Benediktinci su dali golem doprinos razvoju umjetnosti, obrazovanja i kulture u Europi. Početci pismenosti u Hrvatskoj vezani su uz njihove samostane – kako pismenosti na latinskom jeziku, tako i one ...glagoljaške na slavenskom idiomu. U ovom se razmatranju izlaže jedan pogled na sv. Benedikta, iz pera sv. Hildegarde iz Bingena (1098. – 1179.) koji se može iščitati iz njezinih književnih i teoloških djela. Sv. Benedikt je za nju pra–lik duhovnoga oca i uzor vjernicima. Svojim je Pravilom otvorio ravan i umjeren put ne samo redovnicima nego i svim vjernicima. Slikovitim i simboličnim jezikom ona ocrtava značenje Benediktova duhovnoga nasljeđa; to su nadahnuti tekstovi srednjovjekovne redovničke tradicije i književne baštine u kojima sv. Hildegarda povezuje teologiju s literarnim izričajem (vizijama, prenjima, hagiografijom i stihovima).
U radu je prikazan napredak crkvenog učenja o pitanju smrtne kazne u vrijeme trojice posljednjih papa. Premda je tek uredbom pape Franje smrtna kazna proglašena definitivno nedopustivom zbog ...nepovredivosti dostojanstva čovjeka i prava na život, učenje i istupi njegovih prethodnika Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. potvrđuju jednak stav. Svakako, primjetan je razvoj shvaćanja u izmjenama članaka 2266 i 2267 Katekizma Katoličke Crkve, kako bi se bolje sačuvao i izložio dragocjeni polog kršćanskog nauka, a za koji je potrebno sazrijevanje vremena. U skladu s apostolskom konstitucijom Fidei depositum, kojom je sam Katekizam odobren 1992. godine trojica su papa u ovom pitanju vjerno stajali na braniku čovjekova dostojanstva, izlažući nauk na temelju Objave, Svetoga pisma i Crkvene predaje, nastojeći osvjetlati svjetlom vjere nove prilike i poimanja suvremenog društva.
The paper presents the progress of church teaching on the issue of death penalty at the time of the last three popes. Although it was only with the ordinance of Pope Francis that the death penalty was defi nitely declared inadmissible for the inviolability of the dignity of man and the right to life, the teaching and declarations of his predecessors John Paul II and Benedict XVI confirm the same attitude. Certainly, the development of understanding the issue is evident in the Amendments to Articles 2266 and 2267 of the Catechism of the Catholic Church, made with the aim of preserving and exhibiting the valuable deposit of Christian teaching, which takes time to mature. In accordance with the Apostolic Constitution Fidei Depositum, by which the Catechism itself was approved in 1992, the three popes have faithfully stood in defence of man’s dignity in this matter, exposing the doctrine based on the Revelation, the Scriptures, and the Church Tradition, striving to illuminate with the light of faith the new circumstances and perceptions of contemporary society.
U svakom vremenu, pa tako i u ovom današnjem, ljudska radoznalost ne poznaje granica. Čovjek se oduvijek pita: Gdje je Bog? Objavljuje li se on? Daje li neke znakove i ako ih daje, što oni znače? ...Viđenja u Fatimi samo su još više potaknula takve rasprave i pitanja. Je li Gospa zaista govorila u Fatimi? Čovjek je žedan Božje ljubavi i pažnje te mu je svaki pa samo i najmanji znak Božje prisutnosti velika utjeha za budući život. Bog je svoju ljubav objavio preko svojeg Sina, a Sin preko svoje Majke, koja nas neprestano prati na našim putovima. Fatima je dokaz toga. Hrvatski su teolozi na različite načine pokušali doprijeti do razumijevanja fatimskih događaja i Marijinih poruka ljubavi i obraćenja. Svaki od njih je na sebi svojstven način opisao svoja viđenja i razmišljanja o Fatimi i čudesnom dolasku Majke onoga koji je sišao na zemlju zbog sviju nas. U radu se ističu homilije dominikanca Josipa Mlinarića na temu Fatime, koje su do danas ostale nepoznate javnosti. One su prikaz jednog vremena, te svjedočanstvo o tome kako se vjernički puk upoznavalo s vjerom u tajnu Fatime. Zbog jasnoće i boljeg razumijevanja fatimskih objava u djelima hrvatskih teologa osvrnuli smo se na dogmatska promišljanja pape emeritusa Benedikta XVI. o »privatnim« i »javnim« objavama te na njegova tumačenja treće fatimske tajne. Autorica u radu nastoji dati odgovor na pitanje zašto je i zbog kojeg razloga Gospa Fatimska progovorila našem vremenu u određenoj povijesnoj situaciji.
U članku se obrađuje teološki doprinos i zalaganje Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. u ekumenskome dijalogu, posebice u odnosima s pravoslavljem, te ruskopravoslavna perspektiva ekumenizma s ...katolicima. U prvome se dijelu predstavlja Ratzingerova prosudba dinamike razvoja ekumenizma na području teološkog razmišljanja i praktičnog ostvarenja. Drugi dio članka obrađuje Ratzingerovu teološku analizu jedinstva i razdvojenosti Katoličke Crkve i pravoslavnih crkava, te njegovu viziju zbližavanja, koja se temelji na zajedničkome prvome tisućljeću kao kriteriju međusobnog prihvaćanja i uspostavljenom „dijalogu ljubavi”. Treći dio bavi se pothvatima Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. u ekumenskim zalaganjima, a u četvrtom dijelu se na primjeru stava Ruske pravoslavne Crkve predlaže vlastito viđenje stvarnih zaprjeka katoličkoga ekumenskog dijaloga s ruskim pravoslavljem.
Throughout Pope Emeritus Benedict XVI's pontificate he spoke to a range of political, civil, academic, and other cultural authorities. These speeches reveal a striking sensitivity to the fundamental ...problems of law, justice, and democracy. He often presented a call for Christians to address issues of public ethics such as life, death, and family from what they have in common with other fellow citizens: reason. This book discusses the speeches in which the Pope Emeritus reflected most explicitly on this issue, along with commentary from distinguished legal scholars. It responds to Benedict's invitation to engage in public discussion on the limits of positivist reason in the domain of law from his address to the Bundestag. Although the topics of each address vary, they are joined by a series of core ideas whereby Benedict sketches, unpacks, and develops an organic and coherent way to formulate a 'public teaching' on justice and law.
PDF
