Grof Krsto (Kristofor) Frankapan sa suprugom Apolonijom Lang je za trajanja uzništva u Veneciji pripremio i dao 1518. tiskati Njemačko-rimski brevijar u kojem se nalaze i njihovi obiteljski grbovi. ...Krstina nećakinja, Katarina Frankapan, je u suradnji sa svojim ispovjednikom Nikolom Dešićem priredila 1560. molitvenik Raj duše u kojem je otisnut grb istovjetan Krstinom u Njemačko-rimskom brevijaru. Tijekom restauratorskih i konzervatorskih radova devedesetih godina 20. st. na crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama kraj Ozlja, otkrivene su freske nastale oko 1541., na kojima su i tri grba istovjetna onima frankapanskim u molitvenicima. Heraldičari, povjesničari, jezikoslovci i povjesničari umjetnosti nisu uspijevali razriješiti donja polja tog četvorenog grba...
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda od 2011. godine sustavno obrađuje građu svojih knjižnica, ponajprije najvrjednije zbirke, prema međunarodnim standardima (ISBDM) primjenom ...suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Time su podatci o toj građi odmah nakon obrade dostupni javnosti u elektroničkome mrežno dostupnome katalogu Provincije (http://193.198.235.162). Zbirka stranih rijetkih knjiga 16.. stoljeća
u knjižnici Franjevačkoga samostana u Virovitici brojem je jedinica (14), odnosno naslova (15) malena, ali svojim sadržajem zanimljiva i predstavlja svojevrsnu rijetkost. Ovaj rad donosi katalog te Zbirke i komentare uz najzanimljivije naslove. U Zbirci se uz relativno velik
broj Biblija (3 jedinice) – a toj skupini tematski pripada i još neka građa (Theophylacte de Bulgaria) – nalaze pastoralni priručnici (Honorius Augustodunensis, Joan Osorio) građa povijesnoga karaktera (Tit Livije, Victorinus Strigel), dva djela Erazma Roterdamskoga kao i jedno izdanje latinsko-njemačkoga i njemačko-latinskoga rječnika (Petrus Dasypodius). Tu je i kapitalno djelo iz patristike (Augustin Aurelije), kao i djelo iz područja medicine
(Conrad Gessner) te dva djela iz područja matematike (Euclid). Neki primjerci građe iz te Zbirke imaju u bibliografskome opisu poveznicu s digitalnom slikom istoga naslova u nekoj od europskih knjižnica, čime je korisniku omogućen, u nedostatku digitalne slike primjerka iz
knjižnice, uvid u cjelokupan sadržaj toga naslova. Zbirka stranih rijetkih knjiga 16. stoljeća u knjižnici Franjevačkoga samostana u Virovitici još je jedno svjedočanstvo višestoljetne duhovne
i kulturne tradicije slavonskih franjevaca, grada Virovitice i Hrvatske – zemlje bogate europske, kršćanske kulture i uljudbe.
The main part of the monography ('Proto-Slavic Masculine i-Nouns in Slovenian Literary Language of the 16th Century') is the analyze of the reflexes of Proto-Slavic i-stem nouns of masculine gender ...in Slovenian literary language of the 16th century.The Proto-Slavic i-stem nouns of masculine gender in Slovenian literary language of the 16th century can reflect as nouns of o-stem masculine, i-stem feminine, i-stem masculine (gospod “sir”, ljudje “people”, partly also, pot “path”), u-stem (circumflected monosyllables), a-stem and in the plural mixed i-stem and o-stem (masculine) or mixed i-stem and o-stem (miš ˮmouseˮ) declension. Mostly the reflexes of i-stem declension are limited to individual case form and are not reflected in the overall paradigm. There is the increased conservation of i-stem declension in plural while in the singular the transition to o-stem patterns is larger.
The scientific monograph (' Late Gothic winged altar of St. Cross of Kojsko (1515) and life in the Brda region of the 16th century') is dedicated to the 500 th anniversary of the unique late Gothic ...winged altar which dates back to 1515. The anniversary has offered numerous opportunities to illuminate the importance of this medieval cultural monument, which boasts not only Goriška Brda, but all Slovenia. Individual contributions in the book deal with the broader historical and social context of life in the Brda region of the 16th century.
