The findings on the relationship between adverse childhood experiences (ACEs) and outcomes in adulthood cover a wide subject area. In order to understand the results of ACE studies and plan adequate ...measures, the role of social work should not be disregarded. This paper studies the topic of ACEs, positive childhood experiences and the association with the subjective experience of poverty, which has rarely been addressed, but is relevant to social work. The research was based on simple and extended ACE questionnaires and was conducted amongst the adult population of Slovenia (n = 4939). The results found that adverse material position is associated with a higher amount of adverse and a lower amount of positive childhood experiences (on average, people with adverse material position have 3.43 ACEs and 7.77 positive experiences, while those with better material position have only 1.75 ACEs and 9.82 positive experiences). Social work needs to provide measures on a systemic level to improve the material position of families and to develop programmes based on the poverty aware paradigm to support partnership and interparental relationships in order to decrease the incidence of ACE. In addition, people need adequate support (e.g. trauma-informed care) when recovering from ACE and to enhance their resilience.
Raziskovalno vprašanje (RV): Ali ženske v organizacijah še vedno nimajo enakih možnosti in se težje dokazujejo kot moški, ter ali morajo biti ženske zelo močne, iznajdljive ter vztrajne, da lahko ...uskladijo družinsko življenje in kariero. Namen: Namen članka je raziskati položaj ženske v organizaciji, odkriti težave s katerimi se srečujejo pri svoji poklicni karieri, obrazložiti naravno vlogo žensk in neenakopravnost med spoloma pri usklajevanju s plačanim delom. Zaradi stereotipov prihaja do diskriminacije na delovnem mestu v nekaterih sektorjih pa tudi na področju plač. Cilj je opredeliti pojem organizacije in ženske v njem ter usklajevanje ženske na različnih področjih in kakšna je vloga ženske v primerjavi z moško vlogo. Metoda: Za raziskavo smo uporabili metodo kvalitativne analize, ki temelji na vsebinski analizi različnih člankov iz obstoječe literature domačih avtorjev. Uporabili smo kvalitativno metodo, metodo kompilacije, s katero smo povzeli rezultate drugih avtorjev na omenjeno tematiko. Rezultati: Ugotovljeni rezultati raziskave kažejo, da se v današnji družbi ženske vse bolj uveljavljajo v organizacijah, prav tako pri napredovanju, saj usklajujejo kariero ter družinsko življenje. Organizacija: Rezultati raziskave ponujajo različnim organizacijam in drugim ustanovam informacije za delovanje v smeri ravnanja pri odnosih do zaposlenih. Družba: Ugotovitve raziskave bodo vplivale na trajnostni razvoj družbe iz dveh vidikov in sicer gospodarskega ter družbenega. Originalnost: V teoretičnem delu raziskave smo na enem mestu strnjeno predstavili raziskovalna in praktična spoznanja o vlogi ženske v organizaciji. Originalnost raziskave je v analizi različnih člankov in literature . Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Kvalitativna raziskava o vlogi žensk v organizaciji ima metodološke in vsebinske omejitve. Podali smo predloge za nadaljnje raziskovanje na področju neenakosti v podjetjih in drugih organizacijah s poudarkom na njihovem upravljanju in zastopanosti v vršnem menedžmentu.
U ovom radu nastojimo valorizirati ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG). Ekonomski položaj žena vrlo rijetko se spominje u recentnoj hrvatskoj literaturi i stoga ...zaslužuje znanstvenu pozornost. Uobičajeno se istražuje unutar obiteljske radne skupine u sklopu ekonomskih odrednica gospodarstva o dohodovnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti u radu.
U našem istraživanju ekonomskog položaja žena na OPG dajemo primjer jedne županije (Istarske). Naša hipoteza bila je da obitelj, profesionalni status žene i ekonomska obilježja OPG utječu na ekonomski položaj žene. Navedeni čimbenici utječu na participaciju žena u poljoprivrednim aktivnostima na OPG, na percepciju o radu
na gospodarstvu, na stavove o položaju žene na selu, stavove o zapošljavanju žena izvan OPG-a te o obrazovanju za poljoprivredno zanimanje.
