U ovom članku ispituje se izgrađivanje nacije u vezi s obrazovanjem i obrazovnim
institucijama, na primjeru dva bivša velika aktera u europskoj politici nakon
Prvog svjetskog rata: Otomanskog Carstvu ...i Habsburškog Carstva. Habsburško
Carstvo promatra se prvenstveno kroz poseban fokus na udžbenike u 1918. godini
i periodu nakon nje, uspoređujući ih međusobno i razumijevajući ih kao glavne
alate širenja nacionalnih ideja unutar državnih škola. Kako će biti pokazano, ideja
austrijske nacije u smislu ideologije nacionalne države teško se može naći, kako
prije, tako i neposredno nakon sloma 1918. godine. S druge strane, Otomansko
Carstvo ispituje se kao primjer činjenja nacije u procesu transformacije društvenih
struktura unutar ne-zapadnih društava, kroz škole zapadnjačkoga stila te stoga
doprinosi nacionalnom ostvarenju Republike Turske. U ovom članku istražuju se
imperijalne osnove ove dvije nacionalne države i način na koji su se one i prijašnja
carstva bavili modernim konceptom nacije i nacionalizma.
U ovom radu govori se o pojavi ‘nacionalnih epistemologija’ kao posebnih
načina razmišljanja o svijetu, oboje omogućenim i ograničenim nacionalnim/
nacionalističkim ideologijama poput kulturološke ...teze o izrazitoj sličnosti i
zajedništvu. S obzirom na metodologiju, u ovom radu općenito se opisuje način
identifikacije ‘nacionalne epistemologije’ i posebno način objašnjavanja njihovoga
razvoja kao nacionalno idiosinkratičnih načina konceptualizacije i provođenja
istraživanja, uzimajući kao primjer područje akademskoga obrazovanja. Postojanje
takvoga izrazito nacionalnoga stila istraživačke misli može se utvrditi, barem na
Zapadu: u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Engleskoj i Njemačkoj.
Stoga, imperijalističke težnje tih nacionalno obojanih i konfiguriranih fenomena
dolaze u prednji plan, ukazujući na njihova nastojanja širenja od epistemološki
jačih nacija (država) na slabije, uz pomoć ‘putujućih ideja’. Počevši od stila misli
njemačkog idealizma, utvrđena su dva glavna razloga ili svrhe tih putovanja:
„pozivom” i „okupacijom”, kao što je predstavljeno na slučaju Austrije.
Leopold Auenbrugger (1722. – 1809.), izumitelj perkusije, pridružuje se Renéu Laennecu, ocu suvremenoga fizikalnog pregleda. U povodu dvjestote godišnjice izuma stetoskopa (1816.) tražio sam ...materijalne tragove Auenbruggera u njegovoj domovini Austriji. Taj je pokušaj doveo do stvaranja prilično fragmentirane slike, s ponekim razočaranjem (npr. oko njegova groba) i ponekim ugodnim iznenađenjem (npr. novo tumačenje postojeće ikonografije).
Očigledno, potomci nisu bili dovoljno zahvalni ili pažljivi prema ovom velikom inovatoru medicinske znanosti, što nam pruža više razloga za bolje poznavanje i veću zaštitu onoga što je ostalo nakon njega: zgrade, spomenici, portreti... Svakako, Leopold Auenbrugger je poštovan i implicitno se pamti danas, kao i u prošlosti, svaki put kad liječnik prakticira perkusiju na grudnom košu pacijenta (tj. milijardu puta svake godine).
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PARTICIPACIJA KAO DIMENZIJA ŠKOLE Mithans, Monika; Milena Ivanuš Grmek, Milena; Čagran, Branka
Život i škola,
06/2017, Letnik:
LXIII, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Razvoj demokratskih kompetencija i vrijednosti smatra se najvišim ciljem u učionici. Važan element za postizanje ovoga cilja participacija je učenika. U ovom istraživanju participacije učenika ...uvjetovane su ocjenom i zemljom.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 322 učenika iz austrijskih škola i 458 iz slovenskih škola. 283 učenika pohađa peti, 268 osmi i 229 jedanaesti razred. Rezultati pokazuju značajne razlike u percepciji participacije učenika (p = 0,000) u korist učenika austrijskih škola.
Nije bilo značajnih razlika među ocjenama vezano uz percepciju participacije učenika.
Rezultati pokazuju da unatoč dokazanim prednostima, formalnom uključivanju i zahtjevom za aktivnim sudjelovanjem učenika, ono još uvijek nije pronašlo svoje mjesto u školskoj praksi
An increasing number of Austria’s small and re-
gional museums is starting the databased inven-
torisation. One of the main problems is the lack
of professional staff in these museums. A special
...State’s department that deals with the archiving
of cultural assets offers consulting as well as hu-
man resource allocation. Based on the experience
of the last 5 years two different database pro-
grams are presented and discussed: a very simple
one, which allows laypersons to work with and a
professional version for substantial use. With the
former a survey of a certain region, a State or the
whole country might be ready for internal and ex-
ternal users within a few years while the latter re-
quires much more time and high personnel costs
but offers better options for scientific documenta-
tion and an international network.
Posljednjih godina negativni trendovi demografskog razvoja Hrvatske poprimili su dramatične razmjere čime smo se našli u krugu europskih zemalja s najnepovoljnijim demografskim procesima, trendovima, ...odnosima i strukturama.
PDF
