Cilj:
Utvrditi
vrijednost vježbi u vodi kod osteoartritisa koljena i kuka u odnosu na vježbe
na suhom kroz narativni pregled znanstvene literature dostupan u PubMed
tražilici.
Materijali i metode:
...Odabrana su tri reprezentativna istraživanja
koja su zadovoljavala ulazne kriterije: osteoartritis koljena, osteoartritis
kuka, vježbe u vodi, postojanje kontrolne skupine, broj ispitanika više od 30
po skupini, jasni prediktori ishoda: kondicija, opseg pokreta zgloba i/ili
funkcionalni testovi. Kriterij isključivanja bila je postoperativna
rehabilitacija.
Rezultati:
Sva istraživanja opisala su vježbe u
vodi kao neštetne, uz statistički značajne pozitivne učinke na mjere ishoda (opseg
pokreta, snaga, funkcionalni testovi), dok ni u
jednog pacijenta nisu pridonijele pogoršanju stanja. Usporedbom vježbi u vodi s
vježbama na suhom, značajnije poboljšanje u kondiciji pacijenta postignuto je
kod hidrogimnastike, dok je veća snaga mišića primjenom fizikalne terapije zabilježena
u skupini koja je vježbala na suhom. Pacijenti s težim stadijem osteoartritisa
kuka i koljena (treći i četvrti stupanj po Kellgren Lawrence skali) preferirali su hidrogimnastiku, uz objašnjenje da
lakše izvode pokret i imaju manju bolnost kod kretnje, no unatoč tome vježbe u
vodi nisu značajnije smanjile bol nakon kompletnog ciklusa fizikalne terapije.
Zaključak:
Vježbe u vodi pokazale su se prikladnima kod
poboljšanja aerobne funkcije i kondicije pacijenta, ali nisu pogodne za jačanje
muskulature. Kod teških oblika osteoartritisa voda je adekvatan medij za
vježbanje jer pacijenti na taj način mogu provoditi vježbe višeg intenziteta uz
pojavu manje bolnost. Iako ne donose značajno smanjene bolova, vježbe u vodi ne
pogoršavaju stanje i ne rezultiraju ozljedama. Bolji ishodi javili kod
pacijenata u ranijim stadijima bolesti.
Aim: To determine the value of aquatic exercise in hip and knee osteoarthritis and compare it with exercises on land through narrative review of scientific literature.
Materials and methods:
A search of PubMed medical database was conducted. Inclusion criteria were osteoarthritis of the knee and hip, aquatic exercise, hydrotherapy,
existence of control group, more than 30 individuals in interventional and control group, clear outcome measures: condition, strengthening, mobility of the joint, and specific functional tests for hip and knee. Exclusion criterion was postoperative rehabilitation. Three representative scientific papers were selected.
Results: Aquatic exercises had a positive effect on all outcome measures compared to control group. There were no patients
that
reported side-effects of the hydrotherapy or worsening of the symptoms.
In terms of strengthening, gym exercises were superior to aquatic exercise, while hydrogymnastics showed more significant progress in fitness of the patients. Due to the easier mobility in water and less pain during the motion, hydrotherapy was better in patients with advanced stages of osteoarthritis (grade 3 and 4 on Kellgren and Lawrence scale).