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda od 2011. godine sustavno obrađuje građu svojih knjižnica, ponajprije najvrjednije zbirke, prema međunarodnim standardima (ISBDM) primjenom ...suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Time su podatci o toj građi odmah nakon obrade dostupni javnosti u elektroničkome, mrežno dostupnome katalogu Provincije (http://193.198.235.162). Zbirka stranih rijetkih knjiga 16. stoljeća
u knjižnici Franjevačkoga samostana sv. Petra apostola u Cerniku je brojem jedinica (22), odnosno naslova (29) malena, ali svojim sadržajem zanimljiva i predstavlja svojevrsnu rijetkost. Ovaj rad donosi katalog te zbirke i komentare uz najzanimljivije naslove. U zbirci se uz filozofsko-teološku građu (sv. Grgur, papa, sv. Augustin, sv. Bonaventura, H. Savonarola, A. da Moneglia, Pelbartus de Temesvar, Petrus Lombardus, Duns Scot) i priručnike za
propovjedi (F. Diez, S. Cigni) posebno ističe građa povijesnoga karaktera (A. de Guevara, T. Costo), kao i klasično djelo o govorništvu što ga je napisao poznati njemački humanist i
teolog (ideolog) reformacije Philipp Melanchton. Zanimljivi dio zbirke je građa iz područja medicine i farmacije (Oribasii Sardiani Synopseos ad Eustathium filium lib. Nouem..., Paris, 1554.; Petri Andreae Matthioli Senensis medici, Commentarii in sex libros Pedacii
Dioscoridis Anazarbei...,Venezia, 1565.). Neki primjerci građe iz ove zbirke imaju u bibliografskome opisu poveznicu s digitaliziranim oblikom istoga naslova u nekoj od europskih knjižnica, čime je korisniku omogućen, u nedostatku digitaliziranoga primjerka iz ove knjižnice, uvid u sadržaj toga naslova. Zbirka stranih rijetkih knjiga 16. stoljeća u knjižnici Franjevačkoga samostana u Cerniku je još jedno svjedočanstvo višestoljetne duhovne i kulturne tradicije slavonskih franjevaca, maloga mjesta Cernik i Hrvatske, zemlje bogate europske kršćanske kulture i uljudbe.
3.1 Stevilska primerjava rabe neosebnega ono v dolocenih tipih pokaze, da je bil v slovenskem knjiznem jeziku 16. stoletja najpogosteje rabljen kot korelat, torej kataforicna prvina, ki napoveduje ...osebkov odvisnik. Najizraziteje je to pri Trubarju, kjer gre za tovrstno rabo kar v okoli 70 odstotkih primerov;15 pri Dalmatinu je delez korelatnega ono okoli 50 odstotkov, pri Juricicu pa okoli 40. Tudi pri ostalih avtorjih, kjer gre le za nekaj pojavitev, je korelatni ono obicajno najpogostejsi: pri Felicijanu Trubarju sta v tej vlogi obe pojavitvi, pri Tulscaku stiri od sestih. 5.2.5 Pogosto spreminjanje strukture predvsem pri Krelju kaze na vecjo neodvisnost od predloge in iskanje ustreznih slovenskih jezikovnih resitev, kar lahko pojasni tudi skoraj popolno odsotnost neosebnega ono v njegovih delih. Juricic je bil v skladnji nekoliko bolj odvisen od nemscine, ceprav je imel pred seboj ze Kreljev prevod s ponekod drugacno strukturo. Kljub temu je - kot kaze izbrani odlomek - tudi pri njem raba neosebnega ono bistveno redkejsa kot v biblijskih prevodih. Morda bi se lahko ta razlika razlagala s tipom predloge, saj je svetopisemski tekst zahteval vecjo zvestobo izvirniku kot pridizno besedilo, vendar Trubarjeva postila kaze, da je bilo to bolj odvisno od osebnega sloga prevajalca. 12 Ce zelimo te stevilke postaviti v kontekst, jih je treba nujno primerjati s skupnim obsegom del posameznih avtorjev: tako celoten Trubarjev korpus sestavlja okoli 1,5 milijona besed, ono pa predstavlja 0,9 per thousand tega stevila. Pri Dalmatinu je delez manjsi: 0,2 per thousand, pri Juricicu samo 0,08 per thousand, pri Krelju je ta delez se osemkrat manjsi, torej 0,01 per thousand. Pri avtorjih z manjsim opusom je delez pojavitev ono glede na celotno stevilo besed visji kot pri Krelju, a nizji kot pri Trubarju: pri Znojilsku 0,4 per thousand, pri Tulscaku 0,2 per thousand (kot pri Dalmatinu), pri Trostu 0,05 per thousand in pri Felicijanu Trubarju 0,06 per thousand. Za podatke o stevilu besed pri posameznem avtorju se zahvaljujem dr. Majdi Merse. 17 To bi lahko povezali tudi z ugotovitvami Jakoba Riglerja (1968) o treh Trubarjevih jezikovnoustvarjalnih obdobjih, ki jih je dolocil na podlagi njegovega glasovnega sistema. Rigler postavlja zarezo v Trubarjevem ustvarjanju med leti 1567 in 1574, ko je po Riglerjeven mnenju zaradi dolge odsotnosti iz domovine in pretrgane kontinuitete v pisanju prislo do sprememb v primerjavi z jezikom del iz obdobja pred 1567. Vendar primerjava z drugimi deli, ki so nastala v tem zadnjem obdobju, kaze, da kalkiranje nemskega neosebnega es v njih ni bolj prisotno kot v zgodnejsih delih (v TT 1577 se neosebni ono pojavi samo 12-krat, kar je glede na dolzino primerljivo z zgodnejsimi novozaveznimi prevodi, v TT 1581-82 pa je Trubar ohranil vse primere iz prejsnjih prevodov, dodatnih pojavitev neosebnega ono v tem delu ni. Zato ostaja TPo 1595 specificna tudi znotraj zadnjega obdobja Trubarjevega ustvarjanja.
The monograph (‘The Slavic image of word : the forces of depiction in a Slavic language of the sixteenth century’) sets the groundwork for the elucidation of some historical development in the middle ...of the evolution of Slavic languages that also influenced the establishment of literary language both in Slovenia and Russia in the mid-sixteenth century (the beginning of Slavic literary and liturgy, the intertwining of Greek and Latin Christian linguistic patterns, connection to the East-West Schism in 1054).
PDF
