Cilj rada je istražiti procese dekonstrukcije institucije socijalne države pod utjecajem novih izazova kao što su ekonomska globalizacija i tehnološka revolucija. Rad se temelji na metodološkim ...alatima neoinstitucionalizma. Utvrđeni su glavni egzogeni i endogeni uzroci krize institucije socijalne države. Ekonomska globalizacija i tehnološki napredak svrstani su među odlučujuće čimbenike koji uzrokuju dekonstrukciju socijalne države. Sve socijalne države, bez obzira na njihov model, sada se reformiraju putem aktiviranja radno sposobnih osoba i stvaranja države socijalnih ulaganja. Primjećuje se da danas konfiguraciju socijalne države određuje njezin fokus na poticanje konkurencije i razvoj samoinicijative stanovnika glede osiguravanja vlastite dobrobiti. Naglašava se da ekonomsku globalizaciju i tehnološki napredak ne treba sagledavati samo kroz rizike za socijalnu državu. Ova su dva čimbenika utvrđena kao poticaji za daljnji razvoj institucije socijalne države kako bi se prevladalo njeno dugotrajnije stagniranje i kako bi se ona sačuvala kao politička institucija, ali u obnovljenom modelu.
Review of:
Pavo Barišić, Ideal vladavine puka. Uvod u filozofiju demokracije, Hrvatsko filozofsko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb, Split 2016.
U radu autor problematizira sociološke diskurse pojma modernosti kao ključnog koncepta sociološke teorije. Cilj mu je ukazati na temeljne postulate moderno ustrojenog društva, pri čemu se referira na ...koncept modernosti koji je u svojim djelima razvio Anthony Giddens analizirajući raznovrsne promjene u društvu, ekonomiji, politici, kulturi, religiji, znanosti i tehnici u posljednjih nekoliko stoljeća. U prvom dijelu rada autor predstavlja osnovne karakteristike predmodernog i modernog društva u kontrastu tradicije i modernosti te ustanovljivanje jednog bitno drukčijeg načina percepcije i organizacije društvenog života. Zatim se referira na glavna obilježja modernih multidimenzionalnih društvenih poredaka koja se tiču brzine i širine promjena. U nastavku su izložene Giddensove fundamentalne teorijske koncepcije modernosti: fenomenologija modernosti, nesigurnost i rizici upravljanja »Molohom« modernosti i pojam »radikalizirane modernosti«, kojim nastoji osporiti postmodernističku interpretaciju društva o istrošenosti »velikih narativa« i transformaciji iz modernog u postmoderno društvo. Zaključne misli analitički i kritički sumiraju Giddensove futurističke projekcije »utopijskog realizma« i viziju postmodernosti.
Evanđeosko načelo siromaštva ima nezaobilaznu ulogu s obzirom na život i
poslanje Crkve u suvremenom svijetu. Kako bi vjerodostojno svjedočila Isusovu poruku o čovjekoljubivome, milosrdnom i ...pravednom Bogu, ona je pozvana prakticirati duh siromaštva i biti Crkva siromašnih i obespravljenih. U prvom dijelu rada želimo produbiti biblijsku i kristološku dimenziju shvaćanja siromaštva. Stoga analiziramo evanđeosko
siromaštvo iz perspektive Isusova navještaja kraljevstva Božjega i prakse prve Crkve. U drugome dijelu, u svjetlu koncilske vizije Crkve i katoličkoga socijalnog nauka, nastojimo istaknuti strukturalni značaj ‘opcije za siromašne’ u poslanju Crkve. Solidarnost sa siromasima i socijalno ugroženima, sa svima onima koji su na bilo koji način obespravljeni u doba globalizacije i neoliberalnog kapitalizma, društvena je i duhovna vrijednost temeljnih postavki kršćanskog svjedočenja u ovom svijetu.
The life and mission of the Church in the modern world are guided by the evangelical principle of poverty. In order to faithfully witness Jesus ’message of humane, merciful adjust God, she is called to practice the spirit of poverty and to be the Church of the poor and disempowered.
The first part of the paper clarifies the biblical and Christological dimension of the concept of poverty. Thus, the evangelical poverty is analysed in the context of Jesus ’ proclamation of the kingdom of God, and the practice of the first Church. The second part of the paper highlights the structural significance of ‘option for the poor’, in the mission of the Church, in the light of the Council ’s vision of the Church, and the Catholic social teaching. The basic form of Christian witnessing in this world can be expressed through the Church ’s solidarity with the poor, socially vulnerable, and with all those who are in any way disempowered in the age of globalization and neoliberal capitalism.
Polje suvremene umjetnosti sve je učestalije predmetom udaljenog čitanja, osobito kada se analizira globalizacija iznimno proširenog polja i složenost odnosa koji ga oblikuju. Unatoč povećanoj ...dostupnosti strukturiranih podataka koje takva praksa podrazumijeva, i dalje postoje praznine koje odražavaju globalne nejednakosti. Ističući to pitanje za Hrvatsku, ovaj rad istražuje utjecaj globalizacijskih procesa na suvremene umjetnike iz Hrvatske. Biografije umjetnika upotrebljavaju se kao izvor za mapiranje kretanja umjetnika te kao izvor podataka za mrežnu analizu. Analiza izložbene aktivnosti šezdeset i jednog umjetnika za razdoblje od dvadeset godina pruža uvid u geografsku i institucionalnu distribuciju izložbi, kao i u konstrukciju međunarodnih „karijera” umjetnika. Analizom mreža umjetnika i institucija razjašnjavaju se uvjeti njihovih međunarodnih sjecišta. Naposljetku, naznačuje se tijek budućeg istraživanja usmjerenog na ispitivanje čimbenika koji bi se, uz prepoznate teritorijalne i statusne, mogli ogledati u mrežnim podsustavima.
Nalazimo se u fazi globalizacije koja je posljedica ponovne pojave nekih prijašnjih problema ojačanih novim
izazovima, za koje se zbog njihove dinamike i nestalnosti ne mogu naći sigurna održiva ...rješenja. Suvremenu
globalnu ekonomiju obilježava sve brža digitalizacija koja omogućuje ostvarivanje brojnih prednosti i
prilika, no također rezultira i širenjem jaza među zemljama jer nemaju sve zemlje jednake mogućnosti u
iskorištavanju tehnologija. Cilj ovog rada je analizirati utjecaj globalizacije na dohodovnu nejednakost među
zemljama. Budući da je upravo rastuća nejednakost jedan od najvećih globalnih izazova cilj je istražiti da li
globalizacija putem različitih kanala utjecaja doprinosi jačanju konkurentnosti gospodarstva i posljedično,
smanjenju nejednakosti među zemljama te koja su potencijalna rješenja za smanjenje nejednakosti.
This paper explores changes of the political, legal, taxation and other circumstances in film industries of Central and Eastern Europe that kick-started qualitative changes over the last decade. ...Research conducted by European Union (EU) on European film industry suggests that in terms of film industry Central and Eastern Europe region at this stage is generally non-competitive and not commercially orientated. We argue that the region filmmakers systematic believe in concept that film art and film business is a combination of polar opposites is a key reason that holds back industry's potential to make a considerable economical and cultural contribution to national prosperity.
PDF
