U pregledu arhitektonske djelatnosti emigranata iz Rusije ovom se prilikom aktualizira rad graditelja iz drugih jugoslavenskih sredina u hrvatskim gradovima, kao i doprinos zagrebačkih diplomanata ...arhitekture ostvaren izvan granica Hrvatske. Unutar prve skupine graditelja izdvojili su se Andrej Papkov, Andrej Ševcov, Viktor Zelinski i Valerij Staševski, dok su se u drugoj afirmirali Vsevolod Tatarinov, Leonid Makšejev, Viktor Zalevski, Irina Nepokojčickaja i Fedor Wenzler.
This paper presents an overview of the professional work of two groups of Russian immigrant architects: those coming from other parts of Yugoslavia who used to work in Croatian cities (Andrej Papkov, Andrej Ševcov, Viktor Zelinski and Valerij Staševski) and those who, as Zagreb University graduates in architecture, contributed to the architectural scene outside Croatia (Vsevolod Tatarinov, Leonid Makšejev, Viktor Zalevski, Irina Nepokojčickaja and Fedor Wenzler).
V Sloveniji se v zadnjih letih srečujemo z zastoji pri vključevanju mladih (tudi) s terciarno izobrazbo na trg dela. Na zaposljivost posameznika poleg zunanjih dejavnikov, na katere nimamo ...neposrednega vpliva, vplivajo osebnostne lastnosti, prizadevanja, volja in podobno. Dobra zaposljivost pomeni opolnomočenje, da posameznik skozi proces vseživljenjskega učenja nastopa na trgu dela trajnostno, tako da uresničuje svoje karierne cilje ter s svojim ustvarjalnim delom prispeva k svojemu zadovoljstvu in uspehu ter uspehu skupnosti. Na slovenskih univerzah so bili karierni centri ustanovljeni, da bi pripomogli k dvigu zaposljivosti diplomantov. Po petih letih delovanja Kariernega centra Univerze v Ljubljani (od leta 2008) prihajamo do podobnih izkušenj kot v drugih kariernih centrih evropskih univerz, da je učinkovitost spodbujanja in omogočanja razvoja dobre zaposljivosti večja tedaj, ko so karierni centri s svojimi aktivnostmi intenzivneje vključeni v same študijske procese.
Cilj istraživanja bio je ispitati sociodemografske prediktore socijalnih mreža na koje se mogu osloniti diplomanti prilikom traženja prvog zaposlenja – procjenama njihove veličine, snage socijalnih ...veza i statusa aktera u mreži. Veličina mreže definirana je kao ukupan broj ljudi s kojima je pojedinac povezan, a snaga veze kao bliskost društvenog odnosa između pojedinca i druge osobe u mreži. Bliski prijatelji i rođaci su primjer snažnih veza, dok rijetko kontaktirani poznanici predstavljaju slabe veze koje su socijalno, emocionalno i često fizički udaljene. Status aktera operacionalizira se kao obrazovni, radni i ekonomski status onih koji čine mrežu pojedinca. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 730 diplomanata javnih fakulteta u Bosni i Hercegovini. Podaci su prikupljeni online anketom i temelje se na samoprocjenama. Utvrđeno je da socioekonomski status pojedinca predviđa njegovu procjenu vlastite socijalne mreže: prosječna materijalna primanja pozitivan su samostalni prediktor veličine mreže, a prosječna materijalna primanja i zaposlenost oca pozitivan prediktor statusa aktera na koje se mogu osloniti diplomanti prilikom traženja prvog zaposlenja. Istraživane socioekonomske karakteristike diplomanata objašnjavaju između 2,8% i 3,45 varijance individualnih razlika u doživljaju socijalnog kapitala. Ispitivane socioekonomske značajke diplomanata nisu bile povezane s doživljajem snage veza koje čine socijalnu mrežu.
Profesor Zlatko Meić je dobitnik Godišnje državne nagrade za znanost 2006., pa je njegov životni put te znanstveno, stručno i nastavno djelovanje opisan s dosta detalja. Rođen je 1938. u Šidu, a ...školovan u Varaždinu (sedmoljetka, 1945.-1952., i gimnazija, 1952.-1957.) i Zagrebu (Tehnološki fakultet, 1957.-1962.). Magistrirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (1967.), gdje je zatim vrlo brzo i doktorirao (1969.) Karijeru je proveo u Institutu Rugjer Bošković i Kemijskome odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Područje istraživanja mu je bilo molekularna spektroskopija, gdje ostavio značajan znanstveni i stručni opus. Na Kemijskome odsjeku je djelovao u Zavodu za analitičku kemiju, gdje je modernizirao nastavu i uveo novi kolegij Identifikacija spojeva spektroskopskim metodama. Imao je vrlo velik broj diplomanata, jer se odlikovao dobronamjernim i smirenim pristupom svakom studentu.
