Sažetak
Više od pola stoljeća postojanja obavještajnih studija (Intelligence studies) ovo područje karakterizira problem jednoznačnog definiranja pojma obavještajnog koji predstavlja sporno mjesto u ...korpusu postojećeg znanja. Determinanta toga je postojanje različitih tipova obavještajnog, odnosno pojam se dovodi u vezu s produktom obavještajnog djelovanja ili informacijom, procesom/ciklusom u kojem se prikupljaju, obrađuju, analiziraju i diseminiraju informacije te organizacijom koja proizvodi obavještajno znanje. Nadalje, riječ je o širokom pojmu koji se kroz povijest inicijalno razvijao i predstavljao kao isključivo državno svojstvo, da bi kasnije postao jednako zastupljen pojam u drugim djelatnostima, konkretnije poslovanju, znanosti, sportu i sl. Definiranje pojma „obavještajno“ bitno je ne samo radi razvoja obavještajne teorije i znanstvene discipline nego i zbog praktičnog dijela „obavještajnog“ koji je esencijalno obilježje svake države u vidu potpore donošenju državničkih odluka ali i definiranja politika iz spektra nacionalne sigurnosti. U radu je korištenjem kvantitativne i kvalitativne analize sadržaja analizirano 35 znanstvenih, stručnih te institucijskih definicija pojma obavještajnog. Kvalitativnom sadržajnom analizom identificirano je 15 ključnih elemenata. Kvantitativnom analizom utvrđeno je da je najzastupljeniji element „informacija“, potom „krajnji korisnik/donositelj odluka“, zatim slijede „akcijabilni karakter“, „strane države“ i „znanje“. Na temelju izlučenih elemenata predstavljena je nova definicija. Obavještajno karakterizira akcijabilno znanje o stranim/drugim državama koje se u obliku informacije diseminira prema krajnjim korisnicima, odnosno donositeljima odluka.
Teamwork is not a new topic in social work. In a bid to further advance the field, this paper has three aims: to identify the factors most relevant to the definition of teamwork in social work, to ...define a team in social work and propose a definition of teamwork in social work, and to provide a typology that accounts for important aspects of teamwork in social work. The focused review (relying on certain aspects of a scoping study and systematic review) of 84 papers revealed four main factors of relevance to the definition of teamwork and team in social work: size, composition, aim (purpose) and the role (participation) of users. Definitions are given of team and teamwork in social work that are in harmony with contemporary concepts of social work like a working relationship (co-creation). A typology entailing three of four identified important factors is proposed while four types of teamwork in social work are illustrated with examples from a small European country.
Problemi frazeološkog nazivlja Parizoska, Jelena; Stanojević, Mateusz-Milan
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2018, Letnik:
44, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj je ovoga rada dati sveobuhvatan pregled naziva koji se upotrebljavaju u frazeološkim istraživanjima na ruskome, hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku. Opisujemo uporabu naziva u tim ...jezicima s obzirom na različite jezikoslovne tradicije, različite teorijske i metodološke pristupe ustaljenim višečlanim leksičkim jedinicama te definicije i klasifikacije jedinica koje se smatraju dijelom frazeologije. U radu pokazujemo da odabir i uporaba specifičnih naziva ovisi o jezikoslovnim tradicijama, teorijskom pristupu i jeziku objavljivanja. Tako se isti naziv upotrebljava za različite vrste jedinica, ali se i jednako definirane jedinice opisuju različitim nazivima. Ta varijacija pokazuje da je nazivlje u frazeologiji podložno istim zakonitostima kao i nazivlje u drugim (nelingvističkim) disciplinama.
The aim of this paper is to give a comprehensive overview of the terms used in phraseological studies in Russian, Croatian, English and German. We outline how terminology is used in these languages with regard to different linguistic traditions, different theoretical and methodological approaches to conventionalized multiword expressions, and the definitions and classifications of units which are considered to be part of phraseology. We demonstrate that the choice and use of specific terms depends on linguistic traditions, theoretical approaches and the language of publication. This leads to the same term being used for different units, as well as units with the same definition being referred to by different terms. This type of variation shows that phraseological terminology is subject to the same principles as terminology in other (non-linguistic) disciplines.
In this paper, we present some of the reasons why defining social work is a difficult task. A brief history of the definition of social work is presented. We introduce a division of definitions of ...social work into the enumerative and abstract. The first fail to cover the entire palette of social work practices, while the second are paradoxically both too narrow and too inclusive. In order to tackle the problem of the over-inclusiveness of the definitions, we delimit the area of operation of social work using the duality of Habermas' lifeworld and system. We maintain that Habermas' theory should be used as a guideline for re-thinking what 'goes wrong' when social work is to be defined. Namely, social work practice mainly takes place in the borderlands between lifeworld and system, where both fail. This fact influences the definitions of social work, its theory, and its practice. The definition of social work is dependent not only on local knowledge and determinants, but on social problems that are local but also globally determined as well. As social problems change and evolve, the definition of social work remains a never-ending story.