Conclusion: Aquatic exercises have shown to be better in improving aerobic function, but they show less strengthening of the muscles than exercises in the gym. In severe forms of osteoarthritis patients can perform exercises of higher intensity with less pain. Although, they do not bring significant pain reduction, aquatic exercises do not worsen the condition and do not result in injuries. It was observed that better outcomes were reported by patients
in the earlier stages of the disease.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Hip fractures in geriatrics are a major health problem, both for individuals and for the entire health care system. It is estimated ...that only half of those patients who were completely independent before fracture, becomes able to walk without aids, and even one-fifth must be permanently placed in institutions for the care of the elderly. The aim of this study was to determine the efficacy of the applied rehabilitaion proram on the recovery of patients older than 65 years after surgically treated hip fracture and to compare the effects of different rehabilitation programs. This prospective study was conducted on 203 patients admited on rehabilitation after operated hip fracture. Input parameters were gender, age, type of fracture, type of surgery, time since surgery and start of rehabilitation, duration of rehabilitation and comorbidity measured by Cumulative Illnese Rating Score for Geriatrics (CIRS-G). Functional recovery was evaluated by Berg Balance Scale (BBS) and the motor part of Functional Independance Measure (FIM). The quality of life was evaluated by SF-36v2 Health Survey. Values were recorded at admission, at discharge, 3 and 6 months after discharge. Patients were divided into two groups, one group that was treated in the rehabilitation program including balneotherapy and Group 2, in which the patients were treated without balneotherapy. The type of rehabilitation program determined the treating physician specialis of phzsical medicine and rehabilitation. Statistical analysis was preformed using Student's t test, Mann-Whitney U test, unifactorial ANOVA test, Pearson correlation. The results showed that all patients had a statistically significant improvement in functional recovery measured by the BBS and a motor FIM at discharge, and that this improvement took place, and after 3 and 6 months. Patients in group 1 showen at admission, discharge, and after 3 and 6 months statistically significantly better resoults than patients in group 2. Considering that the two groups except for the type of rehabilitation treatment differed according to the degree of co-morbidity (patients in Group 1 had fewer associated diseases) and by age (patients in Group 1 had a significantly lower average age) we tested significance and strength of the correlation of those three parameters with functional recovery and quality of life. The results showed that all three parameters significantly correlated with the functional recovery of patients and improving the quality of life and rehabilitation treatment showing the highest correlation, then the degree of comorbidity expressed by CIRS-G total score, and then the age. During the present study we found out that patients in Group 2 on folow up after 3 and 6 months show minimal progress, in the parameters of functional recovery and quality of life for most of the parameters of the SF-36 questionnaire, in contrast to the period during inpatient rehabilitation. Based on the present results we can conclude that investigated rehabilitation treatment showed high efficiency in all patients and therefore must be mandatory. Patients included in balneotherapy program show significantly better results in functional recovery and all the parameters of quality of life than patients who were not involved in this program of rehabilitation. The better recovery in the balneotherapy group was also due to the lower total CIRS-G and age.- Prelomi kuka predstavljaju veoma značajan medicinski problem, kako za pojedince tako i za čitav zdravstveni sistem. Procenjuje se da samo polovina pacijenata od onih koji su pre preloma bili potpuno nezavisni, biva osposobljeno do nivoa hoda bez pomagala, a čak jedna petina mora biti trajno smeštena u ustanove za brigu o starima. Cilj ovog rada je da da se utvrdi efikasnost primenjenog rehabilitacinog tretmana na opravak pacijenata starijih od 65 godina nakon operativno lečenog preloma kuka i da uporedi efekat različitih programa rehabilitacioniog tretmana. Ova prospektivna studija je sprovedena na 203 pacijenta stacionarno rehabilitovana nakon operativno lečenog preloma kuka. Ulazni parametri su bili pol, godine starosti, vrsta preloma, vrsta operacije, vreme proteklo od operacije do početka rehabilitacije, dužina trajanja rehabilitacije i komorbiditet meren kumulativnom skalom za gerijatrijsku populaciju (Cumulative Illnese Rating Score for Geriatrics CIRS-G) a praćeni su finkcionalni oporavak je vrednovan Bergovom skalom balansa (Berg Balance Scale BBS) i motornim delom