Epilepsija je najčešća neurološka komplikacija u trudnoći. Žene s epilepsijom imaju veći rizik za komplikacije u trudnoći. U Hrvatskoj žene s epilepsijom obično prate neurolozi u tercijarnim centrima ...prema mjestu njihova boravka. Mi smo prospektivno pratili trudnoće u žena s epilepsijom i u zdravih kontrolnih trudnica te analizirali čimbenike odgovorne za ishode trudnoća i razvoj njihove djece. Zdrave trudnice su imale višu razinu obrazovanja i ekonomskog statusa, ali su žene s epilepsijom uzimale folnu kiselinu u višem postotku nego zdrave trudnice zahvaljujući pravodobnom predkoncepcijskom savjetovanju. Komplikacije za vrijeme trudnoće ovisile su o broju antiepileptičnih lijekova i kontroli epilepsije. Zamijetili smo određene bihevijoralne i kognitivne aspekte u djece izložene in utero valproičnoj kiselini, što zahtijeva daljnje praćenje. Stopa kongenitalnih malformacija nije bila povišena. U zaključku, ženama s epilepsijom trebali bismo omogućiti predkoncepcijsko
savjetovanje o rizicima u trudnoći, ali i o mogućnostima kako značajno smanjiti taj rizik. Predstavili smo model integrativne
prospektivne skrbi trudnica s epilepsijom koji se temelji na bliskoj suradnji različitih kliničkih eksperata u Hrvatskoj, u cilju osiguranja promptnog savjetovanja i pravodobne intervencije.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi moguću povezanost genskog polimorfizma ApoE s dobno ranijim početkom bolesti kod bolesnika s epilepsijom temporalnog režnja i negativnim nalazom magnetske ...rezonancije mozga. U istraživanje je bilo uključeno 80 bolesnika s epilepsijom temporalnog režnja i negativnim nalazom magnetske rezonancije mozga. Dob početka bolesti definirana je kao dob pojavnosti prvog neprovociranog epilepsijskog napadaja (isključujući febrilne konvulzije). ApoE aleli su određeni postupkom pri kojem je genomska DNA amplificirana lančanom reakcijom uz polimerazu, a korišten je detekcijski kit LightCycler (Roche) za mutacije ApoE na kodomu112 i 158. Utvrđena je značajna statistička razlika između skupina bolesnika s genotipom ApoE ε2/3 i ε3/4 (p=0,03), dok između bolesnika s ApoE ε2/3 i ε3/3 i onih s ApoE ε3/4 i ε3/3 nije bilo značajne statističke razlike. Rezultati istraživanja ukazuju na moguću povezanost specifičnog genotipa ApoE i dobi početka bolesti kod bolesnika s epilepsijom temporalnog režnja i negativnim nalazom magnetske rezonancije mozga.
Epilepsija je obilježena ponavljajućim epileptičnim napadajima koji se manifestiraju na razne načine ovisno o lokaciji i veličini žarišta. Dugotrajni napadaji sa sekundarnom generalizacijom oštećuju ...i produbljuju probleme s pamćenjem. Brojne studije su dokazale povezanost oštećenja pamćenja i lateralizacije kod epilepsije temporalnog režnja. Međutim, rezultati nisu uvijek bili sukladni modelu pamćenja specifičnog za materijal. Moguće objašnjenje ove nedosljednosti je nedovoljna kontrola psiholoških varijabla koje mogu utjecati na pamćenje. U većini prijašnjih studija s osobama koje boluju od epilepsije emocionalna stanja poput anksioznosti i depresivnosti nisu bila kontrolirana. U našem istraživanju smo primijenili Reyev test složenog lika kao mjeru vidnog pamćenja, Beckov inventar depresije (BDI) kao mjeru depresivnosti i Upitnik anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti kao mjeru anksioznosti na 57 uzastopnih sudionika. Naš glavni cilj je bio ispitati postoji li razlika u vidnom pamćenju s obzirom na desnostranu i lijevostranu epilepsiju temporalnog režnja, rod sudionika te stupanj anksioznosti i depresivnosti. Sudionici s niskom razinom depresivnosti su postigli bolje rezultate na subtestovima Reyeva složenog lika te na neposrednom i odgođenom dosjećanju. Također smo istražili potencijalne spolne razlike. Nisu utvrđene razlike u vidnom pamćenju niti s obzirom na rod sudionika niti s obzirom na stupanj anksioznosti.
