Stoljeće švedske demokracije Havel, Boris
Anali Hrvatskog politološkog društva,
12/2022, Letnik:
19, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj je ovoga članka kroz povijesni pregled prikazati politički sustav Kraljevine Švedske, koji se ubraja među najstabilnije na svijetu. Švedska je politika tijekom većeg dijela demokratske povijesti ...bila obilježena nadmetanjem dvaju blokova: lijevim kojega su predvodili socijaldemokrati i desnim ili građanskim kojega je predvodila Stranka umjerenih. Ta je tradicionalna podjela na dva bloka prekinuta 2010. kad je stranka Švedskih demokrata, koja je nastala iz ekstremističkih desničarskih pokreta, prvi put ušla u Riksdag. Njihovo prerastanje u parlamentarnu stranku te susljedni rast do treće, a 2022. do druge najveće parlamentarne stranke može se smatrati najvećim potresom suvremene švedske politike. Ovo je istraživanje usredotočeno na nastanak i uspon Švedskih demokrata, te način na koji su na neko vrijeme poremetili tradicionalni dvoblokovski sustav. Na temelju njihova stranačkog programa, političkog postupanja, reakcija čelnika drugih stranaka, te društvenih previranja koja su dovela do tako snažnog porasta, razmotreno je može li se smatrati da su se Švedski demokrati preobrazili u srednjostrujašku konzervativnu stranku, te može li se pretpostaviti da se švedska parlamentarna politička pozornica ponovno vratila u okvire dvoblokovskog nadmetanja.
The purpose of this article is to present, through a historical overview, the political system of the Kingdom of Sweden, often considered one of the most stable in the world. Throughout most of its democratic history, Swedish politics has featured political rivalry of two blocks: left, led by the Social Democrats, and right led by the Moderates. This traditional dichotomy was upset in 2010 when the Sweden Democrats, which emerged out of extremist right-wing movements, first became parliamentary party. Their winning of parliamentary seats and subsequent increase to third, and in 2022 to second largest parliamentary party has been arguably the greatest upset in contemporary Swedish politics. This research is focused on the emergence and expansion of the Sweden Democrats, and the way in which they, apparently temporarily, unsettled traditional two-block system of the Swedish parliamentary politics. Based on their party program, political actions, reactions of other parties’ leaders, and the social processes which led to their success, it is examined whether or not the Sweden Democrats have transformed into a mainstream conservative party, and whether or not the Swedish parliamentary politics resumed its two-blocks features.
Copublished with the Vidal Sassoon International Center for the Study of Antisemitism, this study asks if the European Union (EU) has the capacity or the will to counter antisemitism. The desire to ...counter antisemitism was a significant impetus toward the formation of the EU in the twentieth century and now prejudice against Jews threatens to subvert that goal in the twenty-first.The European Union, Antisemitism, and the Politics of Denialoffers an overview of the circumstances that obliged European political institutions to take action against antisemitism and considers the effectiveness of these interventions by considering two seemingly dissimilar EU states, Austria and Sweden.
This examination of the European Union's strategy for countering antisemitism discloses escalating prejudice within the EU in the aftermath of 9/11. R. Amy Elman contends that Europe's political actors have responded to the challenge and provocation of antisemitism with only sporadic rhetoric and inconsistent commitment; this halfhearted strategy for countering anti-Semitism exacerbates skepticism toward EU institutions and their commitment to equality and justice. This exposition of the insipid character of the EU's response simultaneously suggests alternatives that might mitigate the subtle and potentially devastating creep of antisemitism in Europe.
The author offers a new approach insofar as scholarly considerations of the EU's attempts to combat racism rarely focus on antisemitism, while scholarship on antisemitism rarely considers the political context of the European Union.