testa funkcionalne nezavisnosti (motor Functional Independance measure FIM) dok je kvalitet života praćen preko upitnika SF-36. Vrednosti su beležene na prijemu, pri otpustu, 3 i 6 meseci nakon otpusta. Pacijenti su podeljeni u dve grupe, grupa 1 koja je bila tretirana u okviru rehabilitacionog programa balneoterapijiom i grupa 2 u kojoj su pacijenti bili tretirani bez balneoterapije. Vrstu rehabilitacionog programa je određivao ordinirajući fizijatar. U statističkoj obradi su korišćeni studentov T test, Mann-Whitney U test , unifaktorijelan ANOVA test, Pearsonova korelacija. Rezultati su pokazali da su svi pacijenti imali visoko statistički značajno poboljšanje u funkcionalnom oporavku merenom BBS-om i motornim FIM-om na kraju terapije i da se ovo poboljšanje održalo i nakon 3 i 6 meseci. Pacijenti iz grupe 1 su posmatrano na prijemu, otpustu, nakon 3 i 6 meseci bili visoko statistički značajno bolji od pacijenata iz grupe 2. Obzirom da su se ove dve grupe osim po vrsti rehabilitacionog tretmana razlikovali i po stepenu komorbiditeta (pacijenti iz grupe 1 su imali manje pridruženih bolesti) i po godinama starosti (pacijenti iz grupe 1 su imali statistički značajno niži prosek godina) ispitana je i značajnost i jačina korelacije ova tri parametra sa funkcionalnim oporavkom i poboljšanjem kvaliteta života. Dobijeni rezultati su pokazali da sva tri parametra visko statistički značajno koreliraju sa funkcionalnim oporavkom pacijenta i unapređenjem kvaliteta života i da rehabilitacioni tretman pokazuje najjaču korelaciju, zatim stepen komorbiditeta izražen CIRS-G total skorom, a zatim godine starosti. Tokom istraživanja utvrđena je i činjenica da pacijenti iz grupe 2 na kontrolama nakom 3 i 6 meseci u parametrima funkcionalnog oporavka i većini parametara kvaliteta života iz upitnika SF-36, pokazuju minimalan napredak, koji nije statistički značajan, za razliku od perioda tokom stacionarne rehabilitacije. Na osnovu izloženih rezultata možemo zaključiti da je ispitivani rehabilitacioni tretman pokazao visoku efikasnost kod svih pacijenta i da zato mora biti sastavi deo procesa lečenja. Pacijenti uključeni u program balneoterapije pokazuju znatno bolje rezultate u funkcionalnom oporavku i svim parametrima kvaliteta života, od pacijenata koji nisu bili uključeni u ovakav rehabilitacioni program. Osim balneoterapije bolji oporavak u grupi sa balneoterapijom je bio i posedica i manjeg komorbiditeta i godina starosti.Ovakvim pacijentima bi radi maksimalnog oporavka trebalo obezbediti nastavak rehabilitacionog programa u kućnim uslovima.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Balneoterapija/hidroterapija neizostavni je dio rehabilitacije bolesnika s upalnim reumatskim bolestima. Kako se njena učinkovitost često dovodi u pitanje, cilj ovog rada je bio pretražiti literaturu ...koja govori o učinkovitosti balneoterapije/hidroterapije kod reumatoidnog artritisa, ankilozantnog spondilitisa i psorijatičnog artritisa. Računalnim putem pretražene su najpoznatije baze stručnih časopisa iz područja biomedicine (PubMed, Scopus, Ovid) u razdoblju od 1993. do 2013. s ključnim riječima „balneoterapija“ (engl. balneotherapy, spa-therapy) i „hidroterapija“ (engl. hydrotherapy) za navedene tri upalne reumatske bolesti. Također je korištena sva dostupna pisana medicinska literatura. Rad donosi deskriptivni pregled osnovnih principa djelovanja i dobrobiti balneoterapije/hidrokineziterapije te njezin značaj kod triju najčešćih upalnih reumatskih bolesti.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Reumatske bolesti jedan su od vodećih uzroka kroničnih bolnih stanja, koja, ako se ne prepoznaju i
pravodobno ne liječe, uzrokuju nesposobnost te posljedično smanjuju kvalitetu života pojedinca. ...Kronična bol kod
reumatskih bolesnika ima multifaktorsku podlogu. Zbog toga je često praćena poremećajem spavanja i raspoloženja,
umorom te smanjenjem funkcionalnog kapaciteta i zglobova i kralježnice. Novija istraživanja upućuju na činjenicu da
reumatska bol nije samo nociceptivna, već kod velikog broja bolesnika može imati karakteristike i neuropatske i
centralne boli. Upravo zbog navedenoga dosadašnji je pristup liječenju reumatske boli često davao vrlo skromne
rezultate. Zato se reumatska bol više ne smije liječiti samo kao simptom, već kao zasebna bolest. Učinkovito liječenje
reumatske boli zahtijeva multidisciplinarni, biopsihosocijalni pristup, uzimajući u obzir uzrok i karakter boli, obilježja
bolesti, stil života te psihološku sposobnost pojedinca za nošenje s bolnim stanjima. Pažljiv odabir različitih modali teta
nefarmakološkog liječenja trebao bi zato biti prvi korak u liječenju reumatske boli, uz primjenu dostupnih nam farmakoloških
intervencija. Malen broj sustavnih pregleda, koji su obuhvatili samo manji broj uzroka i načina liječenja
reumatske boli, uz upitnu kvalitetu dokaza, upućuje na potrebu izrade novih visokokvalitetnih randomiziranih kontroliranih
studija, koje bi omogućile stvaran uvid u djelotvornost brojnih nefarmakoloških postupaka u liječenju reumatske
boli.
