migrantov. Ker se bodo demografska neravnovesja med temi regijami v prihodnosti še povečala, mora Evropa sprejeti primerno prebivalstveno in migracijsko politiko. Avtorjeve obrise vzdržne migracijske politike v EU bo treba preveriti v širših razpravah.
Avtor postavlja v besedilu tezo, da imata izobraženost in z njo povezana ustvarjalnost zelo velik vpliv na regionalno členitev nekega ozemlja in njegovo upravno razdelitev. Tezo nato obravnava, ...analizira in testira s pomočjo indeksa ustvarjalnosti in njegovih sestavnih delov, indeksov talenta, tehnologije in tolerantnosti (3T), za slovenske statistične regije. Indeks ustvarjalnosti je najvišji v Osrednjeslovenski regiji, preostale regije pa razen Gorenjske zelo zaostajajo. Matrica razvoja kaže, da so Osrednjeslovenska, Gorenjska, Zasavska, Obalno-kraška in Goriška regija voditeljice, Savinjska se prebija, druge pa stopicajo zadaj. V Osrednjeslovenski regiji je izrazito močna koncentracija večine elementov ustvarjalnosti. Razlika med centrom in drugimi regijami pa je razen redkih izjem prevelika. Na osnovi podatkov o indeksu ustvarjalnosti in na osnovi matrice razvoja naših statističnih regij se zdi, da bi bilo najprimerneje razdeliti Slovenijo na šest do največ osem upravnih pokrajin. Oblikovati bi jih bilo treba tako, da bi za jedra vzeli regije voditeljice in prebijajoče se regije, ki bi jim smiselno priključili druge regije ali dele regij.
In Slovenia, low fertility and negative demographic momentum will cause an even greater decrease in the future in the already negative population growth. Positive net international immigration will ...be unable to surpass the negative natural increase, and the Slovenian population will start to decline. What are the options of the society in such a situation? The answer is in the domain of population policy. In Slovenia, there has been no explicit, formally accepted and consistently implemented population policy. The author argues in favour of such policy measures. An additional argument is the broader European strategy for solving demographic problems, which have gradually arisen in the European Union. PUBLICATION ABSTRACT
This paper considers the scope & the significance of the southeast to northwest migration stream in the Balkan region. The population census data are used for the analysis of the migrations between ...republics & autonomous provinces of the second Yugoslavia from the 1960s to the 1980s. The census data are supplemented with the analysis of the Slovenian population register data on migrations. The southeast to northwest Balkan migration stream is explained by push-pull framework of migrations. In the southeastern regions of the second Yugoslavia, push factors dominated the scene, while in northwestern regions, pull factors had been the most important. Industrially more developed Slovenia & neighboring parts of Croatia had been the constant magnet for immigrants from underdeveloped agricultural regions in the southeast. The economic & political determinants of the internal & external migrations in the former Yugoslav federation intermixed. However, the southeast to northwest migration stream was almost completely determined by economic factors. The break-away of the second Yugoslavia at the beginning of the 1990s interrupted the topical migration stream of this paper. The new independent states have introduced migration policy with the main aim to curb the international migrations. Therefore, we can expect that the southeast to northwest migration stream in the Balkan region will have much lower importance in the years to come than in the period studied here. 4 Tables, 12 References. Adapted from the source document.
Na osnovi podataka registra stanovništva i posljednjih popisa stanovništva autor analizira stalne i privremene međurepubličke i vanjske migracije u Sloveniji od sredine pedesetih godina pa nadalje. ...Analiza ekonomskih uzroka i posljedica tih slovenskih migracija pokazuje nepovoljan tok za našu privredu i društvo u cjelini. U svem tom razdoblju Slovenija gubi svoje ljudske potencijale u stalnim i privremenim vanjskim migracijama, dok na ispražnjena mjesta stižu doseljenici iz drugih jugoslavenskih republika i pokrajina. Odlaze uglavnom kvalificirani industrijski radnici, a dolazi pretežno nekvalificirana radna snaga iz agrarnih područja. Takvi migracijski tokovi posljedica su razlika u ekonomskoj razvijenosti emigracijskih i imigracijskih područja te nepovoljnoga ekonomskog sistema i ekonomske politike u Jugoslaviji. Jugoslavenski ekonomski sistem sprečavao je svaku mobilnost kapitala, osim obavezne, pa je neminovno moralo doći do većih kretanja radne snage prema radnim mjestima (kapitalu).
In postcommunist East European countries, changes in migratory flows & their link to the evolving labor market are examined. Analysis of 1991 census data for Slovenia reveals shifts in migratory ...patterns for the university educated. During the "second" Yugoslavia 1971-1981, which had relatively open borders, & a market-oriented, Soviet-independent socialism, brain drain was not a problem. After comparing basic features of the economic performance & labor market in Bulgaria, former Czechoslovakia, Hungary, Poland, Romania, & Slovenia, on the basis of a migration selectivity index, 1989-1992, it is argued that the region's low wages & limited consumer benefits have favored migratory outflows. To reverse or slow the brain drain, Slovenia & other Eastern European countries must overcome the transition period. 4 Tables, 8 References. J. Sadler
PDF
