U radu se analizira znanstvena produkcija o Jadranu, sa naglaskom na jadransku oceanografiju i meteorologiju. Znanstvena produktivnost mjerena je analizom objavljenih publikacija i njihovih citata u ...bazi publikacija Thomson Reuters Web of Science u razdoblju 1994–2008. Najproduktivnija zemlja je Italija, no najbolju citiranost su postigle publikacije iz Njemačke (sve jadranske publikacije) i Španjolske (publikacije iz jadranske oceanografije i meteorologije). Druga zemlja po znanstvenoj produkciji, Hrvatska, ima najslabije citirane publikacije. Suradnja jadranskih istraživanja u smislu zajedničkih publikacija nije posljedica geografskog položaja pojedinih zemalja (npr. Italija i Hrvatska), već je prvenstveno posljedica uloženih investicija u istraživanje Jadrana (npr. Italija i SAD, Hrvatska i SAD). Zajedničke publikacije su značajno poboljšale vidljivost (citiranost) provedenih istraživanja, naročito publikacija tranzicijskih zemalja kao što je Hrvatska.
U radu je bibliometrijski analiziran časopis Acta stomatologica Croatica za razdoblje od godine 1987. do 2006. Uzorak je činilo 711 radova, a obuhvaćeni su izvorni znanstveni radovi, priopćenja, ...pregledni i stručni radovi, uvodnici, izlaganja sa skupova, prikazi slučajeva i jedna bibliografija. Analizirani su radovi (prema broju, vrsti, jezicima i broju stranica), autori (prema broju te institucionalnoj i državnoj pripadnosti), korišteni su bibliografski navodi (referencije - prema broju, vrsti korištene građe i starosti) te neovisni citati i samocitati. Analiza radova pokazuje da su najzastupljeniji izvorni znanstveni članci (62,2 %). Od ukupnog broja radova u razdoblju od 1987. do 1997. na hrvatskome jeziku objavljeno je 46,7 %, na engleskom jeziku 8,6 %, a od godine 1998. svi su članci objavljeni dvojezično (44,7 %). Analizirani radovi sadržavaju ukupno 16.597 referencija, što je prosječno 23,3 referencije po radu. Od ukupnog broja bibliografskih navoda najviše ih se odnosi na članke iz stranih časopisa (76,9 %), zatim slijede strane knjige (10,8 %), članci iz domaćih časopisa (6,1 %), domaće knjige (5,8 %), elektronička građa (0,3 %) i ostali izvori (0,1 %). Od ukupnog broja navedenih referencija 30 % odnosi se na literaturu objavljenu u posljednjih pet godina. Udjel neovisnih citata je 94,1 %, što daje prosječno 22 neovisna citata po radu. Prosječan broj autora po radu je 3,3, maksimalan broj je 9 autora, a najviše je troautorskih radova (23,1 %). Najviše je registrirano adresa zdravstvenih ustanova (84), zatim slijede znanstveno-nastavne i ostale (20), a najmanje je znanstvenih ustanova (9). Radove su objavljivali i autori iz 35 stranih država.
Bibliometrijske analize mogu dati objektivnu informaciju o opsegu publicističke aktivnosti, njezinu odjeku te obrascu suradnje pojedinaca, skupina i ustanova. U radu su prikazani rezultati analize ...publicističkoga djelovanja sadašnjih stručnih radnika (79 specijalista i 22 specijalizanta) Klinike za unutrašnje bolesti Medicinskog fakulteta i Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Opseg znanstvene i stručne aktivnosti procijenjen je temeljem radova objavljenih u znanstvenim i stručnim časopisima, a temeljem broja citata koje su ti radovi dobili nakon objavljivanja procijenjen je odjek koji su rezultati postigli u međunarodnoj medicinskoj zajednici, dok se obrazac suradnje procijenio temeljem institucijske pripadnosti koju su autori očitovali u adresama navedenim na radu. Kao izvor bibliografskih podataka upotrijebljena je baza podataka Medline, odnosno njezina javnodostupna inačica PubMed. Kako bi se ispitao odjek uključenih radova, rabila se Thomsonova baza podataka Web of Science (WoS). Autori su ukupno objavili 1182 rada, u razdoblju od 1974. godine do danas. Broj radova varirao je od 0 do 252 po autoru. Na engleskome jeziku objavljeno je 60% radova, a na hrvatskome 39%. Približno podjednak broj radova objavljen je u domaćim i inozemnim časopisima. Odjek mjeren brojem citata ovisio je poglavito o tipu rada i ugledu časopisa u kojima su radovi objavljeni, pri čemu su najveći odjek imale kliničke smjernice, odnosno rezultati randomiziranih kliničkih studija. Rezultati pokazuju značajno sudjelovanje u međunarodnim multicentričnim kliničkim ispitivanjima i znatan doprinos izradi domaćih i međunarodnih kliničkih smjernica.
