Rad se bavi česticama od kojih je današnje društvo satkalo rascjep u koji je dovelo mlade generacije, a znanstvenici, mediji i javnost nazivaju ih genaracijom Y, rascjep između društva znanja, u svoj ...svojoj pojmovnoj siromašnosti i apsurdnosti te društva medija s jedne strane i zahtjeva prosperitetnog tržišta, s druge strane. U prvom dijelu rada bit će predstavljeni pojmovi i glavne markacije generacije Y, društveno-povijesni kontekst njihova odrastanja. Potom će biti govora i o medijskom koloritu koji reproducira, ali i u velikom dijelu i fabricira uvjete i okolinu u kojoj ove generacije egzistiraju, u kojoj su podvrgnute tehnološkoj socijalizaciji, dakle, socijalizaciji ne jedni s drugima, već s tehnološkim dostignućima preko kojih međusobno ostvaruju tek kontakt, a ne ljudski odnos, kakav su poznavale ranije generacije. Nadalje, dotaknut će se i tehnologija, koje je uvriježeno zvati „novima“, iako, dok pišem ove retke, neke od njih su već zastarjele i zamijenjene novijima. Toliko brzo se svijet mijenja.
Pregledom postojeće literature moguće je zaključiti kako se karakteristike i sklonosti pojedinih generacija bitno razlikuju, što dovodi do nesporazuma u poslovnoj komunikaciji. U ovom radu ispitano ...je 144 zaposlenika, pripadnika generacije X i Y radi utvrđivanja preferiranih oblika komunikacije i učestalosti međusobnih nesporazuma. Također ispitana su međusobna viđenja po različitim elementima radnog ponašanja, deriviranih iz prijašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju visoko međusobno slaganje pripadnika generacije X u percepciji generacije Y, većinom u smjeru koji sugeriraju prijašnja istraživanja. S većinom se takvih percepcija slaže i najveći dio ispitane generacije Y, no s vidljivo manjim stupnjem međusobnog slaganja. Pronađene su i razlike u preferiranim oblicima komunikacije, pri čemu generacija X preferira više usmenu komunikaciju, s čime je moguće povezati i nalaz kako ta generacija rjeđe doživljava komunikacijske nesporazume, nego generacija Y.
An overview of the existing literature implies the conclusion that the characteristics and tendencies of particular generations are significantly different, leading to misunderstandings in business communication. In this paper, 144 employees, members of Generation X and Y, were surveyed with the aim of identifying the preferred forms of communication and the frequency of mutual misunderstandings. Mutual perceptions of different aspects of work behavior, derived from previous research were also examined. The results show a high degree of consistency between Generation X in the perception of Generation Y, mostly in the direction suggested by previous research. Most of those perceptions were also noted by the majority of Generation Y, but with a noticeably lower degree of consensus. Differences in preferred forms of communication were also found, with Generation X preferring oral communication, which is possible to link with the finding that this generation is less likely to experience communication misunderstandings than Generation Y.
Privlačnost poslodavca utječe na želju za zapošljavanjem i radom u određenoj organizaciji pa se organizacije sve češće pokušavaju diferencirati od ostalih u sektoru te u mislima potencijalnih ...zaposlenika stvoriti sliku poželjnog poslodavca. Istovremeno, pojedince na akciju mogu potaknuti razni motivi, intrinzičnog i ekstrinzičnog karaktera. Svrha rada je utvrditi vrstu motivacije kojom su pojedinci vođeni u ostvarivanju vlastitih ciljeva te utvrditi ulogu pojedinih čimbenika motivacije prilikom donošenja odluke o zapošljavanju u određenoj organizaciji. Ciljevi istraživanja su sljedeći: utvrditi razinu intrinzične i ekstrinzične motivacije ispitanika, utvrditi važnost pojedinih obilježja poslodavca prilikom odabira prvog poslodavca
te prikupiti saznanja o razlikama u poželjnim obilježjima poslodavca između ispitanika koji su intrinzično i ekstrinzično motivirani. Istraživanje je provedeno u dva navrata tijekom dviju godina korištenjem
online anketnog upitnika na uzorku od 165 ispitanika, studenata diplomskih studija, prvostupnika i magistara koji ne mogu naći posao ili
su u postupku stručnog osposobljavanja. Utvrđeno je da su ispitanici dominantno motivirani intrinzičnim motivima. Za visokoobrazovane mlade izrazitu važnost prilikom odabira prvog poslodavca imaju mogućnost za stjecanje iskustva u struci i dobri odnosi s kolegama, što dodatno potvrđuje visoku intrinzičnu motivaciju mladih u Hrvatskoj. Skupinu obilježja poslodavca od najmanje važnosti mladima predvode karakteristike organizacije – njena veličina i djelatnost.