Razvoj e-knjige kao novog fenomena u nakladničkoj industriji od globalne je važnosti. Iako se najviše pozornosti pridaje tržištu engleskog govornog područja, s tvrtkom Amazon.com kao ključnim ...igračem, implikacije pojave e-knjige razvidne su na mnogim tržištima i na mnogim jezicima. Nakladništvo se do pojave e-knjiga moglo opisati kao sustav u kojemu su autori isporučivali tekstove nakladnicima, koji su iste tekstove vrednovali, uređivali, tiskali i distribuirali posredstvom knjižara i knjižnica sve do individualnih čitatelja. Takav se proces uobičajio od Gutenbergova vremena i traje posljednji 550-ak godina. Otkriće tiska pomičnim slovima također je primjer tehnološke prekretnice, koja je s vremenom dokinula sustav umnažanja knjiga prepisivanjem. Slično tome, potencijal e-knjige je raskidanje s uobičajenim praksama proizvodnje, distribucije i korištenja autorskog teksta, što je već postalo razvidno kroz sljedeće procese. Prvo, fenomen samostalnog objavljivanja djela postaje ozbiljna konkurencija tradicionalnom nakladništvu. Drugo, nakladnici usmjeravanjem na e-knjige mogu ostvariti veće uštede u troškovima tiska i distribucije, a stječu i mogućnost izravne prodaje knjiga kupcima posredstvom vlastitih mrežnih stranica. Treće, navedeni će razvoj dodatno smanjiti broj neovisnih knjižara, a taj je proces već otpočeo pojavom online knjižarstva. Četvrto, zahtjevi korisnika rezultiraju problemima s kojima se suočavaju knjižnice kada je riječ o organizaciji kolekcija e-knjiga i njihovu korištenju. Naposljetku, ponašanje čitatelja se mijenja budući da uređaji koji omogućuju čitanje e-knjiga postaju sve brojniji i jeftiniji. Samo bi osoba posve sigurna i pouzdana u predviđanju budućnosti mogla predvidjeti daljnji razvoj, ali jasno je da će e-knjige prouzročiti supstancijalne promjene u proizvodnji, distribuciji i korištenju knjige – a mnoge od tih promjena bi mogle biti iznenađujuće.
When using and comparing land cadastral data in the framework of different land administration systems at the international level, it must be acknowledged that there are common known facts and ...definitions relating to the registration of land or real property. With deeper study, it is soon evident that the historic development of the country or even region, together with the legal framework in the field of real property registration and management strongly influence the basic functions of land cadastre, and for this reason there is often missing knowledge on the unique features of land cadastres in the particular country or region. The purpose of this article is neither the comparison of land cadastral systems regarding the level of adoption of information technology, nor a demonstration of approaches for maintenance of land cadastre. The main focus is on the influence of information technology on the development of graphical subsystems of land cadastres in Austria, Denmark, Sweden and Slovenia. The establishment and improvement of digital cadastral maps are emphasized. The final remarks are meant as the comparison of Slovenian system of land cadastre layer with the experiences in the selected countries ; Pri uporabi in primerjavi podatkov zemljiškega katastra v okviru sistema zemljiške administracije na mednarodni ravni se pogosto meni, da obravnavamo splošno znana dejstva in definicije, povezane z registracijo zemljišč oziroma nepremičnin. Toda pri podrobnejši obravnavi hitro spoznamo, da so zgodovina, razvitost države ali celo regije ter zakonodaja na področju evidentiranja in upravljanja nepremičnin zelo vplivali na osnovne funkcije v sistemu zemljiškega katastra. Tako se pogosto srečujemo s pomanjkljivim znanjem o posebnostih zemljiškega katastra v posamezni državi ali regiji. Namen članka ni primerjati posameznih katastrskih sistemov glede stopnje informatizacije ali prikazati načine vzdrževanja zemljiškega katastra. V prispevku je obravnavan vpliv informacijske tehnologije na razvoj grafičnih podsistemov zemljiškega katastra, s poudarkom na vzpostavitvi in izboljšavi digitalnih katastrskih načrtov v primerljivih državah: v Avstriji, na Danskem, Švedskem in v Sloveniji. Primerjava zakonodaje ter upravljanja digitalnih katastrskih načrtov v izbranih državah z zemljiškokatastrskim prikazom v Sloveniji je podana v zadnjem delu članka
Švedska je u, hobsbawmovski rečeno, „dugom“ 19. stoljeću prešla veliku
transformaciju od prijašnje ratoborne države iz vremena Gustava II. Adolfa i
Karla XII., do miroljubive zemlje kojoj je jedini ...cilj bio očuvati mir i prosperitet
za svoje stanovnike. Iako je još za vrijeme trajanja Krimskoga rata, sredinom
19. stoljeća, Švedska već iskazala svoju neutralnost prema svim sukobima, tek
je u Prvome svjetskom ratu njezina neutralnost došla do izražaja. Na svoj je neutralni način pomagala Njemačkome Carstvu, najviše u trgovinskom pogledu.
U razdoblju između dvaju velikih svjetskih ratova Švedska se okrenula svojim
susjedima i trgovala s njima. Pribojavala se rastućega nacionalsocijalizma u
Njemačkoj i snažnoga komunizma u Sovjetskome Savezu. Početkom Drugoga
svjetskog rata Švedska je, ne želeći sudjelovati u nadolazećem sukobu, ponovno
proglasila svoju neutralnost. Međutim, Švedska nije bila toliko neutralna jer je
u nekoliko navrata prekršila svoju neutralnu politiku. Osim humanitarne intervencije u Zimskom ratu, pomogla je Njemačkoj prevesti svoje vojnike i ratnu
mašineriju do Finske. Ovu „pomoć“ Njemačkoj možemo pripisati agresivnoj
vanjskoj politici Njemačke te prijetnji ratom ako Švedska ne pomogne Njemač-
koj. Na kraju je ipak trgovinskim sankcijama pomogla poraziti Njemačku i samim time osloboditi cijelu Europu nacističkoga jarma.
