Akademik Anton Švajger : (1935. – 2002.) Bradamante, Želimir
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru,
12/2017, Letnik:
10, Številka:
10
Journal Article, Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
Akademik Anton Švajger, liječnik, od dolaska u Zavod za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa sve do odlaska u mirovinu u svojoj znanstvenoj problematici ...prvenstveno se posvetio proučavanju temeljnih zakonitosti ranog razvoja sisavaca. Posebnu pažnju posvetio je proučavanju uloge zametnih listića u ranoj embriogenezi. U okviru svoje znanstvene djelatnosti primjenjivao je mnoge dostupne znanstvene tehnike i metode od klasične deskriptivne histomorfološke analize i elektronske mikroskopije do histokemije i imunokemije. Dr. A. Švajger posebno se isticao na području eksperimentalne razvojne biologije vlastitom razrađenom metodom izolacije i mikromanipulacije te transplantacije ranih razvojnih stadija zametaka sisavaca na razini zametnih listića i njihovom eksplantacijom u in vivo i in vitro uvjete. U okviru zadanih znanstvenih zadataka davao je odgovore kao znanstvene rezultate na postavljena si pitanja o razvojnim procesima rane embriogeneze sisavaca. Stručna djelatnost dr. A. Švajgera bogata je i raznolika, posebice na području medicinske enciklopedistike. Visoku stručnu razinu znao je prenositi među suradnike i studente. Održanim brojnim javnim nastupima s tematikom užeg područja struke, općebioloških tema, povijesti medicine i Fakulteta te problematike liječničke etike pokazao se čovjekom široke opće i biomedicinske naobrazbe. U njegovu stručnu djelatnost, osim spomenutog, treba ubrojiti pisanje nastavnih tekstova, poglavlja u monografijama i priručnicima za poslijediplomsku nastavu te trajno usavršavanje liječnika.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Istraživanje opisuje ženku pasmine pudl, u dobi od 6 mjeseci, koja je okoćena s trećim stražnjim ekstremitetom i udvostručenim donjim dijelom debelog crijeva. Prekomjerni ekstremitet bio je usmjeren ...dorzalno, prema repnom dijelu kralježnice, i malo pomaknut lijevo od središnje osi tijela, pored anusa. Iako je životinja hodala bez poteškoća, pokazala je znakove neudobnosti pri defekaciji i sjedenju. Standardni radiograf pokazao je da je dodatni ekstremitet u zglobu s lijevim dijelom sjedne kosti, a kontrastni radiograf da donji dio debelog crijeva nije samo udvostručen nego i povezan s dijelom rektuma koji završava jednim analnim otvorom. Učinjena je operacija kako bi se dodatni ekstremitet amputirao. Njegovo odvajanje iz zgloba s lijevim dijelom sjedne kosti bilo je lako izvedeno i minimalno invazivno. Intervencija na crijevu nije provedena jer je utvrđeno da životinja može živjeti zdrav život s dupliciranim debelim crijevom. Petnaest dana nakon operacije životinja nije pokazivala nikakve znakove nelagode pri sjedenju i defekaciji.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cerebralna paraliza je najčešća neurološka bolest u djece, uzrokovana neprogresivnim oštećenjem mozga u razvoju. Etiologija i patogeneza razvoja cerebralne paralize nepoznata je u velikom broju ...slučajeva. Danas se smatra da je jedan od vodećih uzroka cerebralne paralize prijevremeni porođaj, dok se samo u manjeg broja oboljelih od cerebralne paralize nastalo neurorazvojno odstupanje može povezati s hipoksijom nastalom tijekom porođaja. Tijekom posljednjeg desetljeća pokazalo se da su prijevremeni porođaj i komplikacije u novorođenčeta najčešće posljedica klinički neprepoznate – subkliničke - intrauterine infekcije. Mikroorganizmi, odnosno njihovi produkti i endotoksini u fetusu, potiču ekspresiju gena za citokine, lučenje citokina i sistemski upalni odgovor koji se naziva FIRS (od engl. Fetal Inflammatory Response Syndrome). Pokazalo se da je FIRS glavni čimbenik koji može inducirati početak prijevremenog porođaja. Odnos između proupalnih i protuupalnih citokina u mozgu novorođenčeta kritičan je čimbenik nastanka oštećenja mozga. Težina neuromotornog odstupanja ne ovisi isključivo o težini hipoksično-ishemičkog oštećenja, već je rezultat kompliciranih interakcija većeg broja etioloških čimbenika i genetske predispozicije pojedinca na osnovi genotipa polimorfizama gena za proupalne i protuupalne citokine.