The aim of this paper is to study and analyse the situation of the textile and clothing industry in Europe and Croatia. A hypothesis that the current problems and possible long-term sustainable ...growth and development solutions for the textile and clothing industry in Europe and Croatia should be seen as an essential prerequisite for the development of new policies that will enable restructuring of textile and clothing industry in Croatia has been confirmed. This paper draws on secondary (desk research) and primary (interviews with managers of companies, textile and clothing industry experts and local administration staff in charge of the industrial sector) sources of information, with scientific methods applied, such as methods of analysis and synthesis, inductive and deductive methods, proof and denial methods, method of description and method of compilation. PUBLICATION ABSTRACT
Socioeconomic position and some subjective indicators of health in young people in Slovenia Background: Social economic conditions have an important influence on health and health behaviour. In ...Slovenia, there have been no in-depth engagements into researching the differences in the health of children and young people correlated to their socioeconomic conditions. In the article, we intend to research the connection between the socio-economic status and selected indicators of self-evaluated health and health-related behaviour in young people in our country. Methods: The research uses a quantitative methodology, namely the standard international survey questionnaire, in which 5130 11, 13 and 15 year olds were included. Sampling was performed randomly stratified; the sampling unit was a class. For the purposes of the analysis, the chi-square and logistical regression were used. Results: The analysis of the connectedness between socio-economic status and selected indicators of health and health-related behaviour in young people shows that the socio-economic status is significantly connected to all the selected indicators. However, the connectedness is mostly weak. Adolescents from families with a low socio-economic status (in comparison with adolescents from families with a high socio-economic status) more often evaluate their own health worse, are less satisfied with their own life, eat less fruit per day, are less physically active, more often evaluate themselves as overweight, wash their teeth less often and have had fewer injuries in the last twelve month. Conclusions: Measures for preventing health inequalities have to be planned from the political to the individual level. Population programs and measures that would strengthen health and safety factors for the whole population and reduce inequalities are needed, as well as special programs and measures for children and adolescents from poorer families and also their families, who will be given the opportunity for fair and equal access to activities and sources for a healthy life. PUBLICATION ABSTRACT
U hrvatskom je društvu u tijeku značajna transformacija s izrazitim društvenim raslojavanjem, te varijabla socio-ekonomski položaj postaje vjerojatno mnogo važnija nego što je bila prije. Logično je ...tako očekivati da če socio-ekonomski položaj pojedinca ili obitelji imati uskoro daleko veći utjecaj na različite oblike ponašanja i dinamiku odnosa u obitelji i na obitelj kao agens socijalizacije nego što je imao prije. Istodobno, ne postoje ni teorije, a niti istraživanja o djelovanju socio-ekonomskoga položaja obitelji na obiteljske i socijalizacijske varijable u hrvatskome društvu. Članak daje pregled teorija i istraživanja kako bi prikazao, opisao i objasnio djelovanje socio-ekonomskoga položaja na obiteljske i socijalizacijske varijable u međunarodnome iskustvu. Glavni je cilj rada da opisivanjem i objašnjavanjem stranoga iskustva, bez pretenzija generalizacije na naše uvjete, ponudi pretpostavljene odnose tih varijabli u našim uvjetima te potakne domaća istraživanja na ovom vrlo važnom području za hrvatsko društvo.
U tekstu se, na temelju nalaza više empirijskih istraživanja, analiziraju procesi
restratifikacije u Srbiji, u periodu od kraja 1980-ih godina do novijeg vremena.