Broj hrvatskih znanstvenih časopisa indeksiranih u
bibliografskoj i citatnoj bazi podataka Web of Science (WoS)
nakon 2007. godine znatno se povećao, a samim time i broj hrvatskih društvenih časopisa ...(SS) te časopisa s područja
humanističkih znanosti i umjetničkih područja (A&H). U
ovom je radu istraživana (među)narodna orijentiranost
hrvatskih SS i A&H časopisa, a koji su od 2008. do 2010.
godine bili indeksirani u WoS-u. Analiza je provedena na
temelju jezika naslova časopisa te radova objavljenih u
časopisu, nacionalne distribucije autora, koautorske strukture
te INO indikatora. Za potrebe ovog istraživanja SS časopisi
podijeljeni su u dvije skupine – SS časopisi povezani s
medicinom i zdravstvom (SSM) i ostali SS časopisi (SSO), dok
su A&H časopisi promatrani kao jedna skupina (AH).
Rezultati analize pokazali su da su od tri promatrane skupine
časopisa hrvatski SSM časopisi najviše internacionalno
orijentirani, gledajući po svim pokazateljima, dok je kod
SSO časopisa najizraženija nacionalna orijentacija. Međutim,
sve tri promatrane skupine časopisa još su uvijek
najatraktivnije hrvatskim autorima kao mjesta za
objavljivanje njihovih istraživanja, nakon toga autorima iz
regije (SSO, SSM) te autorima iz vrhunskih 20 znanstvenih
zemalja svijeta (AH).
Ovim se radom nastoji pokazati da je za daljni razvoj područja koje se bavi kvantitativnim istraživanjima procesa stvaranja, prijenosa i korištenja znanstvenih i drugih ključnih informacija, poznatim ...u literaturi kao bibliometrijska, scientometrijska i informetrijska istraživanja, od primarnog značenja uspostava jedinstvene discipline kojom bi se: 1. definirala i formalizirala priroda i granice discipline te osigurao njen razvoj na konzistentan način, i 2. olakšalo sređivanje stečenog znanja i standardizacija terminologije. U prvom dijelu rada dat je kritički osvrt na postojeće stanje i navedeni su razlozi koji su do toga doveli. U drugom dijelu razmatra se koncept informetrije kao zajedničke discipline.
Bibliometrijska analiza časopisa Acta stomatologica Croatica (ASCRO) obavljena je za razdoblje od godine 1966. do 2006. Svrha: Istraživanjem se željelo utvrditi stupanj komunikabilnosti časopisa tj. ...utjecaj objavljenih radova na druge radove i znanstvenike. Materijali i metode: Na uzorku pribavljenom pretraživanjem baze podataka Web of Science (WoS) obavljena je citatna analiza, a podaci su obrađeni deskriptivnom statistikom. Rezultati: Pretraživanjem je izdvojeno 185 radova s ukupno 257 citata te je svaki od citiranih radova dobio prosječno 1,4 citata. Znamo li da su u časopisu objavljena ukupno 1.273 rada, svaki je citiran prosječno 0,2 puta. Analiza pogrešaka pokazala je da su kod 50,2% radova svi elementi bibliografskog opisa navedeni bez pogreške, a ukupno su zabilježene 163 pogreške u citiranju. Najviše pogrešaka (65%) bilo je u naslovu časopisa. Najveći broj citata po radu jest pet. Najviše citata po godini je 28 i to 1991. godine. Razdioba citata prema starosti rada pokazuje da je maksimum od 9,3% citata postignut u trećoj godini od objavljivanja rada, a zatim se njihov broj smanjuje. ASCRO je citiran u 65 časopisa, a najviše (44,7%) u Coll. Antropol. Ukupno je zabilježeno 60,7% samocitata, a 21% citata naveli su isključivo strani autori. Zaključak: Konačno je moguće istaknuti da ne bismo trebali biti zadovoljiti sadašnjom razinom utjecaja ASCRO-a na domaću i svjetsku znanstvenu zajednicu. Analiza pokazuje razmjerno skroman ukupan broj citata te velik broj samocitata i mali udjel citata stranih autora, što su pokazatelji slabe komunikacije stranih autora s radovima iz analiziranog časopisa. Kao opći zadatak mora se postaviti izvrsnost, a da se to postigne, treba ustrajno podizati razinu kvalitete svih segmenata u složenom procesu izdavanja znanstvenog časopisa, posebice vrsnoću objavljenih radova.