This paper tries to provide an introduction into advertising ethics, and examines the problems with its definition, as well as different concepts of the area. The observed differences in the ...perception
of the discipline are grouped into three categories: (1) the issue of theoretical or applied nature of advertising ethics, (2) its separation or inclusion into marketing ethics, (3) original theoretical contributions to general ethics as the only reason for the existence of advertising ethics. We paid special attention to the objection with respect to the incoherence of the discipline due to alleged inherent immorality of advertising as a profession. Further, the paper examines the relationship between advertising ethics and other related disciplines – media ethics, area of business and society, as well as marketing and business ethics. Through critical reflection, we have attempted to answer all the questions we have encountered, as well as provide interested researchers with an insight into an emerging ethical discipline – advertising ethics.
Definicije umjetnosti i formalizam PEĆNJAK, Davor; BARTULIN, Dragica
Bogoslovska smotra,
07/2013, Letnik:
83, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu prikazujemo i ispitujemo neke aspekte definiranja umjetnosti. Posebnu pažnju pridajemo formalističkoj teoriji umjetnosti. Nemamo namjeru cjelovito analizirati pokušaje definiranja ...umjetnosti, niti predložiti neku novu definiciju umjetnosti. Pokazat ćemo da su reprezentacijska teorija, ekspresivistička teorija, teorija otvorenog koncepta, institucijska teorija i povijesna teorija neadekvatne za definiranje umjetnosti i umjetničkog djela. Glede neadekvatnosti estetičke, povijesno-narativne i hibridne teorije upućujemo na drugu literaturu. Smatramo kako se formalistička teorija može obraniti od glavnih prigovora za razliku od ostalih teorija, te bi tako formalizam ipak mogao biti najbolja teorija umjetnosti pomoću koje bi se moglo definirati umjetnost i umjetničko djelo.
Ovaj će rad prikazati problematičnost kategorizacije lirskih pjesama na temelju pjesme Antuna Gustava Matoša Jesenje veče. Navedena se pjesma u udžbenicima navodi kao primjer pejzažne pjesme iako se ...u popratnim zadatcima od učenika zahtijeva da unutar nje pronađu pjesnika (umjetnika) i objasne simboliku. Odnosno, od učenika se zahtijeva razmišljanje, rasuđivanje i iščitavanje – jednom riječju zahtijeva se refleksija, čime pejzaž zapravo postaje samo tekstualni pokazatelj nečega drugog. Stoga će rad prikazati mogućnost drugačije kategorizacije navedene pjesme i usmjeriti se na njezine misaone (refleksivne) elemente. Time će se ukazati na izvantekstualnost, odmak od pejzaža, no prije svega na potrebu razumijevanja teksta, nasuprot njegovu svrstavanju u kategorije.
U radu je prikazano kontinuirano izgrađivanje pojma nadarenosti tijekom znanstvenog i stručnog bavljenja tom, vrlo složenom, prirodnom i društvenom pojavom. Taj se konceptualizacijski proces, i pored ...ranijih začetaka, odvijao od vremena kada su za to stvorene znanstvene i metodičke pretpostavke, tj. uglavnom od polovice prošlog vijeka do danas. Prikazani su izabrani primjeri definicija nadarenosti, nekoliko modela strukture nadarenosti, pokušaji klasifikacija vrsta nadarenosti, neke liste indikativnih znakova nadarenosti i uloga društvene zajednice u razvoju nadarenih pojedinaca. Već i ovdje mali broj izlučenih definicija i dinamičkih strukturnih modela nadarenosti pokazao je, s jedne strane na mogućnost opisa te pojave s različitih teorijskih i praktičnih gledišta, i s druge strane na postepeno unošenje u njih sve većeg broja sastavnica koje određuju taj pojam. Jedna od značajnih, ovdje posebno naglašenih komponenti je društvo koje se javlja u dvostrukoj ulozi, kao stimulator razvoja, ali kao i korisnik duhovnih
i materijalnih proizvoda nadarenih pojedinaca. Na kraju je naglašeno, da i pored kontinuirane i dalje očekivane reinterpretacije pojma nadarenosti u skladu s novim znanstvenim spoznajama, već i sada postoji solidna teorijska i empirijska podloga za praktične aktivnosti u tom području.
U radu se analiziraju gramatički opisi vrsta riječi u Novoj ričoslovici iliričkoj (1812), Novoj ričoslovici iliričko-franceskoj (1812) i Ričoslovju (1849-1850) Šime Starčevića. Pritom se posebno ...analizira nekoliko temeljnih postavki: koje se vrste riječi opisuju u gramatikama, koje hrvatske nazive autor upotrebljava pri njihovu imenovanju. Razmatraju se gramatičke definicije vrsta riječi, s posebnim obzirom na pitanje na kojoj su razini jezičnoga opisa utemeljene: na leksičko-semantičkoj, morfološkoj ili sintaktičkoj. Iako je riječ o usporednom tipu analize, takvim se postupkom pokazuje Starčevićev način promišljanja jezičnih pojava i ukazuje na obilježja Starčevićeva gramatičkoga diskursa.
PDF