Na temelju socijalnog institucionalizma i promatrajući neutralnosti iz političke perspektive, ovaj članak istražuje domaće političke rasprave o neutralnosti u Austriji, Švedskoj i Finskoj. Cilj je ...bio odgovoriti na pitanje kako su se njihovi koncepti neutralnosti rekonceptualizirali u odnosu na europske norme mira, demokracije, slobode, ljudskih prava i vladavine prava tijekom aplikacije za članstvo u EZ/EU . U austrijskom slučaju, neutralnost je uokvirena da bude kompatibilna s članstvom. Međutim, unatoč sličnim normama, švedska neutralnost nije bila prilagodljiva s europskim normama, zbog nacionalne autonomije i iznimne povezanosti s neutralnošću. Konačno, finska neutralnost, prije svega zamišljena i razvijena radi sigurnosnog interesa, nije redefinirana u odnosu s europskim normama, već se smatra sigurnosnim alatom koji bi bio napušten kada bi nestala prijetnja s istoka, kako bi se u potpunosti integrirali sa zapadnom Europom. Ovaj članak dolazi do zaključka da neutralnost nije samo pitanje sigurnosti, već je povezana s kulturnom dimenzijom, što rezultira različitim odnosom naspram europskih normi, otkuda potječu različita tumačenja neutralnosti. To bi u budućnosti moglo imati određene implikacije na uloge tih zemalja u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.
U ovom se radu uspoređuju shvaćanja dvojnog državljanstva u politikama građanstva triju država članica Europske unije – Švedske, Njemačke i Hrvatske – koje dijele jedan bitan zajednički element: ...dugotrajno etničko shvaćanje nacije i dominantno načelo ius sanguinis u određenju državljanstva. Međutim, te se tri države razlikuju prema odnosu prema dvojnom državljanstvu. Švedska se uvrštava u liberalnu
skupinu zemalja, a Njemačka i Hrvatska u restriktivnu, pri čemu i među njima postoje razlike jer se njemačka politika građanstva mijenjala u liberalnijem smjeru, dok je hrvatska ostala restriktivna i nekonzistentna. To se objašnjava ovisnošću politike građanstva o dominantnom shvaćanju nacije u nekoj zemlji te shvaćanjem procesa njezina
oblikovanja, kontinuiteta i promjene u njemu, kao ishoda političkih borbi dominantnih aktera za ostvarenje svojih političkih ciljeva.
This paper compares the understandings of dual citizenship in citizenship policies of three EU member states – Sweden, Germany, and Croatia. They all share one important element: long-term ethnic understanding of the nation and the dominance of the ius sanguinis principle in determining citizenship rights. The analysis showed that these three states significantly differ in the attitude of their citizenship policies towards dual citizenship. Sweden has liberal, while German
and Croatia have restrictive policies. At the same time German policy is shifting in the liberal direction, while Croatian maintained its restrictiveness. The citizenship policies depend on the dominant understanding of the nation, but their development is the product of political conflicts between political actors focused on their specific goals. Sweden followed the multicultural model with the social democratic politics of the welfare stare as a “home” for all its inhabitants, which
led to the consensual acceptance of dual citizenship. Germany followed the assimilationist politics, which at the beginning denied the existence of immigrants, treating them as a temporary phenomenon (“guest” workers), but then it accepted the reality of their existence. Both states had their traditional understandings of the nation and the citizens, with the principle of ius sanguinis as the basis for citizenship rights, remodelled in accordance with the challenges faced by the political elite, and depending on the dominance of ideologically left or right political forces. Transformation of citizenship policies in Sweden and Germany
can show us how they decided, despite the strength of the ethnic understanding of the nation, to move towards gradual acceptance of the understanding that the nation is based on its citizens, mostly under the influence of them becoming emigrant countries. In contrast, Croatia led inconsistent citizenship policy. In the 1990s Croatia introduced ethnically-based dual citizenship, which was partly constrained after the changes in 2011, but with simultaneous tightening of naturalization rights for foreigners. Croatia, thus, transformed its citizenship
policy, albeit in the form of restrictive normalisation.
Svrha – Radi boljeg razumijevanja održivosti kroz koncept zelenog marketinškog miksa i zelenog ponašanja potrošača, ovim radom se istražuje njihova uloga u izražavanju namjere zelene kupovine. Da bi ...se dobio bolji uvid u zeleno ponašanje potrošača, u radu se istražuje važnost ekološke osviještenosti i percipirane mogućnosti djelovanja potrošača kao psihografske, odnosno bihevioralne varijable. Oba temeljna koncepta ovoga rada, zeleni marketinški miks i zeleno ponašanje potrošača, istražena su u dvama različitima kontekstima (Hrvatska i Švedska).