V zadnjih desetletjih se je izobraženost prebivalcev evropskih držav, še posebej mladih, pomembno povečevala, ob tem pa se je zmanjševala verodostojnost jamstva, da višja stopnja formalne izobrazbe ...prinaša ustreznejšo in bolje plačano zaposli tev. Hkrati se spreminjajo prakse zaposlovanja, med drugim tudi zato, ker delodajalci vse pogosteje zahtevajo neformalno pridobljena znanja in veščine, ki so kratkoročno profitabilna, šolska spričevala in diplome pa pripoznavajo za vstopnico v izbirni proces. Za zaposlitev so vse bolj relevantna neformalno pridobljena znanja in veščine, kot so: socialne in komunika cijske spretnosti, informacijska pismenosti, obvladovanja tujih jezikov idr. Od iskalcev zaposlitve se zahteva tudi sposobnost nadgrajevanja formalnih zanj in preusmerjanja od ozkih specifičnih k širšim in splošnejšim kvalifikacijam. Učenje ob delu in učenje na dolgi rok oziroma vseživljenjsko učenje postajata del zaposlitve. Te nove zahteve na trgu dela še posebej priza devajo populacijo mladih iskalcev prve zaposlitve. Kot kažejo raziskave, so mladi socialna skupina, ki je najpogosteje vklju čena v negotove oblike zaposlitve, kot so začasna in občasna dela, dela za določen čas, ki pogosto ne omogočajo izgradnje osebnih profesionalnih karier.
Prispevek obravnava dva problema, povezana s temi ugotovitvami: kako bi bilo mogoče ublažiti posledice dejavnikov, ki na trgu dela odrivajo mlade na družbeno margino, s poudarkom na individualnih vložkih v (dodatno) izobraževanje in vzpostavljaje socialnih omrežij; in ali bi mladi z najvišjimi stopnjami izobrazbe, kot tista skupina, pri kateri se z neustrezno zaposlitvijo izgubi največ znanja, z vlaganjem v človeški in socialni kapital lahko izboljšali svoje kompetence za uspešen prehod iz izobraževanja v zaposlitev.
Zapošljivost se odnosi na skup sposobnosti, znanja i vještina koje omogućavaju diplomantima da prošire mogućnosti za zapošljavanje i postignu daljnji napredak u svojoj karijeri. Glavni cilj rada bio ...je upravo ispitati koje su vještine ključne za diplomante poslovne ekonomije pri zapošljavanju te analizirati razliku u percepciji između poslodavaca i studenata s obzirom na razvijenost odabranih konceptualnih, socijalnih i tehničkih menadžerskih vještina. Provedeno je empirijsko istraživanje na uzorku 30 stručnjaka uglavnom iz područja upravljanja ljudskim potencijalima iz većinom velikih hrvatskih poduzeća, kao i na 100 nedavno diplomiranih magistara poslovne ekonomije s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primarni podaci su prikupljeni anketnim upitnikom te analizirani primjenom metoda deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje značajne razlike u percepciji razvijenosti pojedinih menadžerskih vještina diplomanata. Diplomanti de facto precjenjuju gotovo sve vještine osim tehničkih znanja i vještina govorne komunikacije. Najveći jaz u procjeni identificiran je kod kritičke samosvijesti, rada u timu, upravljanje konfliktima i kritičkog mišljenja. Ovi rezultati mogu biti korisni sveučilištima kako bi ona mogla prilagoditi svoje studije na temelju zahtjeva tržišta rada, kao i studentima poslovne ekonomije koji mogu poboljšati svoj skup vještina i maksimizirati izglede za zapošljivost.
