Polazeći od sociološke analize suvremene kulture koja
pluralnost vidi kao ključni pojam današnjeg društva, tekst nastoji
osvijetliti na koji način teologija i duhovnost mogu odgovoriti na
izazove ...koje u sebi krije moderni pluralizam. U prvome dijelu rada
govor je o profiliranju kršćanske duhovnosti i potrebi pounutrašnjenja
vjere. Uvažavajući duhovne potrebe ljudi današnjeg
vremena, budućnost duhovnosti ovisit će o tome u kojoj će mjeri ona
biti iskustvena, evolutivna i praktična. Kršćansko duhovno iskustvo
Boga trajno je upućeno na Kristovo čovještvo i na evanđelje kao
alternativni put.
U drugom dijelu, na konkretniji se način ukazuje kako može
kritičko-kreativna duhovnost iz izvorne kršćanske inspiracije pomoći
ozdravljenju i teološkoj integraciji prevladavajućih tendencija
današnje kulture. U tu se svrhu imenuju četiri težišta duhovnosti
budućnosti: iscjeljenje ljudskih odnosa, terapijska dimenzija vjere,
društvena zauzetost i zalaganje za pravednost, te njegovanje
kontemplativne dimenzije života. Kao zaključak, proizlazi nužnost
povezivanja mističke i proročke dimenzije kršćanske vjere.
U procesu sekularizacije dolazi do razlaza između Crkve i umjetnosti. Crkva gubi ulogu središta umjetnosti i okupljališta umjetnika. Umjetnost dvadesetog stoljeća i nadalje se intenzivno bavi ...religioznim pitanjima, tematizirajući ih u vrlo različitim vidovima. Tako nastaje jedna nova religiozna umjetnost izvan Crkve koju nazivam sekularna religiozna umjetnost. Nasuprot njoj, crkvena se umjetnost ograničava uglavnom na pitanja koja su najuže vezana uz pastoralni rad Crkve i liturgiju.
Predavanje čine četiri cjeline: a) raskol Crkve i umjetnosti, b) religiozna umjetnost nakon Božje smrti, c) umjetnost kao sekularna religija, d) crkvena umjetnost dvadesetog stoljeća.
Prikaz knjige Jakova Mamića, Razvoj suvremene duhovnosti, Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa, Institut za kršćansku duhovnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, Kršćanska sadašnjost/Mikrorad, ...Zagreb, 2003.
Svjetska konferencija UNCED-a, održana ljetos u Rio de Janeiru, pokazala je da su današnji ekološki problemi tijesno povezani s gospodarstvom jer upravo su najveći zagađivači i uništavaoci okoliša ...pokazali najmanje spremnosti da u gospodastvu primijene ono što bi značilo rješenje najtežih ekoloških problema. Zato je važno da razmislimo o poslovnom, gospodarskom moralu kakav zahtijevaju današnji ekološki problemi. Gospodarstvo treba podrediti čovjeku s obzirom na temeljne dimenzije njegove biti. Treba ga podrediti i ekološkim zahtjevima jer nema zbiljske antropocentričnosti bez kozmocentričnosti. To, pak, zahtijeva nove, holistične nazore na svijet i novi životni stil. U pitanju je nova - ekološka, kozmička - duhovnost, koja treba oblikovati čovjekovo mišljenja i djelovanje, između ostalog i na gospodarskom području.