On the example of the poem Putnik, of the Croatian poet Petar Preradović, the author shows how the works of old Croatian writers were linguistically altered.
In the article is presented the lesser-known Croatian writer from the 19th century, Ferdinand Babić. In the introduction is a description of the basic characteristics of Croatian political and ...literal life from the 1850’s to middle 1880’s. Here his work is elaborated as a poet and literary man by the examination of the subjects, development of a fable, characters, the descriptions, the romantic and realistic elements in his works, his morals and his messages. Based on this analysis of Ferdinand Babić’s literal works here is a judgment about the good and bad characteristics of his poetry and novels. It is emphasised that Babić gave the public what they wanted to read at the time. By his literal characteristics he was a writer of his own time. He deserves a place in contemporaneous Croatian history of literature because of the positive sides of his work.
"Svaka upotreba jezika između roditelja i njihove djece temelj je opstanka nekog jezika. Već za dva naraštaja neki jezik može potpuno nestati ako ga roditelji ne budu prenosili svojoj djeci."
Kronologija objavljivanja književnih djela svećenika, književnika i znanstvenika Ivana Goluba sugerira da se, osim rijetkih izuzetaka iz ranijeg razdoblja, književnim stvaralaštvom intenzivnije počeo ...baviti tek 1990-ih godina. No, kada u obzir uzmemo do danas uglavnom nepoznata njegova djela koja su nastala znatno prije, ali su objavljena tek 1990-ih godina, i to vjerojatno prije svega zahvaljujući slomu komunističkog društveno-političkog poretka koji je do tada proskribirao književnost kršćanskog nadahnuća, postaje jasno da se Golub književnim stvaralaštvom u kontinuitetu i otprilike jednakim intenzitetom ustvari bavio još od 1970-ih pa sve do danas.
U pjesništvu hrvatske književnosti dvadesetoga stoljeća antički motivi zauzimaju značajno mjesto. Naglasak će u radu biti na četiri pjesnika koji su veći dio svoga života djelovali u dvadesetom ...stoljeću. Istražit će se opus Vladimira Nazora, Mi¬roslava Krleže, Dobriše Cesarića i Ivana Slamniga, koji su živjeli duboko u dvade¬setom stoljeću i ostavili veliki trag u hrvatskoj kulturi kao pjesnici i javne osobe. Izbor autora napravljen je uvidom u opuse više autora koji su svoje pjesme pisali u dvadesetom stoljeću. Tema ovoga rada pripada u domenu intertekstualnosti, a uvid u recepciju antike u hrvatskome pjesništvu dvadesetoga stoljeća u istraživanju za ovaj rad pokušat će pokazati da u tom vremenskom okviru prevladavaju topos i aluzija posebice u kasnijih pjesnika, ali i da je taj utjecaj u književnosti i dalje prisutan čak i krajem dvadesetog stoljeća. Budući da detaljnija analiza u okvirima ovoga rada neće biti moguća, navest će se primjeri i neka općenita zapažanja vezana uz ovu temu i svakog pojedinog istraženog autora.
