Autor promatra lik Miroslava Bulešića kroz dvostruku prizmu. Pozivajući se na fra Berarda Barčića vidi u Bulešiću anđeoski i evanđeoski svećenički lik. Lik i djelo Miroslava Bulešića opisuje ...iščitavajući relativno bogatu literaturu sadržanu u dosad objavljenim knjigama o njegovu životu i djelu, u novinama, časopisima i internetskim stranicama. Posebice u tom kontekstu ističe najnoviju kritičku i dokumentiranu studiju Fabijana Veraje.
”Pisati znači izvući ono što postoji iz sjene onoga što znamo. U tome je bit pisanja. Ne u tome što se negdje događa, ne u tome kakvi su se događaji negdje odigrali, nego negdje samo po sebi. To ...negdje mjesto je i cilj pisanja. Ali kako onamo doći?” (Karl Ove Knausgard, Moja borba I)
Fotografskom memorijom, pisac rasprostire svoj život na tri i po tisuća stranica. Bez i jedne jedine simboličke vrijednosti bilo kojeg lika, gruba, sumorna, teška, najčešće nepodnošljiva i odvratna stvarnost od početka ubija nadu u mogućnost oporavka. Možemo li iz literarnog djela Knausgarda (ali i Houellebecqua i Franzena, npr.) bolje razumjeti neljudski (tržišno-medijski, prije svega) oblikovanu stvarnost koja kao da je odustala od sebe same pa više ni u umjetničkom izričaju ne stvara više vrijednosti na koje smo navikli čitajući klasičnu, pa čak i noviju literaturu?
The ship’s diaries of the sailing ships Stefano, Francesco Giuseppe I and Countess Hilda are samples of the most preserved sources about sailing ship’s voyages which can be found in the Maritime and ...History Museum of the Croatian Coast of Rijeka. The ship dairies of Francesco Giuseppe I. and Countess Hilda were partially researched during the writing of the book ‘How to Sail Cape Horn’, by Radojica Barbalić and Ivo Jurković in 1972. Diary – the notes of the Dubrovnik Dominican Brother, Stjepan Skurle about the events of the sinking of the Stefano and the survival of its castaways amongst the Aborigines in Australia were never completely translated from Italian into Croatian. The Maritime and History Museum has the only preserved manuscript about the Stefano although there is another sample of it in the USA by Gustav Rathe who is an ancestor from one castaway who survived from the Stefano. In the second part of this work, more attention is paid to the collection of sources of the Maritime and History Museum of Croatian Coast. This is related to the model of an Uskok ship, oil on canvas by the painter Bartol Ivanković which shows the sail ship Trojednica and another one by the same painter called Pošćićeva Flota which portrays the importance of the ship’s owner Pošćić and his role in the boat, Hervatska. These ships, each from their own time, kept sea connections from Senj to Rijeka waters. They are also an important source for research about the relations amongst shipbuilders and social, economic and cultural relations through the centuries.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Front- dnevnik- diary- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Članak prikazuje rezultate anketnoga ispitivanja mišljenja i iskustava nastavnika srednjih škola o implementaciji e-dnevnika u školsku praksu, prednostima i nedostatcima njegova korištenja te ...mogućnostima njegova daljnjega unaprjeđenja. U istraživanju je sudjelovalo 127 ispitanika – nastavnika 9 srednjih škola u gradu Zadru koji u svojem svakodnevnom radu koriste e-dnevnik. Rezultati istraživanja pokazuju da je uporaba e-dnevnika zaživjela u odgojno-obrazovnoj praksi naših škola. Nastavnici ga pretežito pozitivno doživljavaju, smatraju ga jednostavnim za uporabu i korisnim za poboljšanje obrazovnoga sustava. Većina ih je pohađala obuke za korištenje e-dnevnika, poglavito one organizirane u školama te njihovu kvalitetu visoko pozitivno vrednuju. Nastavnici ne koriste sve potencijale e-dnevnika, već njegovim mogućnostima i opcijama pristupaju selektivno koristeći tek dio njegovih ukupnih potencijala. Na temelju iskustva korištenja e-dnevnika u školskoj praksi nastavnici navode njegove najveće prednosti i nedostatke te u skladu s njima daju sugestije za njegovo daljnje unaprjeđenje. S obzirom na to da ne postoje slična istraživanja, ovdje prikazani rezultati ispitivanja mišljenja i iskustava nastavnika srednjih škola mogli bi poslužiti kao putokaz daljnje aktualizacije i unaprjeđenja aplikacije e-dnevnik.