Enormna opterećenost bolestima, lošim ishodima učenja u visokom obrazovanju u Južnoj Africi i njihova interakcija u smislu utjecaja na produktivnost ljudskih resursa iziskuju istraživanja za ...konkretne smjernice u okviru politike. U tom smislu, svrha ovog rada je istražiti ovaj odnos, zajedno s drugim čimbenicima, promatrajući ljudske resurse iz perspektive zdravlja, upisa u visoko obrazovanje (HEE) i diplomiranih studenata visokog obrazovanja (HEG). U istraživanju se primjenjuje model vremenskih serija s autoregresijskim distribuiranim pomacima (ARDL) s podacima koji obuhvaćaju razdoblje od 1980. do 2015. godine. Studija je pokazala da, dok BDP raste, stope zaposlenosti i HEE imaju pozitivan učinak na produktivnost u Južnoj Africi; kapital i životni vijek su inverzni u odnosu na produktivnost. Naime, rezultati ovog istraživanja potvrđuju hipotezu da bez odgovarajućeg školskog sektora usmjerenog na potrebne vještine, široko rasprostranjena antiretroviralna terapija u prevenciji HIV-a stanovništva, a s tim i njihovo preživljavanje, negativno utječe na produktivnost. Nadalje, rezultati potvrđuju da uključivanje u obrazovanje djeluje pozitivno na produktivnost, jer obuhvaća pojedince koji su djelomično vješti u programima potrebnim gospodarstvu. Naposljetku, potvrđena je i hipoteza da su ishodi učenja diplomskih studija negativni u odnosu na produktivnost zbog neusklađenosti vještina diplomanata i potreba gospodarstva. Stoga se predlaže da se u okviru politike za povećanje produktivnosti u Južnoj Africi, poduzmu zajednički napori u školskom i zdravstvenom sektoru.
U radu se analizira mjera u kojoj diplomanti Državne škole za javnu upravu (Ecole National d’Administration, ENA), koji su odgovorni za primjenu javnih politika u Francuskoj, utječu i na njihovo ...oblikovanje. Provjeravaju se četiri hipoteze. Prema prvoj, postoji pozitivna korelacija između mjesta u hijerarhiji koje zauzima neki državni službenik i oblikovanja javnih politika. Druga tvrdi da utjecaj na oblikovanje politika raste usporedno s duljinom trajanja dužnosničkih (političkih) funkcija koje neki francuski viši državni službenici povremeno obavljaju, dok treća pretpostavlja da utjecaj na javne politike raste kad se državni službenik vrati na svoje karijerno radno mjesto. Prema četvrtoj hipotezi, postoji pozitivan odnos između članstva državnih službenika u profesionalnim i političkim udrugama i razmjera njihovog utjecaja na javne politike. Uz provjeru hipoteza, u radu se nastoji procijeniti učinkovitost vanjskog nadzora (Senat, Nacionalna skupština, i dr.) te unutarnjeg nadzora (Ured predsjednika Vlade, Državni savjet, i dr.) nad upravom kako bi se odredilo dominira li državna uprava područjem oblikovanja javnih politika, uz svoje redovite dužnosti njihove primjene. Nadalje, u radu se želi ustanoviti empirijski profil grand corpsa. Zaključno, studija je pokazala da viši državni službenici, bili oni članovi grand corpsa ili ne, ne vladaju Francuskom. Nadalje, jedan od glavnih zaključaka jest da sama ENA ima malo, ili uopće nema, izravnog utjecaja na oblikovanje javnih politika. Oni njezini diplomanti koji postanu članovi grands corpsa imaju značajan utjecaj na oblikovanje politika, no to se događa za vrijeme njihovih privremenih angažmana na političkim položajima koje obavljaju u skladu sa zadacima i odgovornostima koje takvi položaji nose.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovom radu proučavaju se obilježja zapošljivosti mladih diplomanata uzimajući u obzir njihove različite individualne sposobnosti i dodanu vrijednost obrazovnih institucija u kontekstu teorije ...ljudskog kapitala. Studija koristi jedinstvene mikro podatke o poslodavcima i zaposlenicima za cjelovitu kohortu slovenskih diplomanata u 2007. godini. Cilj ovog rada je istražiti kvalitetu obrazovnih usluga koristeći latentnu varijablu koja se ne koristi često u literaturi: zapošljivost diplomiranih studenata. Kako bi se izbjegao problem različite dinamike zapošljavanja u pojedinim područjima studiranja, rad je usmjeren isključivo na diplomante iz područja poslovanja i administracije. Rezultati pokazuju da se, u prosjeku, vjerojatnost zapošljavanja nakon stjecanja diplome znatno razlikuje među fakultetima poslovnog smjera. Uz neke institucije veže se veća vjerojatnost zapošljavanja, čime se otkrivaju znatne razlike u kvaliteti. Ove institucije pružaju usluge obrazovanja po nižoj cijeni po zaposlenom diplomantu u odnosu na druge visokoškolske ustanove. Novi privatni fakulteti imaju znatno nižu razinu zapošljivosti svojih redovitih i izvanrednih diplomanata, što vjerojatno ukazuje na niže sposobnosti studenata koji ih upisuju i/ili nižu kvalitetu studijskih programa u koje su uključeni.
PDF