Bibliometrijskom analizom časopisa Acta Botanica Croatica načinjen je pregled znanstvene aktivnosti za područje botanike u Hrvatskoj. Analizirano je desetogodišnje razdoblje, 1979—1988. S obzirom na ...predmet istraživanja izdvojile su se dvije skupine. Skupina A (59%) i obrađuje fitocenologiju, fitogeografiju, ekologiju i taksonomiju, a skupina B (41%) obrađuje fiziologiju, citologiju, embriologiju i molekularnu biologiju. Za obje skupine utvrđena je struktura citiranja, starost citirane literature i jezici citiranja.
Rad se bavi problematikom međunarodne produktivnosti i vidljivosti društvenih znanosti u zemljama Srednje i Istočne Evrope (SIE). Razlozi zbog kojih društvene znanosti u SIE državama zaostaju u ...internacionalizaciji proizlaze ne samo iz prošlosti, već i iz sadašnjosti.
Intelektualni potencijal društvenih znanosti često nije sasvim priznat niti efektivno korišten od različitih grupa društvenih aktera. Postoji također i nedostatak institucionalne potpore od nositelja I&R politika u poticanju društvenih znanstvenika na više objavljivanja u inozemstvu
i na uspostavljanje mreža izvrsnosti izvan nacionalnih granica. U radu je glavni fokus na nacionalnim I&R evaluacijskim sistemima. I&R evaluacijski sustavi imaju ključnu ulogu u alokaciji financijskih potpora znanstvenicima, potpomaganju individualnih znanstveničkih
karijera, osiguranju disciplinarnih (ili interdisciplinarnih) standarda itd. Naposljetku, nemoguće je razumjeti sadašnju razinu internacionalne produktivnosti i vidljivosti društvenih znanosti u SIE državama bez objašnjavanja kako nacionalni I&R evaluacijski sistemi funkcioniraju. Korišteni su neki analitički podaci kako bi se ilustriralo međunarodnu
orijentaciju društvoznanstvenika. Ovi podaci upozoravaju da se velika očekivanja kako će društvoslovci iz ovog dijela Evrope lako prodrijeti u kanale objavljivanja na Zapadu i imati veliki znanstveni odjek tek trebaju realizirati.
This dissertation is an attempt to present the massifs of information, which reflect the structure of science, bу using scientometric and specially bibliometric methods. First researches on plant ...ecology and geography were done mostly by foreigners. the first southslavonic scientific institutions were founded in the second half of 19th the century. Between the world wars the institutions grew, after the second world war the network of scientific institutions spread fast, and the number of researchers was ten times multiplied. In the seventies of the 20th century the growth was slowing down, and in the eighties the falling started. Basis for this bibliometric study was the Bibliography of ecology, dispersion and protection of flora and vegetation in southslavonic lands 1759-1988, which was compiled as an appendix to this dissertation. It includes 391 monographs, 226 doctoral dissertations and 6.012 articles from journals and collections. Temporal distribution of publications, thematic and linguistic structure of the bibliography, dispersion of authors and journals according to productivity and presence of journals in world system of scientific information are analyzed. It is established that: it is possible to divide the development in three basic periods; development of those disciplines followed the development in the world; 17% of papers were published in foreign languages and 53% of articles had summaries in foreign languages; more then 50% of articles published between 1980. and 1988. were in journals included in world databases for adequate disciplines. Bibliography includes papers of 1.859 authors, whose productivity is dispersed in accordance with bibliometric laws. Numeric value of bibliometric parameter, which is the indicator for the structure of examined system of science, was 0,67. Bibliography included 5.863 articles from 556 journals, whose dispersion was in accordance with bibliometric laws, with parameter of dispersion 0,49. Parameter values less then 1 indicate that the dispersion is nongaussian, Zipfs, with highly expressed stratification and with greater part of highly productive sources. That is the characteristic for the development of science in unpleasant environment. The fact that in period of 150 years of continual publishing of scientific results in plant ecology and geography 40 years had exponential growth of the number of publications, 40 years had falling, and 70 years passed in reaching the level before negative trend started, is the best indicator of the essential problems for the development of science in this part of the world.