U ovom radu iznijet ćemo segment sačuvanoga ratnog dnevnika Vojka Arka (1887. – 1948.), istaknutog predstavnika ljekarničkog staleža te vlasnika zagrebačke ljekarne Sv. Duhu. Dnevnik se čuva u ...obitelji njegove kćeri, prof. dr. sc. Ksenije Arko Krstić, farmaceutkinje. Obuhvaća razdoblje od 29. kolovoza do 23. rujna 1915., dakle, tek nešto više od tri tjedna na ruskoj bojišnici nakon pada Lavova (Lemberga). Njegova bilješka tijekom 26 dana na ratištu, nastala prije sto godina, bilježi ono što službene vojne kronike redovito zaobilaze: sudbinu pojedinca, vojnika farmaceuta zahvaćenog ratnim vihorom, iščupanog iz građanskog života čija svakodnevica postaje dokument i skica ratnih okolnosti na istočnoj bojišnici 1915. godine. Ljekarna Sv. Duhu, jedna od najstarijih zagrebačkih ljekarna, danas više ne postoji.
Autori objavljuju kritički priređen Dnevnik Kerubina Šegvića, koji je taj renomirani i tada već ostarjeli svećenik povremeno pisao između siječnja 1943. i svibnja 1945. godine. U uvodnome tekstu ...priređivači Dnevnika donose i pregled osnovnih podataka vezanih uz taj izvorni dokument i autorovu karijeru, koja je bila popraćena njegovom višeslojnom ulogom u javnome, osobito kulturnome i političkome životu. Dnevnik je popraćen bilješkama i relevantnim bibliografskim
jedinicama, a priloženo mu je i jedno Šegvićevo pismo koje rasvjetljava njegove poglede na aktualne probleme nekih političkih kretanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i time nadopunjuje njegove dnevničke bilješke.
Rad naslova Raskrižje tragova u Tragu Koreje nastoji „ukrižati” autoričino
iskustvo boravka u Koreji s iskustvom istoga boravka profesora Darka
Gašparovića.
Gašparović je svoje iskustvo uobličio ...knjigom koju autorica
članka analitički komentira. Tekst je pisan s pozicije osjećajno intonirane
vizure kao hommage dragom kolegi.
Ivan Merz, danas hrvatski katolički blaženik, bio je aktivni sudionik Prvoga
svjetskog rata. Nakon kratkoga boravka na Theresianische Militär Akademie u Wiener
Neustadtu od rujna do prosinca 1914., ...odlazi na studij prava i književnosti u Beč.
U prosincu 1915. godine pozvan je u Banja Luku obaviti novački liječnički pregled.
Temeljem Obrambenog zakona u ljeto 1915. bio je mobiliziran, zbog čega je prekinuo
započeti studij u Beču te početkom veljače 1916. u sklopu 2. bosanskohercegovačke
pukovnije iz Banje Luke po zapovijedi upućen u Lebring kraj Graza. Na talijanskom
bojištu proveo je dvije godine. O strahotama rata piše u svojem opsežnom dnevniku.
Sudjelujući u ratu, Ivan Merz je doživio duboko obraćenje prema Bogu. Nakon rata
započinje dubok religiozni život koji ga vodi prema svetosti.
U radu se interpretiraju spoznaje o pedagoškom djelovanju Dragojle Jarnević u kontekstu njezinih dnevničkih zapisa, analiziraju se autoričini osobni poticaji i idejni koncepti koji su im prethodili ...te temeljne smjernice i interesi njezinoga pedagoškog angažmana. Kao autorica Dnevnika, Jarnević izmjenjuje dvostruku poziciju – poziciju subjekta koji pripada vremenu koje opisuje te u njemu manje ili više aktivno sudjeluje, te poziciju književnoga subjekta koji unutar Dnevnika analizira odabrane događaje. Iz tih dviju pozicija, a osobito iz pozicije Jarnević kao književnoga subjekta, promatrat ćemo njezin pogled na pedagoška pitanja u društveno-kulturološkom diskursu u okviru kojega je artikulirala svoje ideje.
Njezini pogledi proizlaze iz kršćanske tradicije unutar koje je odrasla, te iz specifičnih domoljubnih pogleda, svojstvenih duhu vremena. Na navedene odrednice nadograđuje se specifičan pogled na feministička pitanja, budući da je obrazovanje žene bilo u središtu njezinoga interesa.
Raspršenost pedagoškog djelovanja Dragojle Jarnević, vidljiva iz njezinih dnevničkih zapisa, zanimljiv je pokazatelj razvojnoga tijeka pedagoške misli u nas. Usprkos tome, pedagoško djelovanje Dragojle Jarnević rezultiralo je naprednim pogledima na pedagoška pitanja od kojih su neka i danas aktualna. Sjedinjavanje smjernica koje su utjecale na oblikovanje njezinoga pedagoškog angažmana (kršćanstvo, patriotizam, feminizam) ukazuje na mogućnosti raznorodnih interpretacija i danas važnih pedagoških, feminističkih, kulturoloških i književnih pitanja.