Tumori mozga i epilepsija Govori, Valbona; Humolli, Isme; Cepreganov, Metodi ...
Acta clinica Croatica,
06/2010, Letnik:
49, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Tumori mozga su čest uzrok epilepsije. Vrst tumora i lokalizacija su odlučujući čimbenici koji značajno utječu na učestalost konvulzija. Cilj ove studije bio je analizirati kliničke podatke bolesnika ...s dijagnosticiranim tumorom mozga i epilepsijom. Podaci za studiju prikupljeni su iz medicinske dokumentacije bolesnika kroz 6-godišnje razdoblje, od 2000.do 2005. godine. Analizirani su anamnestički podaci i nalazi dobiveni dijagnostičkim metodama poput elektroencefalografije, kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije. U analizi su se primijenile odgovarajuće statističke metode, te je izračunata struktura, učestalost te srednja vrijednost i standardna devijacija. Značajnost rezultata ispitana je pomoću t-testa i χ2-testa. Analiza je obuhvatila 15933 bolesničkih kartona. Od 15933 bolesnika epilepsija je bila dijagnosticirana u 10,8%; 175 (1,09%) bolesnika je imalo tumor mozga, od kojih je 75 (42,86%) bilo značajno udruženo s epilepsijom (P>0,05). Gotovo je 43% (točnije, 42,86%) tumora bilo epileptogeno, bez značajne razlike prema spolu, na razini pouzdanosti od 95%. Utvrđeno je 57 (32,5%) slučajeva tumora mozga među bolesnicima u dobi od 51 do 60 godina. Srednja dob svih bolesnika s tumorom mozga bila je 41,6 godina. Žarišni senzomotorni napadaji prevladavali su u 40 (53,3%) bolesnika. Među bolesnicima s epilepsijom poznate etiologije 75 (6,8%) ih je imalo epileptogene tumore. Vrste napadaja u bolesnika s epilepsijom razlikovale su se od napadaja izazvanih tumorom mozga. Najčešće mjesto tumora bilo je temporalno područje (43,4%) i nije bilo značajne razlike u odnosu na epileptogenezu. Žarišni senzomotorni napadaji bili su česti u bolesnika s tumorima frontalnog i parietalnog područja.
Stigma ostaje uznemiravajuća posljedica epilepsije diljem svijeta. Procijenili smo čimbenike koji utječu na stigmatizaciju među građanima Crne Gore. Skupinu su činile slučajno odabrane osobe u dobi ...od 18 do 65 godina. Ispitanici su intervjuirani upitnikom od 10 stavki, koji je bio korišten u sličnim ispitivanjima. Korištena je deskriptivna statistika, χ2-test i Fisherov egzaktni test kako bi se utvrdili čimbenici povezani s negativnim stavovima. Nakon isključivanja i odbijanja sudjelovanja u studiji upitnik je popunilo 1000 ljudi od kojih je 91 posto čulo za epilepsiju. Manje od polovice je znalo nekog s epilepsijom, a 31,5 posto su bili svjedoci napadaja. Jedna petina bi se protivila da se njihovo dijete igra s osobom s epilepsijom, a tri četvrtine bi se protivilo takvom braku. Četrdeset posto ispitanika smatra da ljudi s epilepsijom trebaju biti zaposleni kao i drugi. Manje od 8% ispitanika smatra da je epilepsija jedan oblik ludila. Preko 80% vjeruju da su bolesti mozga uzrok epilepsije, a 95% misli da je glavna osobina epileptički napadaj. Opća svijest o epilepsiji u Crnoj Gori je slična onoj u drugim zemljama. Razumijevanje epilepsije je relativno dobro, ali rezultati ukazuju na to da još uvijek postoje negativni stavovi prema osobama s epilepsijom.