Ova disertacija predstavlja pokušaj analize informacionih masiva, kao odraza strukture nauke, primenom naukometrijskih, posebno bibliometrijskih, metoda. Prva istraživanja iz fitoekologije i fitogeografije vršili su uglavnom stranci. U drugoj polovini 19. veka osnivaju se prve domaće naučnoistraživačke institucije. Između dva svetska rata dolazi do njihovog jačanja, a posle Drugog svetskog rata do naglog širenja mreže institucija i udesetostručenja broja istraživača. Sedamdesetih godina 20. veka rast se usporava, a krajem osamdesetih dolazi do opadanja. Osnovu za bibliometrijsku studiju činila je bibliografija o ekologiji, rasprostranjenju i zaštiti flore i vegetacije u jugoslovenskim zemljama 1759-1988, koja je urađena kao prilog uz ovu disertaciju. Ona obuhvata 391 monografsku publikaciju, 226 doktorskih disertacjia i 6.012 članaka iz časopisa i zbornika. Analizirana je vremenska raspodela bibliografskih jedinica, tematska i jezička struktura bibliografije, raspodela autora i časopisa po produktivnosti i uključenost časopisa u svetski sistem protoka informacija. Utvrđeno je da je: moguće izdvojiti 3 osnovna perioda razvoja; razvoj posmatranih disciplina pratio je razvoj u svetu; 17% radova je objavljeno na stranim jezicima, a 53% članaka ima sažetke na svetskim jezicima; preko 50%članaka objavljenih 1980-1988. nalazili su se u časopisima koji su uključeni u svetske baze podataka za odgovarajuće oblasti. Bibliografija sadrži radove 1.859 autora, čija se raspodela po produktivnosti ponaša po bibliometrijskim zakonima, a parametar rasopodele, koji je i osnovni pokazatelj strukture posmatranog sistema, iznosi 0,67. Bibliografijom je obuhvaćeno 5.863 članaka iz 556 časopisa, čija se raspodela po časopisima ponašala po bibliometrijskim zakonima, a parametar raspodele iznosi 0,49. Vrednosti parametra raspodele manje od 1 ukazuju na negausovsku Cipfovu raspodelu sa jako izraženom stratifikacijom i povećanim udelom visokoproduktivnih nosilaca posmatranih pojava, što je karakteristično za razvoj nauke u nepovoljnim uslovima. Činjenica da je od 150 godina, koliko traje redovno objavljivanje naučnih rezultata iz posmatranih oblasti, 40 godina bilo sa eksponencijalnim rastom, 40 godina sa trendom opadanja, a 70 godina je proteklo u povratku na nivo pre početka negativnog trenda, najbolje ukazuje na suštinu problema razvoja nauke na ovim prostorima.
U radu je obavljena bibliometrijska analiza članaka objavljenih s adresom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu indeksiranih u bazi podataka Web of Science (1976.-2005.). Uzorak čini 428 ...radova, a analizirane su adrese autora, pokazatelji produktivnosti (autori, ustanove, godina objavljivanja, vrsta rada, jezik rada, časopis u kojemu su objavljeni) i citiranost. Analiza strukture adresa pokazuje da je pripadnost Zagrebačkom sveučilištu navedena u 87,7% adresa, a Fakultetu u 98,8% adresa i to na 13 različitih načina. Najviše je radova (82,5%) kategorizirano kao znanstveni rad, 15,2% su kongresni sažeci, a pregledni radovi, kratka priopćenja, pisma, prikazi knjiga i radovi o osobi zastupljeni su manje od 1%. Analizirani radovi objavljeni su u 88 časopisa, a najviše u Coll. Antropol. (39,9%). Prema bazi podataka JCR, časopisi pripadaju 31 znanstvenom području. Iako najviše časopisa (24) pripada području Dentistry, Oral Surgery & Medicine, najviše radova objavljeno je u dva časopisa iz područja “Anthropology”. U 428 objavljenih radova surađivalo je ukupno 1866 autora - najviše je četveroautorskih radova (23,8%), a najveći broj autora je jedanaest. Prosječan broj autora po članku je 4,4. Suradnjom unutar Fakulteta objavljeno je 45,1% radova, nešto više (47,4%) u suautorstvu s istraživačima iz drugih hrvatskih ustanova, a s inozemnim znanstvenicima 6,1%. Analiza citata pokazuje da 41,1% radova nema citata - najcitiraniji rad ima 54 citata, a prosjek je 2,68 citata po radu. Od deset najcitiranijih radova dva su objavljena s inozemnim suautorima, jedan u suradnji u sklopu Stomatološkog fakulteta, a šest u suautorstvu sa znanstvenicima IRB-a.
PDF