Employer attractiveness affects employee desire for employment and work in a particular organization. Organizations increasingly make effort to differentiate themselves from others in the sector and to create the image of a desirable employer in the minds of potential employees. At the same time, individuals can engage in action due to various motives, both intrinsic and extrinsic. The purpose of this paper is to determine the type of motivation that drives individuals to achieve their own goals
and to identify the role of motivating factors when making a decision about the employment in a particular organization. The objectives of the research are the following: to determine the level of intrinsic and extrinsic motivation of the respondents, to determine important employer features when selecting the first employer and to get an insight into differences in the desirable employer features among dominantly intrinsically and extrinsically motivated respondents. The research was conducted
on two occasions over a period of two years using an online questionnaire survey on a sample of 165 respondents, mostly graduate students. Descriptive analysis revealed that the respondents were mostly intrinsically motivated. For highly educated young people the most important factors that defined employer attractiveness were the possibility to gain professional experience and good relations with colleagues. That confirmed a high level of intrinsic motivation among young people in Croatia. A
group of least desirable motives was related with organizations themselves – their size and activities.
Cilj je ovog rada istražiti pojave i procese koji su doveli do fenomena „brze mode” te negativno
utjecali na okoliš i ljude. U teorijskom dijelu rada objašnjeni su koncepti „brze mode”
i generacije ...Y. Postavljena su sljedeća istraživačka pitanja: može li se u dogledno vrijeme
usporiti trend rasta brze mode i hoće li generacija Y preobraziti modu u održivu. U
istraživanju je sudjelovalo 200 ispitanika rođenih između 1977. i 1996., odnosno pripadnici
generacije Y, a istraživanje je provedeno između 3. i 17. ožujka 2022. anketnim upitnikom
koji je diseminiran na internetu. Postavljene su sljedeće hipoteze: „Generacija Y ima svijest
o održivosti mode.” i „Generacija Y neće modu učiniti održivom.” Nakon provedene statističke
obrade podataka i testiranja normalnosti razdiobe odgovora na anketna pitanja korištenjem
statističke metode hikvadrat-testa izvodili su se zaključci o valjanosti hipoteza.
Obje su hipoteze potvrđene. Uz zaključna razmatranja u radu se predstavljaju i ograničenja
istraživanja i praktične implikacije rezultata istraživanja.
Institucije kulture u Republici Hrvatskoj, pogotovo gradska i nacionalna kazališta koja su u središtu
ovoga rada, pokušavaju naći što bolji način marketinške komunikacije i privlačenja mlade publike.
...Integrirana marketinška komunikacija ne samo da je bitna za gradska i nacionalna kazališta u Republici Hrvatskoj kako bi što bolje shvatili potrebe i zahtjeve svoje publike, nego i za ostale kulturne
institucije kao što su muzeji ili galerije. Korištenjem integrirane marketinške komunikacije kazališta i
druge kulturne institucije mogu stvoriti publiku i općenito podići svijest o ulozi koju kulturne institucije imaju u gospodarskom razvoju zemlje. Cilj je ovoga rada istražiti utjecaj integrirane marketinške
komunikacije (s naglaskom na promociju) na razvoj kazališne publike, u ovom slučaju generacije Y,
još tzv. millennials, i istražiti motive njihova dolaska u kazališta. Korištenje inovacija u promociji, kao
i kontinuirano ulaganje u razvoj publike, preduvjet su za razvoj kazališnoga programa.