Balneoterapija/hidroterapija neizostavni je dio rehabilitacije bolesnika s
upalnim reumatskim bolestima. Kako se njena učinkovitost često dovodi
u pitanje, cilj rada je bio utvrditi učinkovitost ...balneoterapije/hidroterapije
na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti i kvalitetu života bolesnika s
reumatoidnim artritisom (RA). U kliničku studiju su uključena 113 bolesnika
s RA-om, 79 žena i 34 muškarca, koji su liječeni u Specijalnoj bolnici za
medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, u prosječnom trajanju 14 dana.
Prije i poslije balneoterapije, pacijenti su ispunili upitnik o procjeni zdravlja
HAQ (Health assessment questionnaire) i upitnik o kvaliteti života bolesnika s
Izvorni znanstveni članak
Original scientific article
ISSN 1846-1867 reumatoidnim artritisom QoL-RA (Quality of life RA). Ocjena aktivnosti bolesti
DAS 28 korištena je za mjerenje djelovanja bolesti prije i poslije balneoterapije/
hidroterapije. Pronašli smo značajno poboljšanje funkcionalne sposobnosti u
bolesnika s RA-om. Prosječna ocjena HAQ-a prije balneoterapije/hidroterapije
je 1,07 + / - 0,61, i 0,84 + / - 0,55, nakon balneoterapije/hidroterapije, što je
statistički značajno niži (p <0,05). DAS 28 nakon balneoterapije/hidroterapije
je i statistički značajno niži od DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije:
srednja vrijednost DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije bila je 6,30 + / -
0,81 i nakon balneoterapije/hidroterapije 5,45 + / - 0,75 (p <0,01). Kvaliteta
života značajno je poboljšana nakon balneoterapije/hidroterapije: srednja
vrijednost QoL-RA prije balneoterapije/hidroterapije je bila 5,38 + / - 1,62
i nakon baleoterapije/hidroterapije 7,37 + / - 1,81 (p <0,05). Zaključno,
balneoterapija/hidroterapija, kada se pravilno dozira, učinkovita je terapija u
liječenju bolesnika s RA-om. Balneoterapija/hidroterapija ima pozitivan utjecaj
na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti bolesti i kvalitetu života bolesnika s
reumatoidnim artritisom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Zdravstveni se turizam vrlo malo istraživao pa u stranoj i hrvatskoj literaturi još uvijek nema utvrđene i šire prihvaćene definicije tog turizma. Zato se u zdravstveni turizam često uključuju i ...bolnice (talasoterapije, toplice i si.) u koje dolaze bolesnici iz udaljenih krajeva na bolničku njegu.
Povijest čovjekova razvoja pokazuje da je čovjek, što je bolje živio, više brinuo za svoje zdravlje i želio se bolje osjećati. Mineralna, morska i obična voda imale su vrlo važno mjesto u oporavku čovjekova zdravlja, posebno termalne vode, što je poznato još iz antičkog doba.
Talasoterapija se pojavljuje krajem prošlog stoljeća i od početka je bila liječilišnog karaktera. Otkrivanjem dobrog djelovanja morske vode proširivala je svoje medicinske usluge za različita oboljenja, kao i tretmane u kojima se ne koristi morska voda.
U Hrvatskoj su se talasoterapije razvijale kao bolnice a pokušaji razvoja "turističke talasoterapije" počinju na određivanju mjesta talasoterapije u turističkoj ponudi u odnosu na turističke potrebe koje sc na tržištu potvrđuju kao potražnja. U referatu se nastoji postaviti definicija zdravstvenog turizma i turističke talasoterapije i istaknuti za koja se ciljna tržišta takva ponuda može razvijati.
PDF
