Spominsko obeležje, ki je postavljeno na pokopališču, sestavlja pet spominskih plošč z imeni:– padlih domačinov v prvi svetovni vojni (3 plošče),– padlih borcev NOB (ena plošča),– padlih domačinov, ...ki so bili med drugo svetovno vojno prisilno mobilizirani v nemško vojsko (2 plošči).
U suvremenom svijetu zapaža se porast različitih kaznenih djela na štetu djece, zbog čega je današnje kazneno zakonodavstvo obilježeno posebnom zaštitom djece žrtava i njihovih prava. Direktivom ...2012/29/EU postavljeni su standardi koji jamče prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, pogotovo kada se radi o djeci kao osjetljivim i ranjivim bićima. U okviru toga važan je segment ugradnja odredaba Direktive u hrvatsko kazneno procesno pravo u cilju optimalizacije domaćih zakonskih rješenja i ostvarenja sinergijskog učinka europskog i hrvatskog prava.
Cilj je rada uz kratak povijesni prikaz analizirati procesni položaj i prava djece žrtava u kaznenom postupku kroz implementaciju Direktive, odraz u praksi i moguće dopune zakonodavstva. Provedeno je istraživanje sudske prakse, relevantnih odluka ESLJP-a i njihova utjecaja na odluke hrvatskih sudova. Istraživanje je usmjereno i na zaštitu djetetovih prava kao protutežu zaštiti prava okrivljenika u odlukama USRH, VSRH i ŽSSt. Komparativnom analizom modaliteta ispitivanja djece u talijanskom i američkom pravu upozorava se na slične problemske situacije u zaštiti prava djece žrtava u svjetlu okrivljenikova prava na obranu, uz prijedloge unaprjeđenja prava i zaštite djece de lege ferenda.
Svrha rada je ukazati na teškoće u međunarodnom pravu prilikom stvaranja definicije za kazneno djelo silovanja. Počinjenje silovanja je kriminalizirano, odnosno kazneno djelo u svim nacionalnim ...kaznenim zakonima. Međutim, nacionalne definicije ne mogu se s lakoćom primijeniti u međunarodnom pravu, iz razloga što ne odražavaju realne okolnosti u kojima se događaju zločini silovanja. Zločini koji se događaju u kontekstu ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i kao sredstvo genocida predstavljaju situacije u kojima se pristanak na seksualni čin ne može smatrati dobrovoljnim. Stoga ovaj rad opisuje kako je međunarodna zajednica razvila suvremenu definiciju za zločin silovanja u međunarodnom kontekstu, probleme s kojima se suočavala prilikom analiziranja specifičnih elementa koji inače čine zločin silovanja te važnosti prepoznavanja posebnih okolnosti u kojima se ti zločini događaju, kako za međunarodnu zajednicu tako i za žrtve.
Cilj je rada prikazati svakodnevni život u Gračanima pokraj Zagreba za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Stogodišnjica obilježavanja početka /i završetka do tada najvećeg svjetskog sukoba prilika je da ...se obrade ne samo događaji vezani uz bojišta već i društveno–socijalni aspekti civilnog stanovništva. Rad je podijeljen na nekoliko segmenata u kojima se prikazuje socijalno stanje stanovnika, rekvizicija zvona, aprovizacija stanovništva, žrtve vojnih obveznika iz Gračana na bojištima te djelovanje pučke škole u Gračanima tijekom ratnih godina.
Razstava Mirno vojaki spite večno spanje: Gorenjska in Gorenjci 1914–1918, ki je bila posvečena spominu na 100. obletnico začetka prve svetovne vojne, je bila v Gorenjskem muzeju na ogled od 20. 6. ...do 3. 11. 2014.
U radu se analizira jedno pismo i članak Roberta Schumana u kojima on izražava velike simpatije za borbu hrvatskog naroda protiv diktature u monarhističkoj Jugoslaviji. Nastoji svojim utjecajem ...promijeniti uhodani stav francuske javnosti o prilikama u Jugoslaviji, napose u Hrvatskoj, stav koji je kreirala jugoslavenska diplomacija i potkupljive novine. Napose osuđuje surova mučenja seljaka, koja su izazvala pokret seljaka i njihove prosvjede. Kao odgovor uslijedila je intervencija žandara koji su po zapovijedi svojeg oficira pucali u mnoštvo koje nije bilo nasilno. Nadamo se da će ovaj prilog potaknuti nova istraživanja hrvatskog pokreta između dva rata, proširiti ga i vezati za jedno novo značajno ime, ime Roberta Schumana. On je već tada jasno vidio i napisao: „Nikada nećemo dovoljno ponavljati: srpska diktatura nikada neće uspjeti izbrisati slovensku, hrvatsku i bosansku posebnost, niti ugušiti opravdana traženja tih naroda. Oni uopće ne traže raspad države, nego ustrojstvo za slobodnu suradnju u punom povjerenju.“
In this article, based exclusively on writings in the emigrant journal Hrvatska revija in the time period from 1951 to 1990, the author tries to present how this journal handled the problem of the ...victims of Bleiburg. There are two main problems regarding these victims which this article focuses on: the question of responsibility and the question of the presumed number of victims. No specific answer for either of these is given in the journal. Hrvatska revija gives various versions from various authors from different backgrounds who often disagree on the main issues. In this manner, responsibility for the slaughter of soldiers of the Independent State of Croatia’s army and its civilians is shifted from the government of this State to Tito’s partisans and the English, or vice versa. The number of victims was never firmly established either: it varied from tens of thousands to a million.
Cilj: Cilj je ovoga rada bio ispitati prevalenciju vršnjačkog nasilja u školi, mogućnosti intervencije i ulogu škole u mišljenjima i stavovima nastavnika i stručnih suradnika šest osnovnih škola ...Bjelovarsko-bilogorske županije.
Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom travnja, svibnja i lipnja 2013. godine. Uključeno je 100 nastavnika, profesora i stručnih suradnika šest osnovnih škola Bjelovarsko-bilogorske županije. Anketa je bila anonimna, uz prethodnu dozvolu ravnatelja. Korištena je anketa vodećeg svjetskog stručnjaka za nasilje među vršnjacima, Dana Olweusa. Statistička obrada podataka obavljena je s pomoću MS Excela i korišten je χ2-test za utvrđivanje postojanja razlika s obzirom na spol i godine radnoga staža ispitanika.
Rezultati: Na osnovi dobivenih rezultata možemo zaključiti da je nasilje među vršnjacima u školama Bjelovarsko-bilogorske županije postao „trend“. Nastavnici vjeruju da učenici koji su zlostavljani podjednako razgovaraju o toj temi s roditeljima, ostalim nastavnicima i/ili prijateljima. Nastavnici nasilje među vršnjacima najviše viđaju u svojim učionicama, nisu ravnodušni prema njemu, vjeruju
da škola ima iznimno jasna pravila o nasilničkom ponašanju među učenicima. Također, u velikom postotku nastavnici vjeruju da su ona iznimno jasno priopćena nastavnom osoblju i prilično jasno priopćena roditeljima.
Zaključak: Osim što nasilje predstavlja problem u školama, ono predstavlja problem i u društvu. Trebalo bi raditi na podizanju javne svijesti o vršnjačkom nasilju i posljedicama vršnjačkog nasilja u različitim oblicima javnih kampanja, te poslati jasnu poruku javnosti da ne toleriramo nasilje u našim školama i među našom djecom.
PDF