Izravnom ili neizravnom usporedbom s markama proizvođača koje već postoje na tržištu, strano poduzeće uspijeva zaokupiti pažnju potencijalnog kupca. Cilj ovog rada je usporediti utjecaj izravnog i ...neizravnog komparativnog oglašavanja na stavove generacije Y o strateškoj adaptivnost stranih marki proizvođača u Republici Hrvatskoj.
U rujnu 2016. godine anketnim su upitnikom identificirani stavovi 133 ispitanika o izravnoj i neizravnoj oglašavačkoj kampanji. Faktorskom analizom spoznalo se kako postoje dvije vrste izravnog i neizravnog komparativnog oglašavanja: informativno i vizualno-privlačno. Rezultati analize varijance upućuju na statistički značajne razlike u strateškoj adaptivnosti s obzirom na izravni vizualno-privlačni oglas i neizravni informativni komparativni oglas.
Regresijska analiza pokazala je kako neizravno informativno komparativno oglašavanje utječe na stratešku adaptivnost marki stranih proizvođača u Republici Hrvatskoj, dok izravno komparativno oglašavanje ne utječe na stratešku adaptivnost. Dodatan uvid u dobne i spolne razlike ukazuje kako neizravno informativno komparativno oglašavanje ima statistički značajniji utjecaj na ženski spol te na ispitanike između 18 i 25 godina starosti, dok izravno vizualno-privlačno komparativno oglašavanje ima veći utjecaj na ženski spol i ispitanike iznad 25 godina starosti.
Tisućama godina društveno se međudjelovanje gradilo isključivo na komunikaciji licem u lice. S dolaskom i razvojem komunikacijskih tehnologija, kao i razvojem interneta, pojavili su se novi oblici ...društvenosti koji ne odgovaraju svakom tipu čovjeka. Prostorna i vremenska udaljenost više ne čine nikakvu prepreku da poslana poruka ne bude primljena u realnom vremenu tisućama kilometara daleko, a ti novonastali proizvodi i sustavi stvaraju svakim danom svoju, sve širu, publiku i vlastita pravila komuniciranja i obrasce socijalne komunikacije. Svrha ovog rada jest prikazati učinak procesa digitalizacije i globalizacije na različite generacije – bejbibumerse, generaciju X, generaciju Y i generaciju Z. Primjenom metode ankete istražili smo razlike između generacija kada je riječ o poznavanju digitalnih medija (novih medija). Osim toga, istražili smo i razlike u upotrebi novih medija te u načinu dolaska do željenih informacija.
Uvažavajući aktualne tržišne trendove, možemo zaključiti kako su pripadnici Y generacije trenutno najviše potrošački izloženi zbog svojih ekonomskih i tehnoloških znanja koje posjeduju. Cilj rada je ...istražiti i razumjeti ponašanje generacije Y u procesu kupovine, odnosno kako apsorbiraju informacije prilikom kupovnog procesa. Za potrebe rada provedeno je istraživanje na uzorku pripadnika Y generacije. Istraživanje se usmjerilo na proučavanje preferencija i stavova ispitanika, pripadnika Y generacije s ciljem uočavanja koje su varijable ključne u korisničkom putovanju prilikom odabira i/ili kupovine proizvoda ili usluge. Rezultati istraživanja ukazali su kako poslovni subjekti moraju pratiti i analizirati obrasce ponašanja generacije Y. Pripadnici promatrane generacije su samosvjesni i individualni te marketinške poruke prema njima trebaju biti učinkovite, ostvarive s dozom inovacije u oglašavanju, budući da je promatrana generacija tehnološki naprednija u odnosu na prethodne generacije. Iako je u radu provedeno primarno istraživanje nužno je istaknuti ograničenja u vidu da ova generacija uključuje populaciju u rasponu od preko 20 godina. Neki pojedinci iz ove populacije dio su potrošačkog društva, dok pojedini tek ulaze u svoje ključno potrošačko razdoblje. Rezultati istraživanja pokazali su da pripadnici generacije Y žele diferencirane i inovativne proizvode, tj. proizvode koji se ističu od uobičajenih proizvoda na tržištu i koji su dijelom personalizirani. Potrebno je navesti kako informacije o proizvodima traže putem Interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija, koje su im primarni izvor informacija, pa se po tehnološkim kompetencijama dobivanja informacija razlikuju od ostalih potrošačkih segmenata što je obrađeno u radu.
