U vremenskom slijedu rad donosi pregled nakita na zadarskom području prema pisanim izvorima od 13. do konca 16. st., i to na osnovi popisa imovine (inventara), popisa dota udavača i oporuka. Radom su ...obuhvaćene zadarske plemićke obitelji, ali i građani pučani te stanovništvo širega zadarskog područja koliko je to bilo moguće iz dostupnih izvora. Od nakita se obrađuje prstenje, naušnice, ogrlice, ukrasne igle i narukvice. U ovom razdoblju nisu jednako zastupljene sve vrste nakita. Prstenje je bilo najčešće, vitice su rijetke, o narukvicama u srednjem vijeku nema podataka, a naušnice su češće u 14. i prvoj polovini 15. st. te od druge polovine 16. st., a tek će od 17. st. doživjeti svoj najveći razvoj. Neki su se oblici nakita iz toga vremena sačuvali do danas u tradicijskom nakitu, kao što su naušnice s tri izdužena privjeska. Nakit koji se nalazi u ovim popisima, izrađen je od najvrjednijih materijala, u prvom redu od zlata, zatim pozlaćenog srebra i rjeđe od srebra. Naravno da su plemići i bogatiji građani imali uglavnom zlatni nakit, no i kod šireg puka prevladavaju plemeniti metali tako da su bakar i bronca veoma rijetki. Od tehnika ukrašavanja zastupljen je filigran, emajl i niello-tehnika. U srednjem vijeku vrlo se često javlja ukras od bisera, pored safira i rubina. Od 16. st. češće se javlja koralj, zatim poludragi kamen karneol. U drugoj polovini 16. st. prvi se put javljuju moretti i peružini. Sada se već pojavljuju i imitacije dragog kamenja, staklena zrna i gorski kristal. Takav razvoj i sastav uglavnom odgovaraju stanju u širem europskom prostoru. Ovaj osvrt ujedno dopunjuje dosad poznatu arheološku građu na našem prostoru.
Kao »okvir« za pjesmarice predlažemo računalno modeliranje, smatrajući da se računalnim metodama može najlakše izaći na kraj s velikom količinom sličnih podataka, kakve obično sadrže rukopisni ...zbornici. To modeliranje ne traži drugo osim elementarne računalne pismenosti – u našem slučaju, poznavanja tzv. tabličnog kalkulatora. Računalni opis traži apsolutnu eksplicitnost i dosljednost, a rezultira modelom koji nije statičan – može se i širiti i mijenjati, ali i preslagivati i filtrirati. Gotovo nasumično preslagivanje i filtriranje iskušali smo na opisu zbornika Varia Dalmatica, u koji su Trogirani Petar i Ivan Lucići zmeđu 1570. i 1670. zapisivali latinske tekstove, ponajviše pjesme i antikvarnu građu. Računalna manipulacija tabličnim kalkulatorom, udružena s uobičajenim filološkim radom na identificiranju tekstova, vodi nas do boljeg poznavanja strukture zbornika i autorstva uključenih tekstova, ali i do razmišljanja o anonimnim tekstovima, o poetičkim i prijevodnim vezama ovog rukopisa i Vartla (Lucićeva hrvatskog zbornika), te o etosu stiha u pjesmama Varia Dalmatica.
This paper gives a first complete description of the Split Poetic Miscellany of the Trogir Chapter, written at the end of the 16th or in the early 17th century, probably in Split. The miscellany ...contains 108 pieces, mainly in verse (there are 11 prose compositions). A fairly large number are translations (here 30 of them are identified, and there are probably more), among which there is a considerable number of versions of hymns and other medieval Latin poems. In general, liturgical, para-liturgical and devotional-cum-moral compositions prevail in the compilation. This kind of content, as well as the anonymity of the writers and/or translators, and the predominance of the octosyallabics of folk style suggests that most of the texts in the miscellany are connected with lay or confraternal piety. But there are some texts that are characterised by high literary style and the stamp of original authorship. Two poems with a contemporary political theme in particular stand out. Dominink Armanov and Hortenzij Bartučević are the only domestic authors mentioned by name, while Marko Marulić is never referred to, although the collection contains 11 of his poems or translations. The miscellany is a Croatian literature source that has been insufficiently studied and utilised (particularly the translated parts): so far about one quarter of the total of 5809 verses and 237 lines of prose have been published. In an appendix the paper provides a table with a detailed review of the contents of the miscellany.