Metodološki pristup - Za potrebe istraživanja kreiran je visokostrukturirani upitnik. Karakteristike zelenog proizvoda definirane su kroz koncept marketinškog miksa, dok su zeleni potrošači definirani kroz demografska obilježja te psihografske i bihevioralne karakteristike. Istraživanje je provedeno na uzorku hrvatskih i švedskih potrošača.
Rezultati i implikacije - Istraživanje je pokazalo da su percipirana kvaliteta zelenih proizvoda i ekološka osviještenost
potrošača čimbenici koji utječu na namjeru zelene kupovine u oba istraživana konteksta (usprkos njihovim razlikama). I hrvatski i švedski potrošači pokazali su spremnost plaćanja više cijene za zelene proizvode, što upućuje na važnu ulogu cijene kao pokazatelja kvalitete zelenih proizvoda. Kada oznake eko postanu standard industrije, kao u slučaju Švedske, one više nemaju utjecaj na namjeru zelene kupovine.
Ograničenja - Glavno je ograničenje istraživanja činjenica da su u istraživanju korišteni proizvodi s niskom uključenošću potrošača u proces kupovine.
Doprinos - Glavni je doprinos rada u dubljem razumijevanju kupovne namjere zelenih potrošača. Osim toga, čimbenici koji pokreću namjeru zelene kupovine promatrani su u dvama različitima kulturološkim, političkim i ekonomskim kontekstima što povećava vrijednost razumijevanja ponašanja zelenih potrošača, ali isto tako doprinosi boljem razumijevanju upravljanja zelenim proizvodima.
Ulazak e-knjiga u švedske knjižnice ponajprije je potaknut idejom omogućavanja jednakog pristupa svim medijima za sve švedske građane, kao i željom knjižničara da osiguraju najbolje usluge svojim ...korisnicima u okviru vlastitog područja odgovornosti. Novi resursi i nove usluge promatrani su u svjetlu ispunjavanja specifične uloge knjižnica u demokratskom društvu, a u Švedskoj se pod tom ulogom podrazumijeva posredovanje (ili prijenos) znanja i kulture svim građanima. Na takvim su osnovama novi mediji i informacijski izvori (uključujući e-knjige) uključeni u švedske znanstvene i narodne knjižnice. Uz zajedničke osnove, postoji i niz drugih sličnosti u odnosu prema e-knjigama u dva navedena oblika knjižnica, ali i niz razlika, od kojih većina proizlazi iz specifičnosti same knjižnične kolekcije i njezine specifične uloge. Znanstvene su knjižnice iznimno važne u globalnoj znanstvenoj komunikaciji kao podupiratelji istraživanja te su kao takve uključene u međunarodnu razmjenu znanstvenih informacija i akademskih tekstova. Raspolažu sa znatnim resursima za nabavu građe koje im osiguravaju sveučilišta uz koja djeluju, te su im na raspolaganju brojni i različiti sadržaji nakladnika i drugih posrednika. Organizirane su u konzorciji nacionalnih knjižnica što im ojačava pregovaračke pozicije, te stoga imaju više slobode za eksperimentiranje s različitim poslovnim modelima koji se nude na međunarodnom tržištu, često se i same bave nakladništvom, a njihova uloga u istraživačkim procesima, pokretu otvorenog pristupa i sl. stavlja ih u poziciju da samim znanstvenicima često pomažu pri objavljivanju radova ili ih savjetuju u području intelektualnog vlasništva. S druge strane, narodne su knjižnice dio lokalnog kulturnog i obrazovnog miljea. Kao takve, ovisne su o medijima i sadržajima na nacionalnom jeziku kojima se zadovoljavaju zahtjevi i potrebe lokalnog stanovništva. Koriste se manjim nakladničkim područjem, usmjerenim na objavljivanje zabavnih i obrazovnih materijala. Budući da narodne knjižnice nude slobodan i besplatan pristup svojim uslugama i sadržajima svim stanovnicima nekog područja, a da mreža narodnih knjižnica eventualno može pokriti teritorij cijele države, smatra ih se igračima koji remete tržišnu ekonomiju, a takva se prijetnja aktualizira s jačanjem tržišta e-knjiga. Bez obzira na navedene razlike, i znanstvene i narodne knjižnice suočavaju se sa sličnim izazovima i problemima u upravljanu i organizaciji kolekcije, izradi metapodataka i osiguravanju pristupa resursima. Za sada još nije pronađeno rješenje koje bi u cijelosti zadovoljilo sve uključene strane.