Neurogeneze u ljudi Crnek-Kunstelj, Vesna; Stipić, Jagoda; Zeljko, Tomislav
Acta clinica Croatica,
06/2004, Letnik:
43, Številka:
2
Conference Proceeding
Odprti dostop
U našem laboratoriju je razvijena modificirana kultura organa za kultiviranje embrija sisavaca, koja osigurava najbolje uvjete za terminalnu diferencijaciju osnovnih tkiva zametka u stadiju ...gastrulacije, a između ostalog i živčanog tkiva. Unutarstanični signali, kao što su čimbenici rasta i neurotrofični čimbenici, imaju ključnu ulogu u procesu neurogeneze. Istraživali smo ulogu retinoične kiseline (RA), faktora rasta fibroblasta (FGF) i faktora rasta živaca (NGF) u diferencijaciji neuralnog tkiva u kultiviranim 9,5 dana starim embrijima sisavaca u kritičnom razdoblju razvitka sisavaca, gastrulaciji. In vitro su bili tijekom dva tjedna kultivirani samo embrionalni dijelovi zametaka, bez izvanembrionalnih membrana na granici zračne i tekuće faze. Kako bismo istražili učinak potencijalnih uzročnika koji induciraju neuralnu diferencijaciju, u temeljni medij za kultiviranje su tijekom 9 dana bile dodavane različite koncentracije RA, FGF, NGF i kombinacija FGF/NGF. Embriji su se razvili u teratome, tada su bili fiksirani i histološki ispitani na prisutnost neuralnog tkiva. RA i NGF nisu poboljšali diferencijaciju neuralnog tkiva. Međutim, zastupljenost neuralnog tkiva bila je značajno češća u embrijima tretiranim pomoću FGF. FGF je na samom početku neurogeneze manje učinkovit u prisutnosti NGF. Stoga se čini da NGF smanjuje stimulacijski učinak FGF. U našem eksperimentalnom modelu je diferencijacija neuralnog tkiva vjerojatno inicijalno regulirana signalom FGF, iako postoje podaci da su RA i NGF također, ali vjerojatno kasnije, potrebni za razvitak. Prednost našega eksperimentalnog modela je u tome što je to jednostavniji sustav nego embrij in vivo, ali ipak bliži normalnom embrionalnom razvitku od staničnih kultura. Prema tome, rezultati su u suglasju s idejom da je FGF induktor živčanog tkiva u kralješnjaka.
Razvijen je model ektopične organogeneze fetalne suzne žlijezde štakora za ispitivanje organogeneze suzne žlijezde. To je postignuto presađivanjem suzne žlijezde ispod bubrežne kapsule. U presatcima ...je procjenjivana ekspresija gena tumorske supresije retinoblastoma (Rb) i jezgrenog antigena proliferirajućih stanica (PCNA) na razini bjelančevina. Oči fetusa štakora starih 17 i 20 dana izolirane su pod disekcijskim mikroskopom. Suzne žlijezde su pronađene i presađene pod bubrežnu kapsulu odraslog mužjaka. Nakon 14 dana su presatci rutinski pripravljeni za imunohistokemijsku analizu. Za otkrivanje monoklonskog mišjeg anti-PCNA i monoklonskog mišjeg anti-humanog proizvoda gena retinoblastoma uporabljen je DAKO Animal Research test (peroksidaza). U presatcima su se razvile teratomu slične strukture koje su sadržavale epitelne stanice suzne žlijezde i kanale, te epidermis. Signal PCNA otkriven je u jezgrama stanica odvodnog kanala, te u stanicama epidermnog bazalnog sloja. Time je pokazano kako su neke stanice presatka zadržale sposobnost proliferacije i nakon 14-dnevnog razdoblja. Signal PCNA bio je odsutan u dobro diferenciranim epitelnim stanicama suzne žlijezde. Unutarstanična ekspresija proteina Rb otkrivena je samo u nekoliko razasutih stanica, što pokazuje da je proliferirajući odjeljak u fetalnim tkivima obično veći od diferencirajućeg odjeljka. Procjena ekspresije PCNA i gena Rb mogla bi biti važna za pojašnjenje patoloških procesa u suznoj žlijezdi, kao što su tumori ili sindrom suhog oka.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