Cilj: Istražiti ulogu tilt-up testa (HUTT) u evaluaciji bolesnika s konvulzivnom sinkopom, a posebice u bolesnika rezistentnih na antikonvulzivnu terapiju.
Bolesnici i metode: Ova retrospektivna ...studija (veljača 2012. – rujan 2014.) provedena je na 30 uzastopnih bolesnika u Zavodu za kardiologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Bolesnici su grupirani kako slijedi: Grupa A (konvulzivna sinkopa rezistentna na antiepileptike, n = 12) i Grupa B (konvulzivna sinkopa bez terapije, n = 18). Grupe su analizirane prema njihovim demografskim podacima (dob, spol), specijalistima koji su uputili na pretragu (kardiolozi, neurolozi, ostali), te rezultatima (pozitivan/negativan) i specifičnim odgovorima (kardio-inhibicija, vazodepresija, ili mješoviti) HUTT-a.
Rezultati: Grupe A i B upućivane su na HUTT isključivo od strane neurologa (p < 0,05). Test je bio pozitivan u 5 (16,7%) bolesnika. U grupi A, tri bolesnika (60%) je imalo kardioinhibitorni odgovor, dok je u grupi B dva bolesnika imalo miješani (20%) i vazodepresorni (20%) odgovor.
Sva tri bolesnika (2 muškarca i 1 žena, prosječne dobi 28,5 godina) s kardioinhibitornim odgovorom u Grupi A imala su normalan nalaz elektroencefalografije i uzimali su antiepileptike. Tijekom izvođenja testa zabilježili smo bradikardiju (30 ± 5 otkucaja/min) i prolongiranu asistoliju (13,7 ± 11 sekundi), uz pojavu tipičnih konvulzija. Dobili su trajni elektrostimulator (atrijska/ventrikularna stimulacija, kontrola frekvencije) i postepeno im je ukinuta antikonvulzivna terapija. Tijekom 24 mjeseca praćenja bili su bez recidiva sinkope.
Zaključak: HUTT ima važnu ulogu u evaluaciji bolesnika s konvulzivnom sinkopom rezistentnom na antiepileptike. Indikacija za ugradnju elektrostimulatora pokazala se učinkovitom u sprječavanju recidiva sinkopa kod navedenih bolesnika.
Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost epilepsije među studentima Sveučilišta Canakkale Onsekiz Mart, Turska. Ova presječna epidemiološka studija provedena je na 4762 od 19.988 studenata ovoga ...Sveučilišta u školskoj godini 2007.-2008. Identificirani su sudionici koji su na pitanje “Imate li kakvu bolest koju vam je dijagnosticirao liječnik?” odgovorili “epilepsija” u anketnom upitniku s 4 podskupine pitanja. Podaci su preneseni u statistički program Epi-Info verzija 6.0, a provjereni podaci su potom analizirani pomoću statističkog programa SPSS 15.0. Bilo je 53,1% studentica i 46,9% studenata srednje dobi 20,4±2,1(17-43) godina. Dijagnozu epilepsije je imalo 12 (0,25%) ispitanika, osam (66,7%) studentica i četvorica (33,3%) studenata srednje dobi 20,8±1,8 godina. U ovoj studiji epilepsija je utvrđena u 12 (0,25%) ispitanika. Epidemiološke studije učestalosti epilepsije u određenim dobnim skupinama vrlo su rijetke, poglavito među studentima kao populaciji s prosječnom inteligencijom. Stoga smatramo da je važno rezultate ove naše presječne studije podijeliti sa svima koji se bave epidemiologijom i liječenjem epilepsije.
PDF