Korpus dvoglasnih napjeva jednostavnog višeglasja iz hrvatskih regija obuhvaća relativno veliku skupinu od oko stotinu napjeva, od čega najveći dio pripada ciklusima dvoglasnih misa čiju kontinuiranu ...prisutnost pratimo u glazbeno-liturgijskim knjigama obalnog područja sve do kraja 18.-19. stoljeća.
Ovaj je rad nastao kao nastavak istraživanja i preliminarnog inventara izvora što ga je 1993. objavio Rudolf Flotzinger, a cilj mu je predstaviti konkretne notne primjere odabranih napjeva u svjetlu novih komparativnih spoznaja.
Nakon uvida u historiografiju pojma tzv. «jednostavnog višeglasja», autorica posebnu pažnju posvećuje novoj analizi dvaju najstarijih primjera iz Hrvatske: zadarskom Sanctusu iz 13. stoljeća u svjetlu nove sondaže njegova tropa, te skupini od pet napjeva Benedicamus domino iz dominikanskog samostana u Starom Gradu (otok Hvar) nalazeći konkretne argumente za smještanje ovih napjeva u kontekst srodnih talijanskih izvora «polifonie semplice».
Primjeri misnih stavaka iz samostana benediktinki u Cresu, te napjevi iz kantuala franjevačkog samostanu u Zadru (Divnić) iz 17. stoljeća potvrđuju tezu da je očiti razlog tako dugog trajanja srednjovjekovnog načina gradnje dvoglasnog stavka upravo u sociološkom konktestu kojemu ovi napjevi pripadaju. Naime, monastičke zajednice franjevaca, dominikanaca i benediktinaca namjerno su njegovale i stvarale nove napjeve vjerne starom srednjovjekovnom načinu gradnje stavka, prilagođujući time repertoar napjeva interpretativnim dosezima sredine u kojoj i za koju su nastajali.
Središnji istraživački interes rada upravljen je na temeljna obilježja života i djelovanja barskih patricija u Mlecima u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Na osnovi izvorne građe iz središnje ...mletačke državne pismohrane predstavljeni su tijek njihova spominjanja u Mlecima, način ubilježbe u dokumentima, mjesta stanovanja unutar tamošnjih gradskih predjela i župa, oblici profesionalnog djelovanja i gospodarske mogućnost te odnosi s mletačkim crkvenim ustanovama i duhovnim osobama. Posebna je pozornost poklonjena iščitavanju i raščlambi oblika povezanosti iseljenih barskih patricija s drugim pripadnicima barske iseljeničke zajednice, kao i s hrvatskom dijasporom u Mlecima u cjelini. U završnom se dijelu rada naglašava kako su prema svim svojim temeljnim obilježjima iseljeni barski patriciji predstavljali sastavni dio hrvatske prekojadranske dijaspore u Mlecima.
EN: The commemorative plaque to Otton Steinborn is placed on the building of the Scientific Society at 16 Wysoka St. in the New Town of Toruń. It was unveiled on the 4th August, 1937. The initiators ...and designers of it were activists of the Scientific Society in Toruń. Otton Steinborn (1868-1936)...(Full description available at www.pictures-bank.eu). Picture taken by Marek Wieczorek PL: Tablica pamiątkowa Ottona Steinborna na budynku Towarzystwa Naukowego przy ul. Wysokiej 16 na Nowym Mieście w Toruniu. Została odsłonięta 4 sierpnia 1937 r. z inicjatywy i według projektu działaczy TNT. Otton Steinborn (1868-1936) był lekarzem, działaczem społecznym i naukowym. Po ukończeniu studiów na uniwersytetach niemieckich rozpoczął w Toruniu praktykę lekarską...(Pełen opis dostępny na stronie www.pictures-bank.eu). Autorem zdjęcia jest Marek Wieczorek