E-UČENJE U RUKAMA GENERACIJE Y I Z Postolov, Kiril; Magdinceva Sopova, Marija; Janeska Iliev, Aleksandra
Poslovna izvrsnost,
12/2017, Letnik:
11, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Otkada je tehnološki napredak potaknuo zanimanje za sve online platforme kao i njihov razvoj pojavio se veći broj radova usredotočenih na e-učenje. Ipak, primjena e-učenja ne predstavlja samo ...tehnološko rješenje, već je riječ o procesu koji obuhvaća brojne i raznovrsne čimbenike kao što su društveni čimbenici i oni povezani s ponašanjem. Ovaj se rad prvenstveno bavi temeljnim odlikama najrelevantnijih generacija koje trenutno predstavljaju radnu snagu – generacijom Y i nadolazećom generacijom Z. To je temelj za pretpostavke koje će se ispitati s obzirom na problematično tržište rada, istovremeno
povezujući te generacije s razmatranjima o e-učenju. Uz pomoć deduktivnog rasuđivanja, u središtu zanimanja su vrste obučavanja uz raspravu o glavnim aspektima i sadržaju ove vrste učenja. Pored toga, iznijet će se nekoliko relevantnih zaključaka s obzirom na različite varijable povezane s e-učenjem na temelju uzorka koji se sastoji od pripadnika generacija Y i Z. Istraživanje će iznijeti određene pokazatelje povezane s generacijama Y i Z, njihovom orijentacijom i spremnošću da koriste e-učenje, a koji su prvenstveno rezultat odlika i dostupnosti prikladne informacijske tehnologije. Iako je istraživanje prilično novo, treba napomenuti da je generacija Z rođena i odrasla uz internet, da su usmjereni na digitalno, a tehnologija im je u krvi. Ovaj bi rad trebao dobiti praktičnu i primijenjenu dimenziju provođenjem relevantnih istraživanja. Ova će analiza ponuditi uvid u važna pitanja u pogledu e-učenja te pružiti temelj za daljnje rasprave o trendovima povezanima
s generacijom koja trenutno čini dominantni dio radne snage te o stavovima pripadnika te generacije u pogledu e-učenja. Ograničenja istraživanja izviru iz poteškoća u mjerenju određenih razlika i odlika različitih generacijskih skupina.
Marketing vina globalno je znatno razvijen, no u Hrvatskoj je tek u povojima. Uspješan marketing vina svakako zahtijeva temeljito poznavanje potrošača, dobru segmentaciju te različite aktivnosti ...prilagođene zahtjevima i očekivanjima različitih segmenata potrošača. Ovim radom utvrđena su obilježja potrošača generacije Y koja ih razlikuju od obilježja potrošača prethodnih generacija i istražena obilježja mladih hrvatskih potrošača vina. Analiza potrošačkih obilježja pokazuje da se hrvatski potrošači generacije Y odlikuju slabim znanjem o vinu, niskom razinom cjenovne osjetljivosti, niskom razinom osjetljivosti na prestiž, visokom razinom okrenutosti k hedonizmu te su po pitanju zaključivanja kvalitete vina na temelju njegove cijene neopredijeljena stava. Rezultati provedenoga istraživanja doprinose boljemu shvaćanju potreba, želja, motiva, obilježja i životnoga stila ove generacije te omogućuju vinskoj industriji putokaz za razvoj prikladne strategije za pridobivanje mladih potrošača generacije Y.
PDF