U prvom delu teksta se upozorava da ...sistemska promena podrazumeva ne
samo kvantitativne promene u kontroli i raspodeli društvenih resursa nego i
promene u načinu konstituisanja osnovnih društvenih grupa, kao i oblika njihovih
odnosa, što znači da se i same te grupe (vladajuće elite, srednji slojevi,
pa i manuelni radnici) u socijalizmu i kapitalizmu moraju definisati na različit
način. U drugom delu teksta ukazuje se na promene u tri područja stratifikacijskog
sistema u Srbiji: pokretljivosti, ekonomskoj diferencijaciji i vrednosnim
orijentacijama. Na području društvene pokretljivosti ustanovljen je rast samoregrutacije
svih osnovnih klasa, a posebno porast barijera između manuelnih
radnika i viših društvenih slojeva. Ukazano je i na povećanje ekonomske diferencijacije,
kao i na rastući značaj privatnog vlasništva za tu diferencijaciju
(izdvajanje velikih privatnih preduzetnika na vrhu hijerarhije materijalnog položaja).
Pokazano je i da na vrednosnom planu sve klase (uključujući vladajuću
i srednju) karakteriše vrednosna nekonzistencija, u vidu naglašenog prisustva
etatističko-distributivnih vrednosti, što otežava proces konsolidovanja novog
institucionalnog i normativnog (tržišnog i pluralističkog) poretka u Srbiji.
Autorica u ovom prilogu analizira podatke Ankete o radnoj snazi u Hrvatskoj 1997. godine, a posebno one koji se odnose na obitelji s djecom do 15 godina. Ona zaključuje da u Hrvatskoj prevladavaju ...obitelji s jednim ili dvoje djece, dok su sve rjeđe obitelji s većim brojem djece. Smanjeni broj djece u obiteljima ona objašnjava gospodarskim teškoćama u kojima se zemlja nalazi, što djecu za mnoge obitelji čini skupim resursom. U pogledu mjera demografske politike autorica predlaže poreske olakšice za jačanje materijalnog položaja mladih parova, pogodnosti obiteljima s jednim ili dvoje djece s ciljem da se odluče za drugo i treće dijete te posebnu brigu o obiteljima s više djece kojima treba veća državna potpora.
Polazeći od primarnih izvora (statistike zemlje useljenja) prezentiranim se tekstom pokušalo ukazati na određene strukturalne promjene kao indikatore recentnog socioekonomskog položaja emigracije iz ...jugoslavenskih zemalja (teritorij bivše Jugoslavije) u Australiji. Poznata je, naime, činjenica da neki elementi demografske strukture (osobito njen ekonomski segment) mogu biti relativno pouzdani, iako ne i jedini pokazatelji socioekonomskog položaja stanovništva određenog prostora. U konkretnom slučaju ta se analiza odnosi na doseljeničku populaciju s južnoslavenskog prostora u Australiji. U toj se zemlji, prema posljednjem popisu pučanstva (Census '86) nalazilo blizu 180.000 (zajedno sa svim generacijama 350.000) doseljenika s područja Jugoslavije, od čega je na Hrvate otpadalo preko 50%. Zbog neobuhvatnosti i nedovoljne diverzificiranosti australske imigracijske statistike koja, bez obzira na različitu nacionalnu pripadnost doseljenike iz Jugoslavije kon¬tinuirano vodi pod skupnim nazivom "Jugoslaveni" (djelomični presedan u tom pogledu čini tek posljednji popis pučanstva) zasad nije moguće cjelovito analizirati socioekonomski položaj Hrvata na tom kontinentu. Međutim, polazeći od broja hrvatskih doseljenika kao i njihova udjela u ukupnoj masi emigranata s južnoslavenskih prostora, ostaje činjenica da se suvremeni socioekonomski položaj, viđen kroz prizmu određenih strukturalnih promjena, ponajviše odnosi upravo na taj dio doseljene populacije.
Using a unique set of data drawn from the US census, statistics, city directories, and other sources, the author looks at the differences between men and women in the US labour force. She shows that ...the `gender gap' in income and job level that has existed throughout history cannot be explained simply as a matter of sex discrimination, nor as a result of inherent structural phenomena in the employment market.
PDF
